U Maglaju održana promocija knjige "U potrazi za dubinama nebeskog plavetnila" akademika Enesa Karića

U petak,  10. aprila 2015. godine, u organizaciji džema'ata Novi grad u divanhani Medžlisa održana je promocija knjige "U potrazi za dubinama nebeskog plavetnila" autora akademika Enesa Karića.

Radi se, zapravo o zbirci eseja, u kojima je autor vodio svojevrstan unutrašnji dijalog sa misliocima svjetskog formata kao što su Karen Armstrong, Hjuston Smith, Seid Husein Nasr i mnogi drugi

Ovo je druga zbirka eseja akademika Enesa Karića, a nastali su u periodu od 2008. do 2013. godine. Tematski su razuđeni, ali sve njih donekle objedinjavaju pitanja o tome kako danas govoriti o velikim temama religije, filozofije i ekologije u 21.vijeku.

Zbirku čini deset eseja, a autor, kako sam kaže, prilikom pisanja «nije mogao izbjeći neprijatnost da ovi eseji u nekoliko navrata budu «žestoki», a ponekada «blagi», sve prema duhovnim raspoloženjima koja su ga pratila tokom ovih godina». «U svojim esejima govorim i o Bogu i o čovjeku danas» - rekao je u Maglaju prof. dr Enes Karić i dodao: «Zanimljivo mi je bilo zašto je danas povratak religiji često nasilan, šta se to događa pa plemenite poruke religije, a ja ne znam nijedne tradicionalne svjetske religije, da nema plemenite poruke. Šta se to danas događa pa se religijske poruke i pozivi postaju nasilni, rušilački, ratnički, postaju puni beznađa? To je velika tema moje knjige, a tamo sam ponudio samo neke od mogućih odgovora. Ti odgovori nisu samo moji, ja ih dajem «pozivajući u pomoć» Karen Armstrong, Seid Husein Nasra, Hansa Kinga i mnoge druge mislioce svjetskog formata. Oni unisono tvrde da se današnje čovječanstvo, po prvi put našlo pred revizijom naučnog nasljeđa na Zemlji. I ta tehnologija dovela je do «bijesnog čovjeka» i «bijesnog čovječanstva», a da li nas taj napredak u nauci, dovodi i do moralnog napretka?».

U zbirci esaja «U potrazi za dubinama nebeskog plavetnila», akademik Karić dotakao se i Bosne. «Ni dva, svojevremeno najveća svjetska carstva, Osmansko i Austro-Ugarsko, nisu uspjela učini Bosnu zemljom jedne vjere. Uvijek je ostala, na neki način, različita, multilateralna i ja mislim da i novi projekti o Bosni, pogotovo kod bosanskih patriota trebaju imati u vidi to da se bh. cjelovitost treba graditi na bosanskohercegovačkoj pluralnosti i multilateralnosti, nikako na jednoj unisonosti, pogotovo ne na onoj koja bi potrla ove duhovne, kulturne i religijske razlike», dodao je akademik Karić.