U Mostaru promovirana Monografija IZ i prikazan film „Imami šehidi“
Mostar, 17. januar 2014. (AA) - „Monografija Islamske zajednice“ i film „Imami šehidi“ sinoć su promovirani u Mostaru, javlja dopisnik Anadolu Agency. O knjizi su govorili Senada Tahirović, glavna i odgovorna urednica časopisa Mualim i mostarski muftija Seid ef. Smajkić, dok je o dokumentarnom filmu o ulozi imama tokom agresije na BiH govorio predsjednik Udruženja Ilmijje Mensur ef. Pašalić.
Monografija je svojevrsna historija džemata, vjerskih objekata i vjerskih službenika Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1882.g. do danas. U njoj su prezentirani rezultati petogodišnjeg predanog rada i sistematiziranja svih važnih podataka iz posljednje etape historije muslimana u Bosni i Hercegovini. Preko kratkih opisa džemata i medžlisa lahko se iščitava i cjelokupan društveno historijski kontekst, kvalitet, kvantitet općeg humanističkog, pregnuća, ali i posrnuća pojedinih dijelova naše zemlje. Džemat i džamija su uvijek bili osnova oko koje se gradio, razvijao i čuvao bošnjački identitet. Džamija kao jedinstveni simbol nade i vjere u pravilu je figurirala kao ogledalo zajedništva određene sredine, bilo da se radi o malim selima ili urbanim sredinama.
„U džematu se u osnovi vodi najveći dio života Islamske zajednice i oni su pokazatelj snage, veličine i značaja jedinstvenih životnih kriterija i vrijednosti“, istakla je Tahirović.
Monografija donosi i podatke o stradanjima i gubicima koje su muslimani doživljavali kroz historiju, pokazuje intenzitet volje za obnovom porušenih džemata, povratkom izbjeglica, očuvanju vakufske imovine itd…
„Premda podaci u monografiji nisu potpuni ona može biti značajan izvor za različita historiografska, etnografska, sociološka i druga istraživanja“, zaključila je Taihirović.
Muftija Smajkić se posebno osvrnuo na poglavlje koje obuhvata džemate na području Mostarskog muftijstva gdje je u posljednjem stoljeću došlo da strahovitog pritiska na muslimansko biće, sužavanja životnog prostora, progona i etničkog čišćenja.
„ Prateći stanje povratka na našem Muftijstvu mora nas zaboljeti činjenica da na području istočne Hercegovine od 20 000 Bošnjaka, koliko ih je registrirano 1991.g., sada na tom prostoru živi manje od 300 ljudi. Projekcije stvaranja etnički čistih prostora postigle su željene efekte“, ocijenio je muftija Smajkić.
On je pozvao sve relevantne faktore u bosansko-hercegovačkom društvu da se pridruže entuzijazmu Islamske zajednice da se stanje u tom dijelu naše zemlje popravi. Govoreći o predanosti muslimana da obnove porušene džamije i džemate napomenuo je slučaj miniranja džamije u Gacku 2001.g nakon što je bila obnovljena te slučaj paljenja obnovljene džamije Fazlagića Kuli 2008.g. pred najavljeni datum njenog svečanog otvorenja.
„Javno su mi govorili da nam se čude otkud nam snaga i odvažnost da gradimo i obnavljamo porušene džamije“, kazao je muftija. Prisjećajući se brojnih džemata koje je posjećivao prije agresije na BiH on je citirao Nedžada Ibrišimovića kako se Bošnjacima u doba socijalizma, kroz razne vidove zabrana i pristajanja, desio genocid u miru.
Protagonisti koji su najviše iskušenja imali u ideji očuvanja islama i bošnjačke kulture i tradicije na tlu Bosne i Hercegovine bili su imami. Oni su manifestaciono personalizirali stanje pojedinih životnih sredina, krajeva i regija. Oni su bili najjasnija slika svog džemata. „U stoljetnoj etapi koju tretira Monografija Islamske zajednice imami su kontinuirano imali jedinstvene ciljeve: život u islamu, zaštita države BiH, afirmacija bošnjačkog naroda i socijalno statusna pitanja njihovog članstva“, isakao je predsjednik Udruženja Imijje Mensur ef. Pašalić.
Najzornija potvrda te činjenice je uloga imama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu koji su dali nemjerljiv doprinos u odbrani njene državotvornosti, što je i ideja vodilja dokumentarnog filma u produkciji Udruženja Ilmijje BiH.
„U Odbrani Bosne i Hercegovine i dini islama živote je dalo 97 imama i učenika Medrese. Mnogi od njih bili su inspiracija borcima A R BiH da istraju u pravednoj borbi, a sve njihove životne priče su jedinstvene i mogle bi poslužiti kao predložak za brojne dokumentarne i igrane filmove“, kazao je Pašalić.
On je posebno podcrtao kako Ilmijja ne želi glorificirati ulogu imama i izdvojiti ih od važnosti i značaja ostalih šehida. „Htjeli smo kazati da su imami ostali uz soj narod i da su trpili sve posljedice koje su trpili svi dugi Bošnjaci“, kazao je Pašalić.
On je na kraju svog obraćanja najavio kako Udruženje Ilmijje priprema još jedna dokumentarni film o imamima koji su prošli kroz koncentracione logore.