U Goraždu održan seminar za nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola BPK

U četvrtak, 22. januara 2015.g., u organizaciji Pedagoškog zavoda Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, a u saradnji sa Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstvom goraždanskim, održani su seminari o temama  'Top forma u vođenju nastavnog procesa' i 'Modularna nastava'.  Seminarima su prisustvovali uposlenici predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih odgojno-obrazovnih institucija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, a održani su u prostorijama SOS dječijeg vrtića Goražde.

U uvodnom obraćanju prisutne učesnike seminara poselamili su, te poželjeli dobrodošlicu i uspješan rad direktorica Pedagoškog zavoda Bosansko-podrinjskog kantona Goražde mr. sci. Dika Makota i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić. Oni su u svojim obraćanjima istakli važnost ovakvih seminara, podsjetili na zahtjevnost i složenost odgojno-obrazovnog procesa i važnost saradnje na ovom polju. Zahvalili su se Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za podršku, kao i ljubaznim domaćinima iz SOS dječijeg vrtića Goražde na čelu sa direktorom mr. sci. Alijom Lapom.

O temama 'Top forma u vođenju nastavnog procesa' i 'Modularna nastava' govorio je stručni saradnik za vjeronauku pri Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. sci. Nezir Halilović.

Govoreći o prvoj temi dr. Halilović istakao je da je top forma ideal današnjeg čovjeka, nešto šta se želi postići i očuvati što je moguće duže. Govorio je o fazama razvoja i rekao da i u edukaciji i nastavnom radu imamo životne cikluse, to jest faze razvoja kroz koje prolazimo. Posebno se osvrnuo na razvoje procese nastavnika, te govorio o fazama razvoja nastavnika, to jest o periodima takozvanog udvaranja, povoja, go-go faze, adolescencije, top forme, stabilnosti, aristokracije, rane birokracije, birokracije i smrti. Govoreći o promjenama konstatirao je da svaka promjena podrazumijeva svojevrsni problem, te da je poznavanje promjena i adaptibilnost nastavnika jedna od ključnih stvari njegovog uspjeha. Spomenuo je tri grupacije ljudi u vezi sa pitanjem promjena te rekao da postoje oni koji izazivaju promjene, oni koji znaju za promjene i spremno ih dočekuju, ali i oni koji ne prepoznaju promjene i nespremno ih dočekuju. Podsjetio je da su nastavnici u razredu oni koji treba da izazivaju promjene, to jest da rješavajući probleme postižu napredak kod učenika. Istakao je da put do top forme podrazumijeva suočavanje sa promjenama/problemima i njihovo uspješno rješavanje, a ne njihovo izbjegavanje. Nastavnik koji je u top formi, kako je rekao, zna da ne postoji rješenje problema izvana, već da se problemi rješavaju iznutra, a poznavanje razvojnih ciklusa nastavnog rada može u značajnoj mjeri olakšati rješavanje problema.

Nastava u školama u Bosni i Hercegovini uglavnom se odvija po zastarjelim metodama diktiranja i prepisivanja, rekao je dr. Halilović u uvodnom djelu seminara o temi 'Modularna nastava'. Nerijetko se koriste udžbenici koji nude zastarjela i već prevaziđena znanja, a učionice su uglavnom slabo opremljene.  Stvarnost nameće potrebu za intezivnijim društvenim razvojem učenika i aktivnijim učešćem u društvenim tokovima Bosne i Hercegovine. U školama dominira predavačko-frontalni pristup i memorijsko-reproduktivno učenje, a glavni razlog tome je nedostatak odgovarajućih učila i nedovoljna obučenost nastavnika za primjenu modernih nastavnih tehnologija. Posljedice lošeg obrazovnog sistema su, pored ostalog, visoka stopa ranog napuštanja školovanja među mladima, nemotiviranost za učenje i nepripremljenost za aktivno sudjelovanje u društvu. Dio rješenja je u primjeni modernih metoda rada, među kojima je, kako je rekao dr. Halilović, i modularna nastava. Prednosti modernih metoda rada, primjetio je, su to što se učenici uče da kritički razmišljaju, analiziraju nastavne materijale, te da kroz grupni rad i diskusije donose zaključke,  a znanja stečena iskustveno traju znatno duže. Potom je govorio o nastavniku kao najdragocjenijem resursu svake uspješne škole. Za dobre rezultate, kako je rekao, kod dobrog nastavnika nisu nužno potrebna posebna finansijska sredstva niti oprema, premda, ako ih ima, to će olakšati posao nastavnika i poboljšati ishod. Modul je definirao kao konstruktivnu cjelinu sastavljenu od elemenata logički međusobno povezanih. Ta cjelina omogućava elastičan pristup i promjene ukoliko se za to ukaže potreba, a mijenjanje elemenata ne narušava cjelovitost. Osnovni cilj je da učenici i studenti mogu gotovo samostalno da rade na individualnim programima za učenje, a ti programi sadrže cijeli niz pojmova, informacija i metodičkih uputstava radi ostvarenja postavljenih ciljeva. Uloga nastavnika je informativno-kontrolna i upućivačko-usmjeravajuća. Osnovne kategorije modularnog pristupa su već spomenuti modul, potom modularni program, odnosno sistem logičko povezanih modula podređen unaprijed postavljenom cilju, te modularni paket kojeg čine uputstva i nastavna sredstva neophodna za realizaciju modularnih jedinica. Nastavni modul sadrži informacioni i profesionalni dio. Prvi dio čini osnovno jezgro koje otkriva sadržaj određene teme, dok se profesionalni dio ostvaruje svoju funkciju kroz laboratorijske vježbe, praktikume, razne vidove prakse, seminarske i diplomske radove. Modularna koncepcija traži drugačiju vrstu nastavnih materijala od one uobičajene u transmisijskom modelu nastave. Težište ovog pristupa učenju je u kojoj je mjeri učenik sposoban svoje znanje i vještine svrhovito upotrijebiti, a ne šta zna i kojim vještinama raspolaže. Shodno tome, tradicionalni elementi ocjenjivanja su nedostatni, te je potrebno kreirati nove inovativne pristupe ocjenjivanju koji će uvažiti usmene odgovore učenika, volonterske aktivnosti i izradu testova. Praktična primjena znanja i vještina ovdje ima najveću vrijednost. Govoreći o principima modularne nastave govorio je o principima modularnosti, izdvajanja iz sadržaja posebnih elemenata, dinamičnosti, djelatnosti i operativnosti znanja i njihovih sistema, elastičnosti, shvaćene perspektive, te principima višestranosti i metodičkog konsultovanja, kao i principu paritetnosti. Osobenosti struktuiranja sadržaja nastavnog kursa u modularnoj nastavi su to što nastavni modul predstavlja integraciju različitih oblika i formi nastave, podređenih općoj temi nastavnog kursa; granice modula se prilikom razrade određuju na osnovu teorijskih znanja i navika, te praktičnih operacija neophodnih učeniku; učenik/student prelazi na sljedeći modul nakon usvajanja odgovarajućih materijala neovisno od drugih učenika/studenata; u strukturi  modula postoji stalna komponenta i varijabilni dio; bazna komponenta predstavlja fundamentalne pojmove discipline, a varijabilnost zavisi od inovacije sadržaja, ali i usmjerenja učenika/studenta. Osobenosti organizacije pedagoške kontrole u modularnoj nastavi su to da se pedagoška kontrola vrši sistemom neprekidnog skupljanja rejtina tokom nastave i na periodičnim provjerama, da rejting predstavlja sumu poena koje učenik/student sakupi tokom određenog vremena, te to da su pokazatelji rejtinga skupljeni poeni po kontrolnim zadacima koji se sumiraju. Kao prednosti modularne nastave spomenuo je sljedeće: osiguranje metodički osnovane usaglašenosti svih vrsta nastavnog procesa unutar modula i između njih, elastičnost strukture modularne građe, efektivnu kontrolu usvajanja znanja, brzu i efikasnu diferncijaciju učenika/studenata, inteziviranje nastave i povećanje stvaralačkog istraživanja, planiranje na nivou cijelog kolektiva, motiviranost učenika/studenata za rad, te cjelovit razvoj. Zaključujući svoje izlaganje, dr. Halilović je sumirao sljedeće: modularna nastava je jedna od novijih vrsta nastave koja svoje mjesto u procesu obrazovanja tek zauzima; u ovoj se nastavi koriste i prate sve sposobnosti, znanja i umjeća učenika; boduje se startno znanje, zatim u toku rada i na kraju tehnički, teorijski i stvaralački nivo znanja; posebno je pogodna za nastavu u srednjim školama, na fakultetima i univerzitetima.

Seminar je ocijenjen sadržajnim i veoma korisnim, uz posebne pohvale svih prisutnih izlagaču dr. sci. Neziru Haliloviću.

Poslije održanih seminara direktorica Pedagoškog zavoda mr. sci. Dika Makota, stručni saradnik za vjeronauku pri Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. sci. Nezir Halilović i koordinator za vjeronauku Muftijstva goraždanskog Dženan Imamović prisustvovali su sjednici Aktiva nastavnika i profesora islamske vjeronauke sa prostora Muftijstva goraždanskog. Ovu sjednicu vodio je predsjednik aktiva nastavnik islamske vjeronauke Suad Begić. Razgovarano je o aktuelnim pitanjima sa kojima se susreću nastavnici i profesori islamske vjeronauke, te trenutnim i predstojećim aktivnostima  ovog aktiva.

Dženan Imamović