VEĆINA MUSLIMANA SMATRA DA JE 'PRAVI' CILJ AMERIČKOG RATA PROTIV TERORIZMA SLABLJENJE ISLAMA
Nekoliko anketa
pokazalo je da javnost u nizu muslimanskih zemalja sa sve većom ozlojeđenošću
gleda na američki rat protiv terorizma. Često se čuje da je to, navodno,
američki pokušaj da se oslabi sigurnost samog islamskog
svijeta. Stajališta islamskog svijeta prema Sjedinjenim Državama analizira
nekoliko američkih stručnjaka, s kojima je razgovarala Jela de Franceshci.
Od američke intervencije u Iraku, 2003. godine, građani islamskih zemalja sve više su zabrinuti američkom politikom, koju smatraju prijetnjom po sigurnost svojih domovina. To je zapaženo i u nizu umjerenih islamskih država, inače američkih saveznica, poput Jordana, Indonezije, Egipta, Pakistana i Turske. Pogotovo je predmet sumnje američki rat protiv terorizma, kojem je cilj poraziti radikalne islamske terorističke mreže čiji su pripadnici odgovorni za niz napada u zapadnim zemljama, poput napada na New York i Washington, te diverzija u Madridu i Londonu.
U muslimanskim zemljama, 80 posto ispitanika u nedavnim anketama smatra, međutim, da je pravi cilj rata protiv terorizma - oslabiti i razjediniti islamski svijet. 64 posto smatra da je pravi cilj Sjedinjenih Država - širenje kršćanstva u islamskom svijetu.
Steven Kull, direktor Centra za proučavanje međunarodnog javnog mnijenja na Sveučilištu Marylanda, kaže da je očito da muslimani širom svijeta misle da Amerika vodi rat protiv njihove vjere: "Postoji jasan osjećaj da je glavni cilj islam u cjelini, da postoji težnja da se on uništi. Ogromna većina ispitanika odgovara potvrdno na pitanje koje glasi: 'Je li Americi cilj da oslabi islam kako on ne bi postao prijetnja zapadnom načinu života?'"
Steven Kull napominje da većina ispitanika terorizam smatra vrlo velikom prijetnjom, te naglašava da se protivi terorističkim napadima protiv civilnog stanovništva. Također, ispitanici su odlučni u tvrdnji da islam kao vjera nije nasilan. S druge strane, većina ispitanika podržava napade na američku vojsku, kao i ciljeve al-Qaide.
Većina se anketara slaže u procjeni da je izraelsko-palestinski sukob svojevrsni katalizator ovakvih osjećaja. Shibley Telhami, stručnjak za Srednji istok koji radi u washingtonskom Institutu Brookings, kaže da je rješenje ovog problema ključ za popravljanje američkog imidža: "U posljednjoj anketi, provedenoj u šest arapskih zemalja, pitali smo - 'što bi najviše pridonijelo da pozitivnije gledate na Ameriku? Najčešći odgovor je bio arapsko-izraelski mir, u granicama iz 1967. godine. To misli više od 60 posto ispitanika. Iza toga slijedi povlačenje američke vojske sa Srednjeg istoka."
Inače, što se tiče vrijednosnog sustava, mnogi su muslimani otvoreni zapadnim vrijednostima, poput slobode i demokracije - tvrdi Andrew Kohut iz znanstvenog centra Pew u Washingtonu: "Kontinuirano smo dobivali odgovore u kojima se izražava uvjerenje da demokracija zapadnog tipa može profunkcionirati u njihovim zemljama, i da bi to bilo dobro. Iako je ispitanicima vrlo teško da kažu bilo što pozitivno o Americi, oni priznaju da Sjedinjene Države podržavaju demokraciju u njihovoj zemlji."
Andrew Kohut smatra da su ovakve ankete vrlo važne jer putem njih američko društvo saznaje što misle ljude u islamskom svijetu, a - s druge strane - građani muslimanskih zemalja uviđaju da se njihova stajališta u Americi vrlo ozbiljno primaju.