U Wiesbadenu održan seminar imama IZBNJ
Na pomenutom seminaru pored 50 imama IZBNJ, učestvovali su šef Ureda za dijasporu mr. Mirsad ef. Kalajdžić, rukovodilac Ureda za zekat i sadekatul-fitr mr. Elnur Salihović, direktor Vakufske direkcije mr. hfz. Senaid Zajimović te urednik El-Kalema i Glasnika mr. Mustafa ef. Prljača. Uvodno izlaganje imao je muftija IZBNJ Pašo ef. Fetić iskazavši dobrodošlicu delegaciji Rijaseta IZ u BiH i svim učesnicima seminara. Prvog dana seminara kao prva tema dnevnog reda bila je osnivačka skupština Ilmijje IZBNJ gdje su provedeni izbori za okružni odbor. Nakon diskusija na pomenutu temu za predsjednika Ilmijje je izabran Halim ef. Alibašić, za sekretara Durmiš ef. Sedin, a za blagajnika Redžo ef. Šekić. Poslije provedenog glasanja po medžlisima/regijama odlučeno da sljedeći imami budu članovi okružnog odbora Ilmijje za Njemačku: Ahmed ef. Kajošević- regija Frankfurt, Muhamed ef. Alihodžić- regija Stuttgart, Kemal ef. Crnac- regija Düsseldorf, Kemal ef. Salihović- regija Hamburg-Berlin, Izet ef. Bibić- München, i Bakir ef. Halilović- Zemlje Beneluxa.
Nakon izbora uslijedio je blok predavanja na različite teme:
Mustafa ef. Klanco je govorio na temu: 30 godina imamskog iskustva u dijaspori. Mustafa ef. se u svom obraćanju shodno svom dugogodišnjem iskustvu osvrnuo prije svega na osobine kakav treba da bude jedan imam te o njegovom odnosu spram imamskog posla istaknuvši da je svaki imam u stvari sluga, hizmećar svog naroda. U svom radu treba odrediti dan za posjete bolesnika. Podjednako se ponašati prema svim džematlijama. Imam mora znati svoje mjesto u odboru. Formirati radne grupe pored odbora od kojih će svako imati svoje zaduženje poručio je u svom obraćanju između ostalog Mustafa ef. Klanco.
Bekir ef. Šuško je govorio o imamima koji su radili u IZBNJ a koji to više nisu. Svoje obraćanje je započeo riječima: „Ono što sam ja danas i ti ćeš jednog dana, odjednom i iznenada biti brate.“ Putem istraživanja došao je do saznanja da je 28 imama napustilo IZBNJ, neki dobrovoljni zbog povratka u domovinu ili promjene radnog mjesta, neki zbog neslaganja u džematima a neki zbog materijalne situacije.
O položaju i statusu imama u IZBNJ je govorio Ishak ef. Alešević. Ishak ef. kao dugogodišnji radnik u IZ govori o pozivu imama izdižući ga iznad uobičajenog shvatanja profesionalnog zanimanja. On govori o imamu o njegovoj vanjskoj kao i o unutarnjoj poziciji koju imam zauzima. Od imama se uvijek očekuje i zahtjeva više nego što mu se nudi- istakao je Ishak ef. Osim toga ovaj poziv prati i visok stepen nerazumijevanja od strane društva i sredine, strane džemata kao i od najbližih srodnika.
Nakon veoma interesantnih predavanja uslijedilo je klanjanje akšam-namaza, večera i sportske aktivnosti i druženje.
Drugog dana seminara kao gost predavač se prvi obratio mr. Mustafa ef. Prljača urednik El-Kalema i Glasnika govoreći o publikacijama El-Kalema kao i o Glasniku poručivši da će nastojati da koncepcija Glasnika bude još bogatija i atraktivnija. Ujedno je dao prijedlog Mešihatu IZBNJ da razmotre mogućnosti njegovog distribuisanja u dijaspori kao i El-Kalemovih publikacija.
Nakon njega prisutnima se obratio mr. Senaid ef. Zajimović, direktor Vakufske direkcije. Njegovo obraćanje sastojalo se iz dva dijela: U prvom dijelu direktor Vakufske direkcije govorio je o pravnom statusu vakufske imovine u dijaspori i mogućnosti njene zaštite i adekvatnog tretmana u skladu sa pozitivnim zakonima Njemačke. Potrebno je da Mešihat konsultuje njemačke i naše pravnike po ovom pitanju i ponudi rješenje Vakufskoj direkciji koja bi potom izradila pravilnik kojim će se urediti status vakufa u Njemačkoj. Naglasio je potrebu poštivanja i upravljanja vakufskom imovinom od strane IGBN u skladu sa normativno pravnim aktima koji tretiraju vakufsku imovinu a koje su donijeli Sabor IZ BiH, Rijaset i Vakufska direkcija.
U drugom dijelu direktor Zajimović je govorio o implementaciji Zakona o premjeru i katastru u Republici Srpskoj. Pomenutim Zakonom ukida se dosadašnja zemljišno-knjižna dokumentacija, a uspostavlja nova. Objasnio je da su bošnjaci u cilju zaštite i brige o svojoj imovini dužni da redovno prate javna izlaganja u katastarskim općinama onda kada budu pozvani da prisustvuju. U tom kontekstu hafiz Zajimović zamolio je imame da upoznaju džematlije porijeklom iz RS-e sa Zakonom i njegovim posljedicama i da im skrenu pažnju na obavezu brige o svojoj imovini.
Nakon mr. Zajimovića na ovu temu se nadovezao Mehmed ef. Jakubović koji je govorio o vakufima ili bolje rečeno o objektima koji su u posjedu IZBNJ. Na području naših 5 regija djeluje oko 70 džemata. 80% su aktivni džemati a ostali su vikend džemati. Od interesantnih podataka izdvajamo da je 1991 godine prvi kupljeni objekat bio u Kamplintfortu zatim u Düsseldorfu. Najveći broj objekata je kupljen nakon rata. 1997 godine je izgrađena prva džamija u Kamplintfortu.
Prema još nepotpunim podacima IZBNJ posjeduje oko 25.000 m² prostora koji se koristi u našim centrima što iznosi otprilike oko 28 fudbalskih stadiona. Kompletna vrijednost shodno dostupnim podacima se procjenjuje na oko 28 miliona €.
Prezentaciju o zekatu i sadekatul-fitru je održao mr. Elnur Salihović. Spomenuo je da je organizovano prikupljanje zekata i sadekatul-fitra započelo 1970 godine. Predstavio je takođe strukturu odbora direkcije za zekat kao i metode i sredstva promovisanja akcija zekata i sadekatul-fitra.
Hamid ef. Pintol se obratio na seminaru govoreći o prikupljanju zekata i sadekatul-fitr na području Njemačke. Spomenuto je između ostalog i problemi sa kojima se susrećemo prilikom prikupljanja zekata i sadekatul-fitra kao što su pojava blokova raznih humanitarnih organizacija ili islamskih zajednica mimo IZ u BiH.
Muftija Pašo ef. Fetić se obratio imamima i našim gostima govoreći o imamskom radu u džematu osvrćući se na aktuelnu situaciju i izazove sa kojima se suočavamo.
U posljednjem bloku obraćanja o mektebskoj nastavi kao i propozicijama takmičenja prisutnima se obratio Bilal ef. Hodžić istaknuvši najznačajnije izazove sa kojima se imami susreću u svom radu kao što su udžbenici, plan i program rada, raspored grupa, neredovnost i kašnjenje, slaba vanmektebska aktivnost, nemotivisanost muallima i nepripremanje za nastavu. Na kraju je zaključio da mektebska nastava treba da bude najprioritetniji dio rada svakog džemata bilo to u matici bilo u dijaspori, ka njemu treba usmjeriti sve svoje snage i potencijale, moramo nastojati da izgradimo naše učenike kao praktične vjernike, jer ako to ne uspijemo nećemo imati kome da vazimo niti u namazima da predvodimo.
Zaključeno je da termin za savezno takmičenje bude 11. maj, a mjesto održavanja takmičenja će biti naknadno dogovoreno.
Nakon njegovog obraćanja na njegovu temu se nadovezao Ruvejd ef. Jahić iznijevši prijedlog plana i programa mektebske nastave. Nakon što je prvi prijedlog kojeg je ponudio Ruvejd ef. ocijenjen kao preobiman sačinjena je druga skraćena verzija prilagođena našim uvjetima rada na mektebskoj nastavi. Ovaj prijedlog je dat na razmatranje, radi dopuna, prijedloga i kritika. Do mjeseca ramazana ovaj plan i program bi nakon pristiglih sugestija trebao da bude usvojen.
Kao posljednji predavač obratio se skupu Mirhet ef. Joldić koji je govorio o pravilniku o radu imama. Pravilnik bi regulisao dužnosti i prava imama u Njemačkoj koji bi pomogao jasnijem definisanju položaja imama u IZBNJ. Pravilnik je također dat na razmatranje kako bi se dalo mogućnosti da se pravilnik adekvatno pripremi, te da se uputi Mešihatu i Saboru IZBNJ na razmatranje i usvajanje. Dat je prijedlog da se ovaj pravilnik uskladi sa njemačkim zakonom i da se registruje u sudu.
Na kraju prisutnima se obratio mr. Mirsad ef. Kalajdžić koji je izrazio svoju spremnost da se stavi na raspolaganje za bilo kakav kontakt ili saradnju. Mirsad ef. je istakao da svaki od nas ima svoju vrijednost, kao i da naša misija traži od nas maksimalan angažman kako bi stigli do željenog cilja. Ne smijemo biti posvađani niti rezervisani prema zajedničkim vrijednostima. Treba nam znanje ali i više od znanja, a to je primjena tog znanja. Narodi koji ne vode računa o djeci propadaju. Oni koji prepuštaju strancima odgoj djece gube svoj identitet. Glavna preokupacija trebaju biti naša djeca i omladina- poručio je Mirsad ef.
Pored toga upozorio je na izazov pred kojim se nalazimo a to je popis stanovništva u BiH. U dijaspori imamo oko 1/3 Bošnjaka. Budući popis će uveliko ovisiti od dijaspore, jer je veliki dio našeg naroda protjeran iz manjeg entiteta i ako se ne javimo na popis bićemo jednostavno izbrisani.
Na kraju je Munir ef. Hodžić pročitao zaključke koji su jednoglasno usvojeni, a muftija Pašo ef. Fetić učenjem dove priveo je kraju ovaj seminar.
B.H.