Intervju Reisu-l-uleme Mini

      Reis o Svjetskom forumu uleme,putu u Ameriku,ustavnim promjenama,imenovanju muftije slovenačkog,Danu džamija, obnovi Aladže i Ferhadije

Nakon velikog broja zahtjeva domaćih i stranih novinara za intervju, kojima reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić nije mogao udovoljiti zbog zauzetosti, MINA je zamolila resiu-l-ulemu dr. Cerića  da odgovori na pitanja za koja postoji posebno zanimanje.

MINA: Hadži Reis-efendija, vijest da ste izabrani u Svjetski forum uleme u Mekki primljena je ovdje sa zadovoljstvom. Šta je to Svjetski forum uleme i kakva je vaša uloga u njemu?

Reisu-l-ulema: Svjetski forum uleme u Mekki  je rezultat želje muslimanskih učenjaka da se aktivno uključe u međuvjerski dijalog u svijetu. "Centar islama", Mekka, postaje sve više svjesna globalne važnosti islama, pa onda i globalne odgovornosti muslimana za mir i sigurnost u svijetu. Veoma je značajno da je Svjetski forum uleme osnovan u Mekki i da su ga podržali autoriteti kao što su vrhovni muftija Kraljevine Saudijske Arabije, šejh Al-Azhara, libanski muftija, šejh Teskhiri iz Irana i dr.

Moja uloga u Forumu je da učim od starijih kolega, ali i da utječem da se kod muslimana mijenja slika o Zapadu kao porobljivaču muslimana, a kod Zapadnjaka da se mijenja slika o islamu kao nasilnoj religiji.

Ja vjerujem da Zapad nema namjeru porobiti muslimane. Kao što muslimani nemaju namjeru da šire strah na Zapadu.

Otvaranjem ozbiljnog dijaloga među religijama i kulturama, mnoga sporna pitanja moguće je riješiti. Svjetski forum uleme u Mekki ima tu namjeru - pronositi duh dijaloga, razumijevanja i povjerenja među vjerama i narodima u svijetu. 

MINA: Iz Mekke ste nastavili put u Ameriku. Održali ste predavanje na prestižnom MIT (Massachusetts  Institute of Technology) u Bostonu, zatim ste u Madisonu, na Univerzitetu Wisconsin, odžali glavno predavanje na konferenciji Lubar instituta o temi "Deset Božijih zapovijedi u judaismu, kršćanstvu i islamu", potom ste posjetili Birmingham u Alabami, gdje ste održali zapažen govor u Sinagogi Emanu-El pred više od pet stotina uzvanika, i na kraju ste posjetili Islamski kulturni centar u Čikagu, gdje živi veliki broj bosanskih iseljenika. Šta nam možete reći o vašem putu u Ameriku?

Reisu-l-ulema: Iz svakog od pomenutih mjesta zaista nosim lijepe uspomene. U Bostonu je bilo lijepo sresti se sa studentima iz gotovo svih krajevea islamskog svijeta. Kad to vidite, onda možete shvatiti širinu i veličinu Amerike.  U Bostonu sam, recimo, upoznao Bosanku Azru Akšamiju koja je kreirala haljinu, sa hidžabom, kao sedžadu. Da, tako je. Lijepa ženska haljina u trenutku može biti sedžada za namaz. Taj Azrin patent objavljen je u knjizi Microcosmos kao primjer kreativnosti u ženskom odijevanju.   

Na Univerzitetu Wisconsin u Madisonu osnovan je Lubar institut sa osnovnom namjerom da se otvori ozbiljan dijalog među ibrahimovskim religijama na primjeru deset Božijih zapovijedi.

U Birminghamu imao sam zanimljive susrete sa predstavnicima svih vjerskih zajednica. Posebno je bilo zanimljivo vidjeti muzej u kojem je prikazana borba crnaca za jednakopravnost na čelu sa dr. Martinom Luterom Kingom. Ta borba još traje. Kao što traje i naša borba za jednakopravnost i jednakosnažnost države Bosne i Hercegovine. To je bio razlog što je grupa svećenika kršćanskih i jeverejskih zajednica prošle godine posjetila Sarajevo i tom prilikom pozvali me da posjetim Birmingham. Smatrali su da se od nas može dosta naučiti, ali i da mi možemo naučiti iz njihovog iskustva. Iskustvo koje nosim iz Birminghama ima neprocjenjivu vrijednost. Jedno je čitati o borbi crnaca za ravnopravnost a drugo je vidjeti kako to izgleda u stvarnosti. I, naravno, jedno je gledati i slušati o genocidu u Bosni i Hercegovini putem medija, a drugo je to vidjeti i doživjeti.

Što se tiče Čikaga, pa to je gotovo moj drugi dom, jer sam u njemu živio pet godina i jer u njemu ima mnogo našeg naroda s kojim je uvijek radost vidjeti se.

MINA: Prije Vašeg puta u Mekku i Ameriku održana je sjednica Rijaseta IZ-e na kojoj je donesena značajna rezolucija o ustavnim promjenama i tumačenju islama. Rezolucija je dobro primljena u javnosti. Podržali su je svi i pobornici i protivnici ustavnih promjena.

Reisu-l-ulema: Rezolucijom o ustavnim promjenama Rijaset IZ-e je želio skrenuti pažnju na tri stvari: 1) nema potrebe Bošnjake uvjeravati da država Bosna i Hercegovina treba da ima jednog predsjednika, jedan parlament, jednu policiju, jednu vojsku, jedan sistem obrazovanja kao što je to u svim evropskim zemljama. To je valjda svakom Bošnjaku-Bosancu jasno; 2) Bošnjacima treba politika u kojoj se očituje mudrost tamam toliko koliko i hrabrost da bi se došlo do željenog cilja. Jer, povijesno iskustvo nas uči da hrabrost bez mudrosti ne može izdržati do kraja, kao što ni mudrost bez hrabrosti teško pravi prvi korak; 3) u pitanjima kao što su ustav Bošnjaci moraju raditi zajedno i oko tog pitanja ne smiju se dijametralno dijeliti i ne smiju dovoditi u pitanje podršku međunarodne zajednice. Jer nama se ne prašta. Zato treba prestati sa međusobnim optuživanjima. Narod je umoran. Ljudi traže posao i žele da im djeca ovdje žive i da se ovdje školuju.

MINA: U subotu 29. aprila održana je sjednica Sabora IZ-e, na kojoj je usvojen izvještaj Rijaseta za 2005. i plan rada za 2006. god. Također, imenovan je mr. Nedžad Grabus za muftiju slovenačkog. Donesena je i odluka o raspisivanju općih izbora u IZ-i?

Reisu-l-ulema: Koristim se prilikom da se javno zahvalim sabornicima na suradnji u proteklom mandatu. Svi su, na svoj način, pridonijeli razvoju i ugledu IZ-e u BiH. Drago mi je što je Sabor prihvatio izvještaj Rijaseta za 2005. i što je usvojio plan rada Rijaseta za 2006. godinu.  Posebno sam zadovoljan što je Sabor privatio prijedlog imenovanja mr. Nedžada Grabusa za muftiju slovenačkog. Uvjeren sam da će Nedžad ef. opravdati povjerenje i pomoći muslimanima u Sloveniji da nađu svoje mjesto u slovenačkom društvu. 

Da, Sabor je donio odluku o raspisivanju općih izbora u IZ-i. Izbori će se, ako Bog da, održati ove godine, vjerovatno, poslije ramazana.

MINA: 7. maj 1993. god. je jedan od najtužnijih dana u povijesti IZ-e. Tog dana srušena je Ferhadpašina džamija u Banjoj Luci. Rijaset IZ-e je taj dan proglasio Danom džamija, povodom kojeg se svake godine organizira prikupljanje sredstava u domovini i dijaspori za obnovu jedne od porušenih džamija. Za koju džamiju će se u petak 5. maja organizirati sergija i hoćete li Vi držati hutbu u Gazi Husrevbegovoj džamiji u Sarajevu?

Reisu-l-ulema: Ove godine odlučeno je da se sergija organizira za Aladžu džamiju u Foči. Da, ja ću u petak držati hutbu u Gazi Husrevbegovoj džamiji. Koristim se prilikom da pozovem džematlije u domovini i dijaspori da svojim prilogom pomognu obnovu Aladže džamije u Foči.

 MINA: Možete li nam reći dokle se došlo sa obnovom Ferhadije u Banjoj Luci?

Reisu-l-ulema: Završili smo prvu fazu pronalska i prikupljanja kamena, ne samo od Ferhadije već i od Arnaudije i Kazanferije. Sav materijal očišćen i zaštićen, nalazi se sada na jednom mjestu u Vrbanji. Ovog mjeseca počinjemo sa drugom fazom pripreme temelja i početka radova na obnovi Ferhadije. Očekujemo da će sa ovogodišnjim radovima zidovi Ferhadije ugledati svjetlo dana i da će obnova teći planiranom dinamikom, ako Bog da.   

Razgovarao: Amir Hodžić