Stavovi Komisije za slobodu vjere o Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u

Značajan dio mezarja u Bosni i Hercegovini nalazi se u nadležnosti Islamske zajednice, neka mezarja su vakufi (zadužbine) pojedinaca a Islamska zajednica je zadužena da se brine kako bi volja vakifa (legatora) bila ispoštovana. U toku agresije na Bosnu i Hercgovinu 1992-1995., uništen je veliki broj mezarja, uključujući turbeta, nišane i nadgrobne spomenike izuzetne spomeničke i kulturne vrijednosti. Neka mezarja su odlukama lokalnih vlasti pretvarana u parkove. Primjer destrukcije i zabrane raspolaganja mezarjima predstavlja uništavanje harema Ferhadije džamije u Banjoj Luci, a kada je banjalučki muftija Ibrahim ef. Halilović, koji je čitav rat proveo u ovom gradu, umro 1998. g. tadašnje vlasti u Banjoj Luci nisu dozvolile, i pored insistiranja Islamske zajednice i međunarodnih predstavnika, da se muftija Halilović ukopa u haremu Ferhadije džamije.

Ovih dana ponovo imamo pokušaj da se Islamskoj zajednici na području Republike Srpske ograniči upravljanje i da lokalne vlasti propišu muslimanima vjerske obrede u mezarjima te izgled i natpis na nadgrobnim spomenicima. To je direktno miješanje u vjerska pitanja Islamske zajednice, čime se prave pretpostavke da se Islamska zajednica izvlasti iz upravljanja imovinom u njenom posjedu i uvede novi upravitelj, tj. opštinske vlasti.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u vezi Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u Republici Srpskoj  uputio je pismo visokom predstavniku Valentinu Inzku, koje je dostavljeno i ambasadorima zemlja članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), Vijeću Evrope u BiH, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, Instituciji ombdusmena za ljudska prava BiH, Vladi RS, Narodnoj Skupštini RS i Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Komisija za vjerske slobode Rijaseta analizirala je Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u Republici Srpskoj te tim povodom zauzela stavove koje je na konferenciji za novinare u Rijasetu, 18. 03. 2013. godine prezentirala predsjednica Komisije mr. Đermana Šeta.

Stavovi Komisije

Narodna skupština Republike Srpske je 13. 12. 2012. godine usvojila Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u. Pravo crkava i vjerskih zajednica da upravljaju svojim grobljima i da uređuju pogrebnu djelatnost u skladu sa njihovom vjerom ovim zakonom se oduzima i stavlja se u nadležnost jedinicama lokalne samouprave. U vezi s ovim Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, na sjednici održanoj 24. 12. 2012. godine pokrenuo je postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa te podnio prijedlog amandmana na navedeni Zakon. Međureligijsko vijeće BiH je 14. 01. 2013. godine podržalo amandmane Kluba delegata bošnjačkog naroda smatrajući da se njima štiti autonomija crkava i vjerskih zajednica, posebno na grobljima u njihovom vlasništvu. Međureligijsko vijeće istaklo je da će se zalagati za navedene principe na teritoriji cijele države. tj. i na teritoriji Federacije BiH i Distrikta Brčko.

Imajući u vidu da su navedeni amandmani odbijeni iako su dobili podršku Međureligijskog vijeća i iako je navedeni Zakon u suprotnosti sa odredbama Zakona o slobodi vjere, Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice iznosi sljedeće stavove:

• - Usvojeni Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u krši autonomiju crkava i vjerskih zajednica i stvara pretpostavke za miješanje države u unutarnja vjerska pitanja i vršenje obreda. Ova Komisija izražava zabrinutost zbog odbijanja amandmana na Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u, naročito zbog činjenice da je navedene amandmane podržalo Međureligijsko vijeće BiH. Amandmani štite autonomiju crkava i vjerskih zajednica utvrđenu Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, kao i kulturnu baštinu naroda BiH i vjersku imovinu. Ova Komisija posebno ističe neophodnost zaštite interesa vjerskih zajednica na mezarjima i grobljima u njihovom vlasništvu.
• - Komisija je mišljenja da je potrebno ponovo revidirati one članove Zakona kojima se stvaraju pretpostavke za promjenu statusa vjerskih grobalja u upotrebi od strane lokalnih vlasti, a posebno član 6. ovog Zakona u kome se navodi da: «jedinica lokalne samouprave donosi posebnu odluku kojom će detaljnije propisati uslove o: a) izgradnji grobalja, grobnica i nadgrobnih spomenika i upisa podataka na njima, e) načinu sahrane i iskopavanju umrlih lica».
• - Ovim članom krši se član 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima u kome je predviđeno da:

1. (1.) Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere gdje ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu da, bilo pojedinačno ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava svoja vjera ili uvjerenje i to poučavanjem, praksom, obredima i poštivanjem,
2. i da (2.) Sloboda ispovijedanja vjere ili ubijeđenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom društvu u interesu javne bezbjednosti, radi zaštite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

• - Također član 6. predloženog Zakona krši i član 14. tačka 2. Zakona o slobodi vjere i pravnom statusu crkava i vjerskih zajednica u BiH u kojem je navedeno su: «Crkve i vjerske zajednice odvojene (su) od države a to znači da: (2.) država nema pravo miješati se u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica.»
• - Mezarja i groblja predstavljaju specifičnu oblast koja zahtijeva odgovoran pristup, posebno uvažavajući kontekst postratnog oporavka našeg društva. Mezarja i groblja često su vjerske zadužbine odnosno vakufi a ovaj Zakon onemogućava vjerskim zajednicama neometano upravljanje tim dobrima.
• - Iz svega navedenog Komisija smatra da član 6. ovog Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti krši autonomno pravo vjerskih zajednica da upravljaju svojim grobljima i da uređuju pogrebnu djelatnost u skladu sa njihovom vjerom.
• - Preporuke Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice stoga su, da ovaj Zakon treba:

1. 1. omogućiti autonomiju vjerskim zajednicama da upravljaju i raspolažu grobljima i mezarjima čiji su vlasnici, odnosno koji predstavljaju vakufe ili druge vjerske zadužbine;
2. 2. poštovati pravo vjerskih zajednica da odlučuju o organiziranju i definiranju izgleda grobnog mjesta, natpisa i izgleda nadgrobnog spomenika tj. nišana;
3. 3. poštovati pravo vjerskih zajednica da propisuju prava, uslove i načine organiziranja sahrana tj. dženaza i drugih vjerskih obreda.

• - Ove preporuke ne dovode u pitanje primjenu i poštivanje svih propisa koji se odnose na komunalno-sanitarne djelatnosti a koje su donijeli nadležni organi.
• - Ukazujući na sporne odredbe Zakona, Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice apelira na sve relevantne institucije da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se iz Zakona otklonili sporni dijelovi.
• - Ukoliko ipak usvojeni Zakon stupi na snagu, ova Komisija preporučuje crkvama i vjerskim zajednicama da preduzmu sve zakonom predviđene mjere u svrhu zaštite prava na upravljanje grobljima i uređivanja pogrebne djelatnosti u skladu sa njihovom vjerom.

Sarajevo, 18. 03. 2013. godine                                                  Komisija za vjerske slobode