Sjećanje na genocid u zaštićenoj zoni UN-a Žepa
Danas u Žepi počinje manifestacija kojom se obilježava 20 godina od genocida u ovoj zaštićenoj zoni UN-a kojega je, prema presudama Međunarodnog suda pravde u Hagu, počinila VRS-a u julu 1995. godine.
Naime, samo trinaest dana nakon što su 11. jula 1995. godine ušli u zaštićenu zonu UN-a Srebrenica 25. Jula 1995. godine VRS-a je, na čelu sa Ratkom Mladićem, ušla i u zaštićenu zonu UN-a Žepa.
Dok još slike najvećeg zločina na tlu Europe nakon drugog svjetskog rata nisu bile ni obišle svijet, slike genocida u Srebrenici, Ratko Mladić je prešao na realizaciju drugog dijela direktive tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića po kojoj je bilo neophodno, prvo stvoriti nepodnošljive uvjete za život u zaštićenim zonama UN-a Srebrenica i Žepa a nakon toga ih zauzeti te svo nesrpsko stanovništvo zauvjek protjerati sa tog dijela Istočne Bosne. Na taj bi način, prema zločinačkim velikosrpskim idejama, Drina izbrisana kao granica te se stvorili preduvjeti za realizaciju ideje SANU-a o stvaranju velike Srbije.
„Sa Srebrenicom smo završili, sada je na redu Žepa“ izvijestio je Ratko Mladić Radovana Karadžića u poslijepodnevnim satima 12. jula 1995. godine o učinjenom i onome što se slijedeće planira.
Izloženi pritisku, u okolnostima u kojima su se našli, članovi pregovaračkog tima Žepe su potpisali sporazum o evakuaciji civila iz zaštićene zone UN-a Žepa što je u naredna dva dana i provedeno.
Dana 27. jula 1995. godine vojnici Ukrajinskog bataljona u sastavu UN-a, nakon što su bez bilo kakvog otpora samo tri dana ranije pustili VRS-a da uđe u zaštićenu zonu te nakon što je proveden egzodus Žepljaka, predali su u bazi UN-a u Žepi u ruke agresora članove pregovaračkog tima Žepe: Avdu Palića komandanta odbrane Žepe, Mehmeda ef. Hajrića predsjednika ratnog predsjedništva Opštine Žepa i imama u Žepi, Amira Imamovića komandanta civilne zaštite u Žepi i Torlak Hamdiju.
Sve ovo se dešavalo pred očima komandanta snaga UN-a u BiH generala Smita.
Nedugo nakon toga, nakon što su bili stavljani na strašne muke, prva trojica su hladnokrvo ubijeni.
Ova ciljana ubistva su trebala da osujete svaku pomisao na razmišljanje o bilo kakvoj mogućnosti povratka Žepljaka u Žepu.
Progon stanovništva zaštićene zone UN-a Žepa, ciljana ubistva čelnih ljudi enklave, paljenje i uništavanje imovine je pretresno vijeće Haškog tribunala, u slučaju Tolimir, ocijenilo kao genocid. Drugostepeno vijeće Haškog tribunala je poništilo dio presude za genocid u Žepi koji se odnosi na ciljanja ubistva čelnih ljudi zaštićene zone UN-a Žepa u slučaju Tolimir.
Pred Haškim tribunalom se trenutno sudi Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, koji se između ostalog, terete i za genocid u Žepi.
Program manifestacije sjećanje na genocid u Žepi se ove godine održava pod motom „Žepskim stazama sjećanja“. Obilježavanjem godišnjice genocida u Žepi, iz ove nekada zaštićene zone UN-a želimo poručiti da žrtve genocida nikada neće pristati na zaborav i da je sjećanje na genocid naša obaveza i naš zalog za budućnost.