Odgovornost džematskih odbora u funkcionisanju i vođenju džemata

Prvi džemat je još u Mekki uspostavio Allahov Poslanik a.s., koji je djelovao u sjeni i često podaleko od očiju javnosti. Drugi džemat je uspostavljen u Medini koji predstavlja preteču svih kasnijih džemata koji će nastati. Ako povučemo paralelu u načinu ustrojstva, organizacije, hijerarhije i aktivnosti naći ćemo mnogo sličnosti sa našim džematima, ali također i različitosti koje su uvjetovane jedinstvenom poslaničkom harizmatičnom ličnošću. U vrijeme Poslanika a.s., nisu postojali džematski odbori na način na koji ih mi danas poznajemo. Današnji džemati imaju imama koji predstavlja nasljednika Allahovog Poslanika, džemat koji bi mogli uporediti sa ashabima koji su obezbjeđivali neophodne uvjete za funkcionisanje džemata (izgradnja džamije, opremanje, održavanje, renoviranje i dr.) na čijem čelu se nalazi džematski odbor.

Ovaj tekst ima za cilj da se osvrne na džematski odbor tj. ljudima koji staju na čelo džemata da ga vode u pravnom, administrativnom, finansijskom, kulturnom i društvenom pogledu te načinima na koji bi džematski odbori trebali da funkcionišu kao i preprekama koje stoje na tom putu.

Džematski odbor sačinjava grupa ljudi (pet, sedam, devet…) koji su izabrani od strane džematlija na redovnoj ili vanrednoj džematskoj skupštini putem aklamacije. Odbori služe za širenje informacija i davanje savjeta, stvaranje ideja i rješavanje datih problema, olakšavanje koordinacije, komunikacije i saradnje, preporuke za akciju i donošenje odluka.

U 2008. godini IZ u BiH je organizovala susrete imama tj. seminare u kojima se potvrdila ključna uloga imama i jedinstva islamske zajednice, gdje su brojni imami uzeli učešća putem referata ili diskusija. Sa tih skupova bih izdvojio nekoliko misli vezanih za džematske odbore koje su akteri iznijeli:

„Džematski odbori trebaju osigurati uslove za nesmetan rad, dati podršku u realizaciji programa koji su dobri za džemat ili Islamsku zajednicu, (Suad ef. Mujakić).

Ramiz ef. Bajić u Tuzli govoreći o teškoćama u radu imama je kazao da nefunkcionalnost i neažurnost džematskih i izvršnih odbora, što je čest slučaj, značajno otežavaju uspješno obavljanje poslova imama jer je obezbjeđivanje uslova i infrastrukture općenito u nadležnosti spomenuta dva tijela Islamske zajednice. Stoga džematski odbor se mora brinuti o džamiji, vakufskoj imovini, opremanju učionice sa potrebnim pomagalima, dok s druge strane medžlis IZ-e kao poslodavac ima punu odgovornost po svim pitanjima za svog uposlenika. “Džematski odbor treba da služi imamu, jer on ne može rješavati imamske poslove.” (Izet ef. Čamdžić)

Odbori su nužni kako bi se omogućio timski rad, donosili zaključci, implementirali radni ciljevi, izvršila evaluacija urađenog, olakšalo poslovanje imama i nesmetano funkcionisanje džemata. Kao što je već spomenuto džematski odbor bi trebao da bude u veoma tijesnoj saradnji sa imamom koji predstavlja maticu svog džemata. Imam je lokomotiva koja daje inicijalni pogon, koji također među prvima daje znak za akciju za pokret, koji donosi ideje, koji stoji na čelu kompozicije svog džemata. Imam ne može niti smije biti vagon kojeg će drugi da vuku, jer time kako je na navedenom seminaru Mensur ef. Pašalić istakao: “Ako je imam aktivan i kreativan džemat je organiziran i servis njegovih projekata, dok tamo gdje izostaje aktivnost imama on postaje instrument parcijalnih ideja pojedinih džematlija”

Osnivanje odbora

Odbori po svojoj funkcionalnosti i namjeni kao i zadacima mogu biti različiti. Oni mogu biti stalni ili na određeni period. U slučaju naših džemata ti odbori su stalni i vrše poslove koji nisu ograničeni vremenskim rokovima i imaju svoj kontinuitet. Naši odbori se osnivaju putem propisanih ustavnih akata. U ustavu IZ u sljedećim tačkama se navodi:

Član 37. Džematski odbor ima pet članova u džematima koji imaju do dvije stotine domaćinstava i sedam članova u džematima koji imaju više od dvije stotine domaćinstava. Imam je član džematskog odbora po položaju. Imam se brine o vjerskom životu u džematu, vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u pitanjima vjere.

Član 38. Džematski odbor osigurava uvjete za vjerski život u džematu. Predsjednik džematskog odbora predstavlja džemat u administrativnim i imovinskim poslovima i predsjedava skupštinom džemata.

Odbor čine najmanje pet osoba, imam, predsjednik, podpredsjednik, sekretar i blagajnik. Odbor može biti proširen dodatnim članovima ili referentima za određene sekcije kao što su referent za omladinu, za rad sa ženama, referent za medije, za odnose sa javnošću, referent za dijalog itd. Minimalan broj članova odbora je pet a maksimalan devet. Veći broj članova u odboru čini ga glomaznim i neučinkovitim mada se u svakom odboru bezobzira koliko imao članova moraju jasno definisati prava, nadležnosti, obaveze i odgovornosti.

Ključne osobe koje ulaze u odbor bi trebale biti birane na određene funkcije shodno kvalifikacijama koje posjeduju. Česta je dilema da li na ključnu poziciju postaviti osobu koja je bogobojazna ali nekvalifikovana ili kvalifikovana ali bez istinske bogobojaznosti. U ovom slučaju odgovor bi bio da na te pozicije moraju biti birani oni koji ispunjavaju oba uvjeta, koji su sposobni ali i bogobojazni, jedno bez drugog ne može.

Za svaku navedenu poziciju u odboru bi trebalo načiniti uvjete koje kandidati treba da ispunjavaju, što kod nas nažalost nije slučaj.

Ključ za efikasan odbor je efikasan predsjednik. On daje ton, tempo i strategiju rada cijelom odboru. Njegova sposobnost da vodi i upravlja radom odbora je od presudnog značaja za uspješan rad odbora.  On podstiče druge članove na aktivnost, podstiče međusobnu saradnju, timski rad, komunikaciju i zajednički učestvuje u donošenju zaključaka. U ovom radu ćemo obraditi kvalifikacije koje bi trebao da ispunjava predsjednik, njegove dužnosti, ulogu i značaj koji ima kao i rad odbora te izazove sa kojima se naši odbori suočavaju. Predsjednik je ustvari vođa a ključ uspješnog presjedavnja odborom je njegova sposobnost da vodi, motivira i komunicira sa ostalim članovima odbora. Bolja je ona vojska i postiće više uspjeha koja je sačinjena od jaraca ali na čijem čelu se nalazi lav od vojske lavova koju predvodi jarac.

Osobine istinskog vođe

Umijeće vođenja se može naučiti i uvježbati, ali mnogi od nas često te opcije doživljavaju beznačajnim te vještinu vođenja baziraju na svom egu, misleći kako su upravo oni rođeni sa sposobnostima vođenja. Za uspješno vođenje potrebne su karakterne osobine kojima se odlikuje istinski vođa:

Inspiracija
Uspješan vođa, više je od individue. On je osoba koja u svakom trenutku mora znati učiniti nešto novo, pogotovo kada mu se netko od saradnika obrati za savjet. On mora imati viziju i znati kako je ostvariti. Budući da svoju viziju mora znati prikazati na uvjerljiv način, kvalitetne komunikacijske vještine su neophodne. Svoju inspiraciju vođe crpe kroz planiranje i postavljanje ciljeva. Također, najveći izvor inspiracije jeste traženje Allahovog zadovoljstva i ostvarivanje općeg dobra. Inspiraciju nalaze u Allahovom Poslaniku, njegovim ashabima i svim onima koji su predano radili za islam.

On je osoba koja određuje prioritete i pritom razvija planove kojima ih namjerava ostvariti. Upravo zbog toga, u svakom trenutku mora imati ideju kojom planira ostvariti zadani cilj.

Samopouzdanje

Uspješni vođe vjeruju u sebe i osjećaju kako mogu ostvariti zamišljene ideje. Ova osobina često proizlazi iz činjenice kako su vođe uglavnom visokoobrazovane osobe s puno radnog iskustva i velikim znanjem pomoću kojeg s lakoćom prolaze kroz sve prepreke.

Dosljednost

Uspješan vođa mora čvrsto stajati iza svog mišljenja i ne smije dopustiti da mu netko naruši njegova stajališta. Barem ne olahko i bez argumenata. Primijeti li da nema dovoljno argumenta kojima bi branio svoja stajališta, trebao bi racionalno razmotriti sva mišljenja i odlučno donijeti najprikladnije rješenje. U ovom slučaju također je potrebno napomenuti kako se veliki i uspješni vođe ne predaju tako lahko. Zbog toga će određene radnje ponavljati i po nekoliko puta, prije nego što postignu pravi uspjeh.

Preuzimanje rizika

Mnogi ne žele preuzeti rizik jer se boje poraza. Međutim oni koji teže da postanu uspješne vođe, trebaju se zapitati: “Je li ovaj rizik isplativ?” Uoči li kako pozitivan rezultat nadilazi mogući rizik, pravi bi se vođa trebao povesti za tim primjerom. Ukoliko nakon analize uočite kako je ovaj rizik vrijedan preuzimanja, trebali biste preskočiti mentalnu barijeru i prionuti na posao. Ukoliko se pak još ne usudite, planirajte i dalje, jer što se više pripremite, situacija će biti manje riskantna.

Odlučnost
Od vođe  se očekuje donošenje teških odluka, od kojih će možda često drugi i bježati. Pri tome se može misliti i na promjenu kompletnog načina rada, koje može imati uticaja na rad. Vođa koji nije dovoljno odlučan, često neće napraviti ono što se njega očekuje ili će čak biti i izigran.

Prilagodljivost
Strategije pomoću kojih se danas uspješno djeluje, sutra mogu biti zamijenjene drugima, a vođa ih mora znati uočiti na vrijeme. Uspješan vođa prilagođava se novim strategijama i mora znati kako da se prilagodi ostalim članovima svog tima, jer unatoč tehnologiji, strategijama i alatima, kvalitetno i uspješno poslovanje nezamislivo je bez kvalitetnih ljudskih resursa i zadovoljnih članova tima. (vidi na MojPosao.net, datum 26.07.15)

Pored navedenih svojstava predsjednik džematskog odbora bi također trebao da ispunjava sljedeće kriterije:

-da efikasno komunicira sa članovima odbora

-da otvoreno sasluša mišljenja članova

-da upravlja odborom, a ne da dominira

-da zna primjeniti parlamentarne procedure (princip savjetovanja šure, aklamacija i dr.)

-da poduzima inicijativu kada su u pitanju poslovi odbora

-da razumije međusobne odnose pojedinaca

-da poznaje područje djelovanja odbora

-da razmišlja i djeluje u okviru ciljeva odbora

-da stvara atmosferu za akciju i rad

Efikasan predsjednik se konsultira prije nego djeluje, oklijeva prije nego donese odluku, djeluje u pravo vrijeme, inicira diskusiju, prima spremno informacije o povratnim rezultatima, umjeren je u svojim kritikama, prihvata nove ideje bez predrasuda i obavještava članove o tome šta je uradio u njihovo ime.

Potpredsjednik bi trebao biti u stanju da zamjeni predsjednika u svim situacijama kada to ovaj nije u stanju tako da i za njega važe navedeni kriteriji. Sekretar igra veoma važnu ulogu u korespodenciji sa drugim stranama, ugovaranju termina, protokolisanju sastanaka, bilježenju aktivnosti u džematu, postavljanju oglasa na oglasnu tablu, raznih sadržaja na internet stranicu džemata itd. Sekretar bi trebao da bude elokventan, sa jakim pismenim stilom izražavanja, dobro upoznat sa današnjim tehnološkim pomagalima. Da poznaje rad na kompjuteru, Microst Office paket, (word, excell, power point itd). Blagajnik bi trebao da bude upoznat sa načinom i sistemom vođenja blagajne kao i svega što se tiče finansijskog poslovanja. Idealno rješenje je da blagajnik bude osoba koja se bavi vođenjem finansija što u mnogim našim džematima nažalost nemamo. O tome da navedene osobe treba da budu povjerljive, pouzdane, bogobojazne, da redovno obavljaju namaz, da se klone grijeha i nedoličnih mjesta ne bi trebalo govoriti, mada nam naše stanje govori da ove kvalitete ne ispunjavaju svi oni koji stoje na čelu džemata.

Problemi u funkcionisanju džematskih odbora

Sagledavajući stanje naših džemata (u Njemačkoj) uočava se niz izazova sa kojima smo suočeni kada je u pitanju džematski odbor. Neki od tih izazova su:

- Izbor članova odbora

Kao što smo već spomeuli odbori se biraju na džematskoj skupštini gdje se kandidati najčešće predlažu na licu mjesta bez prethodne konsultacije sa njima. Mnogi bivaju zatečeni prijedlogom da uđu u džematski odbor i njihova prva reakcija je odbijanje ponude pravdajući se nedostatkom vremena, zauzetost poslom, rad u smjenama, skromnost, smatranje sebe nekompetentnim za određenu funkciju itd. Aktuelni džematski odbor bi trebao prije izbora novog člana da sprovede razgovore sa potencijalnim kandidatima i da im jasno predoči šta se očekuje od budućeg člana kao i obim djelatnosti kojim će da se bavi. Ponekad, oni koji budu predloženi su u nedoumici, a ostali nastoje da ga odobrovolje i da ga „uguraju“ u džematski odbor misleći da time čine ono što je najbolje. Time se samo popunjava upražnjeno mjesto i uopšte se ne postavlja pitanje da li je ta osoba pored svoje bogobojaznasti također kompetentna i na visini postavljene dužnosti. Zbog toga se dešava da u odborima imamo ljude koji ne klanjaju pet vakat namaza, niti poste ramazan što je s obzirom na tu funkciju apsurdno. Problem sasvim druge prirode je kada imamo one koji nekada tajno a nekada i otvoreno lobiraju za sebe kako bi ostvarili svoje ciljeve koji često znaju biti neiskreni i egoistični. Poslanik a.s., nas je podučio da ne dajemo vlast onima koji je traže. Izboru novih članova odbora bi trebalo pristupiti krajnje ozbiljno, strategijski, analitički i promišljeno. Za svaku poziciju tražiti one koji su za nju najdostojniji (…i da emanete povjeravate onima koji su ih najdostojniji), koji pored bogobojaznosti i povjerljivosti ispunjavaju i ostale kvalitete.

- Pomanjkanje vremena

Drugi problem koji se može uočiti u radu džematskog odbora jeste da skoro svi članovi imaju stalno zapošljenje i da se džematu posvećuju u svom slobodnom vremenu. Njihov rad je volonterski (fi sebilillah) i oni nastoje predano, ozbiljno i shodno svojim mogućnostima da rade što je moguće bolje. Međutim, veoma je teško uskladiti poslovne obaveze, obaveze prema porodici, prema roditeljima, prijateljima kao i prema društvu u kojem živimo. Malo ima onih kojima je džemat jedina obaveza ili koji su profesionalni upošljeni. Trenutno, kod nas ideja o profesionalno upošljenom blagajniku ili sekretaru djeluje čudno i nerealno, jer mnogi smatraju da se svi poslovi koji se vode oko džemata moraju odrađivati isključivo fi sebilillah. Mnoge aktivnosti se ne mogu da izvedu ili ako se urade bude nestručno i bez plana, jer se upravo vrijeme za planiranje nije našlo ili akteri koji su trebali da učestvuju u tim aktivnostima nisu imali vremena.

 - Nedostatak timskog rada

Još jedan od problema u radu džematskih odbora je nedostatak timskog rada. Da bi se ovo ostvarilo potrebna je prije svega konstantna i kvalitetna komunikacija između članova odbora koji će jedni druge uvažavati, konsultirati i savjetovati. Ponekad zbog nedostatka vremena neki od članova odbora djeluje samoincijativno što kasnije može biti kobno za timski rad. Također, ako se povjereni zadaci ne obavljaju traženom dinamikom, ili se ne obavljaju na vrijeme dovodi u pitanje zajednički rad. Jedna od opasnosti koja se krije u radu džematskog odbora jeste kada jedna osoba želi da dominira i da se njene odluke bez pogovora sprovode. Da bi se ovo izbjeglo Allah i Njegov Poslanik a.s.,  su nas poučili principu „šure“ savjetovanja (…i njihova stvar između njih je savjetovanje..), tj. pravo da svako iznese svoje mišljenje i da se o svemu razgovara te da se putem glasanja usvajaju odluke.

Ovo su bili samo neki od akutnih pitanja u vezi djelovanja džematskih odbora i ova tematika se ne može tako lahko iscrpiti. Stručni seminari za sve članove odbora su neophodni kako bi savladali vještine komuniciranja, menadžmenta, finansijskog poslovanja, lobiranja, planiranja i sprovođenja džematskih aktivnosti.

Mr. Bilal ef. Hodžić