Sisak: Održan okrugli sto o Popisu stanovništva u BIH
Svjesni važnosti predstojećeg Popisa stanovništva posebno u kontekstu učešća regije i Dijaspore, Medžlis islamske zajednice Sisak i Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) organizirali su okrugli sto pod nazivom „Popis stanovništva u BIH (stanje, perspektive, modeli i načini Popisa)“ koji je održan u petak, 20. septembra 2013. godine u Mjesnom domu Eugen Kvaternik u Sisku.
Okrugli stol je okupio relevantne i eminentne predavače ali i mnogobrojnu publiku, sve one kojima je BIH u srcu, kojima je stalo do BIH i koji žele biti integralni dio njenog stanovništva.
Na samom početku prisutne je poselamio i izrazio dobrodošlicu potpredsjednik SABAH-a Hamzalija Hafizović koji je predstavio učesnike Okruglog stola te poručio kako je predstojeći Popis jedan od najvažnijih vitalnih nacionalnih pitanja i interesa svih Bošnjaka očekujući kroz naše učešće i adekvatno nacionalno izjašnjavanje na Popisu patriotsku svijest i savjest na djelu.
Moderator Okruglog stola Alem ef. Crnkić iskazao je kako pripada mladoj generaciji Bošnjaka koji su odrasli u Hrvatskoj ali sa čvrstim i neraskidivim vezama sa BIH u kojoj je proveo najljepši dio svog života kroz studij te da je dio svojih imamskih kvaliteta stekao u BIH. Svjestan važnosti Popisa stanovništva u BIH kao i svoga nacionalnog imena, Alem ef. Crnkić poručio je kako nema ni najmanje dvojbe da ode u BIH te se izjasni i popiše kako mu je nacionalnost BOŠNJAK, vjera ISLAM, a jezik BOSANSKI.
Prvi izlagač i predavač bio je prof. Said Mujakić koji je, obzirom da je Koordinator za aktivnosti popisa na području općine Cazin, referirao putem prezentacije Vodič kroz najvažnije aspekte Popisa stanovništva u BIH.
Polazeći od historiografskog prikaza izjašnjavanja na prethodnih 12 popisa kroz koja je evidentno kako su Bošnjaci imali nametnuta imena-imena koja im je netko drugi dao, poručio je kako Bošnjaci po prvi put u svojoj povijesti imaju priliku i mogućnost da se izjasne svojim autentičnim nacionalnim imenom.
Bošnjaci moraju biti svjesni značaja ovog historijskog popisa jer je ovo u posljednjih 130 godina najvažniji momenat s kojim se Bošnjaci suočavaju; od rezultata popisa ; Ustav BIH kaže da su konstitutivni narodi u BIH: Bošnjaci, Srbi i Hrvati što implicite znači da će svi oni koji se drugačije izjasne biti popisani u kategoriji „Ostali“, bile su sržne i zaključne poruke Mujakića.
Prof.dr.sc. Mujo Demirović, prorektor Univerziteta u Bihaću, održao je zanimljivu retrospektivu iz bogate bosanske historije citirajući brojne historijske spise kroz koje se autentično govori o Bošnjacima.
Za razumijevanje povijesti razumijevanja i recepcije Bošnjaštva, od posebne je važnosti i činjenica da su u doba osmanske vladavine nad Bosnom pripadnici katoličke obrazovne elite, koja je autohotno bila bosanska, također etnički individualitet bosanskog stanovništva označavali imenom Bošnjac, istakao je dr. Demirović.
Ime Bošnjanin ili Bošnjak, u izvanbosanskim sredinama, koliko je dosada poznato, prvi put spominje se u carskoj tituli Manojla Komnena od 1166. godine.
Vuk Stefanović Karadžić će još 1832. godine u jednom pismu Jerneju Kopitaru, govoriti o Bošnjacima različitog vjerozakona, a bosanske muslimane neće poistovjetiti sa „etničkim“ Osmanlijama, nego će ih smatrati etničkim Bošnjacima.
I nakon Austro-ugarske okupacije BIH u St. Petersburgu objavljen je tekst čiji će se autor potpisati kao „Pravoslavni Bošnjak“.
Nakon dr. Demirovića prisutnima se obratio Senad Bratić, poslanik u Narodnoj skupštini RS koji je govorio na temu „Politički značaj i konsekvence Popisa stanovništva u BIH s posebnim osvrtom na RS“. Obzirom da u Sisku živi veliki broj Bošnjaka koji gravitira općini Bosanski Novi, Senad Bratić je apelirao i pozvao Bošnjake da dođu u svoje prijeratne općine i popišu se jer našim neučešćem i neadekvatnim izjašnjavanjem osim kao Bošnjak, legaliziramo genocid u BIH, a posebno na prostorima manjeg BH entiteta.
Posljednji predavač bio je dipl.iur. Hamdija Malić, predsjednik SABAH-a koji je govorio o Popisu stanovništva u Hrvatskoj održanom 2011. godine i učešću Bošnjaka na tom Popisu rekavši kako su na posljednjem Popisu u Hrvatskoj Bošnjaci pokazali visok stupanj nacionalne samosvijesti i „popravili“ sliku u odnosu na 2001. godinu. Malić je govorio i o određenim anomalijama i problemima ponašanja Bošnjaka u Hrvatskoj u kontekstu njihovih institucija i organiziranja kroz nacionalna tijela.
Okrugli stol o Popisu stanovništva u BIH ispunio je očekivanja kako organizatora tako i publike koja je više od 2 h sata pažljivo pratila izlaganja te dobila konkretne smjernice i načine za predstojeći Popis.
A.C.
