Islamska zajednica adekvatno odgovorila na potrebe džemata u Mađarskoj
Nakon zvanične posjete reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića Mađarskoj 2016. godine, susreta s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom te zajednicom Bošnjaka muslimana u Siklosu, već u oktobru te godine je registrovana Islamska zajednica Bošnjaka u Mađarskoj. Konkretnije, riječ je o džematu u Harkanyu, mjestu koje pripada regiji grada Siklos (Šikloš).
Sedamdesetdvogodišnji Hamid Hankić je najstariji član ove Zajednice. Rođen je u Rosuljama kod Tešnja, u općini gdje ga je zatekla agresija na Bosnu i Hercegovinu. Nakon što je izmjestio porodicu u Omiš, Hrvatska, te nemogućnosti da se vrati u domovinu, već 1993. godine su se preselili u Mađarsku. Bila je to prilika da započnu novi život. Već 1995. godine je pokrenuo vlastitu firmu. Tih godina je zajednica izbjeglica Bošnjaka muslimana iz Bosne i Hercegovine bila brojnija. Veći dio je nakon izvjesnog vremena odselio u druge zemlje Evrope.
Iako ne obnaša funkciju u Zajednici, on je, kao i u nizu drugih pitanja, bio značajna spona između ove male zajednice Bošnjaka i Rijaseta, a svakako uključen i u druge aktivnosti od značaja za ovu zajednicu. Napominjući, naprimjer, da se u ovom dijelu Mađarske nalazio veći broj izbjeglica te je nekoliko njih i preselilo na ahiret i ukopano u gradskom groblju, kazao nam je da su za njih dvadeset i sedam riješili traženu taksu za narednih dvadeset i pet godina. Upravo je on stupio u kontakt s porodicama dvadeset i pet merhuma, a zajedno za Zejdinom Dalipijem riješio uplatu za dvojicu merhuma kojima nisu mogli naći srodnike.
U džamiji Malkoč-bega se ponovo klanja
Inače, Zajednicu, osim Bošnjaka čini i određeni broj Albanaca muslimana, kao što je to često slučaj u džematima dijaspore. Funkciju predsjednika obnaša Ahmet Hankić, a zamjenik je Armend Dalipi, porijeklom iz Gostivara, Sjeverna Makedonija.
Zajednica je, kako Hamid kaže, u dobrim odnosima i s lokalnim vlastima, a i sam njeguje poznanstva s ljudima iz drugih religijskih zajednica. Podsjetio nas je na susret s gradonačelnikom Siklosa, kada su im dodijelili i zahvalnicu za pomoć u obilježavanju mezarja Bošnjaka muslimana iz Prvog svjetskog rata na obližnjem groblju.
U periodu od 2016. do ove godine je nekoliko studenata, svršenika medrese ili imama iz Bosne i Hercegovine uz dozvolu Rijaseta i podršku medžlisa obavljalo religijske aktivnosti u ovoj zajednici. Uglavnom, riječ je bilo o džuma-namazu. Nakon određenog vremena pojavila se potreba za sistemskim rješenjem. S obzirom da je riječ o manjoj zajednici i teritoriji oko koje gravitira oko pedesetak Bošnjaka muslimana i određeni broj Albanaca muslimana, ipak, nisu mogli osigurati zaposlenje stalnog imama, a rješenje su pronašli putem Medžlisa Tešanj.
Nakon sastanka s glavnim imamom Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašićem uz njegovu i volju Izvršnog odbora Medžlis se stavio na raspolaganje ovoj zajednici. Ubrzo je uslijedila dozvola Rijaseta, a Medžlis Tešanj će, prema dogovoru i potrebama ovih džematlija, svakog petka slati imama uz nekoliko musafira. Džuma-namaz se obavlja u poznatoj džamiji Malkoč-bega u Harkanyu.
Kao i ranije, Hankić ističe kontinuiranu saradnju i kontakt s Muhamedom Jugom iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH i Mensur-ef. Pašalićem, nedavno penzionisanim voditeljem Odjela za džemat i imamet, koji su bili značajna podrška i ovom rješenju.
Već 3. maja delegacija Medžlisa Tešanj, predsjednik Zehrudin Kruško i glavni imam Omerbašić s predstavnicima Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Jugom i Azrom Efendić-Eminović, posjetili su Zajednicu, a glavni imam je održao hutbu. Tom prilikom je obavljeno i šerijatsko vjenčanje.
- Bilo je to ponovno proklanjavanje džamije Malkoč-bega - radosno nam je kazao Hamid.
Riječ je o džamiji koju je, prema historijskim podacima, izgradio bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Malkoč-beg, porijeklom Bošnjak. Sagrađena je u 16. stoljeću, a saradnjom TIKA-e i mađarskih vlasti obnovljena je 1993. godine. Danas služi kao muzej, ali su gradske vlasti dale saglasnost Islamskoj zajednici Bošnjaka u Mađarskoj za korištenje.
- Lokalne vlasti su bile raspoložene da ustupe džamiju na korištenje ovom džematu. Kazano nam je da je i njima u interesu da se u džamiji obavljaju obredi. U tom kontekstu nisu imali nikakvih problema - kazao nam je Hamid.
Naglašava da teže tome da ova Zajednica opstane te da budu brojniji džemat.
- Uz dolazak dobrih imama džematlije će dolaziti - dodaje Hamid te izražava zahvalnost rukovodstvu Medžlisa Tešanj i svima koji osiguravaju prevoz imamima u Mađarsku.
- Veza s Islamskom zajednicom nam je ključna. Koliko god smo mi zaslužni, još zaslužniji su Rijaset i Medžlis Tešanj. Bogu ćemo doviti da se i ovo malo Bošnjaka okupi u džamiji i tako se osnažimo - kazao nam je Hamid Hankić.
Zajednička priča iz šesnaestog stoljeća se nastavila
U razgovoru za list Preporod glavni imam Medžlisa Tešanj Omerbašić nam je kazao da su vidjeli potencijal te su izašli u susret. Na džumi 3. maja ih je bilo trinaestero, a hutba je održana i povodom Dana džamija. Posebno značajnim smatra lokaciju džemata.
- Imajući u vidu da je to turističko mjesto, smatramo da će barem u ljetnom periodu biti onih koji će obavljati džuma-namaz. To nas je motivisalo i stoga smo se odlučili staviti na raspolaganje pod uslovom da Rijaset stane iza svega. Od Uprave za vanjske poslove i dijasporu smo dobili saglasnost da možemo preuzeti organizaciju religijskog života u ovoj godini - kazao je glavni imam Omerbašić.
Kada je riječ o drugim aktivnostima u planu imaju organizaciju programa izvedbe ilahija i kasida te sevdalinki. U svakom slučaju, kako dodaje, prepoznavat će i njihove potrebe za takvim aktivnostima i shodno tome djelovati. Osim toga, imaju u vidu da se i iz Bosne i Hercegovine organizuju ekskurzije u ovaj dio Mađarske.
Uz imame iz Tešnja putuju i još trojica džematlija da bi se izbjegla mogućnost u kojoj ne bi bio dovoljan broj džematlija za džuma-namaz. U Mađarskoj su dobrodošli i kod spomenutog Zejdina Dalipija, lokalnog ugostitelja, koji rado ugošćava i imama i musafire. Također, glavni imam ističe važnim historijsku vezu koja postoji s tim podnebljem.
- Sretni smo da možemo biti dio priče koja datira još iz šesnaestog stoljeća. A tamo gdje je džamija otvorena, neko će uvijek pokucati. Mi smo preuzeli sve druge obaveze. Također, zamolili smo ih da naprave bazu podataka, što nam je važno da vidimo s čime raspolažemo - istakao je Omerbašić.
Na kraju, Hamid nam je istakao i šta bi to pomoglo u daljnjem radu Zajednice.
- Želja nam je, s obzirom na blizinu Hrvatske i Austrije, da se s nekim džematom iz tih zemalja pobratimo. Finansijski motiv nam nije primaran, ali iskustva i savjeti su nam prioritet kada je riječ o radu Zajednice. Također, svi putnici namjernici neka znaju da je džamija otvorena svakog petka i u ljetnom i u zimskom vremenu tokom džuma-namaza - poručio je Hamid.
(Hasan Hasić/IIN Preporod)