Glamoč naredne godine proslavlja 490 godina institucionalnog islama
Kada se naredne godine u Glamoču bude proslavljalo 490 godina institucionalnog islama na tim prostorima želja bošnjačkog stanovništva u jednoj od najvećih bosanskohercegovačkih općina je da započne obnova Gornje džamije.
Gornja džamija datira iz vremena Gazi Husrev-bega, a nalazila se u mjestu koje nosi ime Stari grad, gdje se i sada nalaze ostaci tvrđave kojim dominira kamena kula - Tabija. O postojanju Gornje džamije svjedoči i fotografija iz 1930. godine koja se nalazi u prostorijama Medžlisa islamske zajednice Glamoč. Međutim, džamija je porušena u toku II svjetskog rata i od tada nije rađeno na njenoj obnovi.
Graditeljsku cjelinu Stari grad u Glamoču inače, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Glamočani, a posebno Bošnjaci nadaju se kako će nakon nešto više od sedamdesetak godina od rušenja Gornja džamija ponovno dominirati tim mjestom kao nekada.
Ostaci džamije su inače, veoma ugroženi od zuba vremena i jedini autentično očuvani njen dio je mihrab, koji bi se također mogao naći na udaru oštećenja ukoliko se hitno ne pristupi obnovi objekta.
"Zahvalio bi vam se što ste našli za shodno da dođete da napravite priču, o ovome jednom nadasve važnom gradu i nadasve važnom mjestu za Bošnjake Glamoča", započeo je svoj razgovor za Anadolu Agency (AA) Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč i zastupnik u Skupštini Kantona 10 (Livanjskog).
Džamija na Tabiji
Sa njim smo razgovarali na lokalitetu gdje je nekada bila Gornja džamija, odnosno pored njenih ostataka na Starom Gradu.
"Mi se nalazimo na graditeljskoj cjelini koju je Komisija za očuvanje nacionalnih sposmenika Bosne i Hercegovine proglasila zaštićenim nacionalnim spomenikom od prvorazrednog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Prema vakufskoj dokumentaciji koju mi imamo ona je nazvana Gornja džamija i sva zemlja koja je bila okolo zvala se vakufom Gornje džamije. To su bile livade i voćnjaci koji su bili uvakufljeni kao vakuf Gornje džamije. Stariji ljudi Glamoča i ono što je kod nas ostalo kao predanje jeste da se u Gornjoj džamiji nekada prije klanjala teravih-namaz na hatmu, odnosno imam je u toku ramazana tu na teravijama učio po jedan džuz - poglavlje iz Kur'ana i u toku mjeseca ramazana bi proučio cijelu hatmu", navodi Kovačević.
Medžis islamske zajednice Glamoč navodi Kovačević, kao institucija koja radi i egzistira sa vrlo skromnim primanjima nikada prije nije mogla uči u projekat obnove Gornje džamije iz čisto finansijske prirode.
"Mi smo sada odlučili i krenuli u proceduru u saradnji sa Vakufskom direkcijom u Sarajevu. Pokušavamo uraditi prije svega projektnu dokumentaciju koja je inače, najzahtjevnija kada su u pitanju objekti ovoga tipa. Nakon što pribavimo validnu projektnu dokumentaciju tada bi smo zajedno sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pristupili njenoj obnovi. Mi se nadamo da će i ovaj vaš dolazak biti jedan dopinos u cijeloj izgradnji i slaganju mozaika koji se zove obnova Gornje džamije u Glamoču", poručio je Kovačević.
Interesiralo nas je zašto je za Glamočane važno da se obnovi Gornja džamija.
"Graditeljska cjelina Stari grad, odnosno Tabija Glamoč je lokalitet koji se nalazi na jednom uzvišenju i ona je dominantna kota. Mi smo imali niz priča koje su se vezivale za ovaj lokalitet, da su postojali ovdje neki drugi vjerski objekti, o čemu ne postoje relevantni istorijski dokumenti niti da je prije ovog džamijskog objekta bilo kakav sakralni objekat ovdje postojao. Kao narod koji njeguje svoju tradiciju, kulturu i civilizaciju cilj nam je da zaštitimo ono što je od prvorazrednog značaja za naš narod, da zaštitimo temelje svoje vjere, da zaštitimo temelje svoga postojanja ovdje u Glamoču i da pokažemo svima, a pokazat ćemo ako Bog da naredne godine kada slavimo 490 godina organizovanog vjerskog života u Glamoču, a samim time i želja nam je da do tada počnemo obnovu Gornje džamije", navodi Kovačević.
Važno nam je, ističe Kovačević, "da se ona vidi, jer je ona na ovoj koti koja je dominantna, a naravno da nekada u budućnosti vratimo i ono što je bila naša tradicija, a to su u prvom redu klanjanje teravih-namaza, ako već ne bi bila u funkciji svakodnevno ta džamija".
Sličan stav o važnosti Gornje džamije ima i Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.
"Nama je prvenstveno prioritet džamija na Tabiji pa tek onda sve ostalo. Jer, sve drugo je dobrim dijelom očuvano, a džamija na Tabiji nam se već osipa i nestaje. Vi ste vidjeli da je ugrožen i mihrab jer ruševine već dolaze polako do njega. Ako nestane mihrab možemo imati dobrim dijelom nesuglasica zato što mnogi žele da predstave da je tu nekada bila crkva, pa je napravljena džamija. Sve do Drugog svjetskog rata u džamiji na Tabiji se klanjala teravija sa hatmom. To je prestalo tek u Drugom svjetskom ratu kada je ona zapaljena i nestala", navodi efendija Dragolovčanin.
Efendija Dragolovčanin naglašava kako Kula -Tabija datira iz 16. stoljeća.
"Mi ovdje imamo asker-imama koji se spominje na Kula -Tabiji 1526. godine. To je gotovo 490 godina institucionalnog islama na ovim prostorima", naglašava glavni imama Glamoča.
Osim Gornje džamije koja čeka na početak obnove, u Glamoču su započeli pripremni radovi i na obnovi džamije u Malkočevcima, poznatije kao džamija Malkoč-bega. Njen zid na kojem se nalazi jedinstveni izgled mihraba u Bosni i Hercegovini je sačuvan i taj dio tokom obnove džamije bit će sačuvan u identičnom izgledu.
"Džamija u Malkočevcima je zapaljena u II svjetskom ratu, ali je njen dio ostao čitav pa i njen možda jedan mihrab koji nećete moći naći nigdje u Bosni i Hercegovini. Ne mihrab na način klesan kakav je u starim džamijama, već mihrab urađen na način da je uobličen kamenom sa strana, odnosno ograničen tim kamenom", navodi Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.
Uništena većina džamija
Glavni imam navodi da je Glamoč II svjetski rat dočekao sa 11 džamija, a posljednji rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine svega dvije, u kojem su i one porušene. Obnovljene su dvije ranije, te izgrađene još dvije, a u planu one u Jakiru, Malkočevcima kao i Gornja džamija.
Predsjednik Medžlisa islamske zajednice Glamoč Arif Kovačević navodi da se u Glamoču ima mnogo šta vidjeti.
"Ukoliko i u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti budete imali vremena da pokušate, tako da kažem pohvatati sve to što Glamoč kao jedna historijski važna sredina ima mogli bi se u to uvjeriti da je ovdje jedan veliki broj kulturno-historijskih spomenika: od nadgrobnih spomenika, ostataka starih građevina pa i kula posebno iz osmanskog perioda koji su svjedok toga. I na nama je, ljudima koji žive u Glamoču, koji smo povratnici u Glamoč, da zaštitimo kulturnu baštinu da sačuvamo tu starinu kako bi oni koji dolaze poslije nas sve to mogli vidjeti", zaključio je u razgovoru za AA Kovačević.
