Sarajevo,19. januar 2011. (MINA) - Šesnaesta redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održana je u Sarajevu, 18. januara 2011. godine, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića.
Rijaset Islamske zajednice je razmotrio i usvojio Izvještaj Glavne izborne komisije o provedenim izborima u Islamskoj zajednici i aktivnostima oko verifikacije izbornih mandata. Rijaset je izrazio zadovoljstvo uspješno sprovedenim izborima i odao priznanje Glavnoj izbornoj komisiji i njenom predsjedniku Mensuru Karadži.
Rijaset Islamske zajednice je raspravljao o prednacrtu Pravilnika o članstvu i članarini u Islamskoj zajednici i nakon diskusije donesen je zaključak da se prednacrt ovog Pravilnika uputi na javnu raspravu.
Također usvojeni su izvještaji o organizaciji hadža i provođenju akcije klanja kurbana u 2010. godini, a posebno je istaknuta kvalitetno sprovedena akcija klanja kurbana.
Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici dr. Zuhdija Adilović i profesorica dr. Mejra Softić članovima Rijaseta obrazložili su elaborat o otvaranju Odsjeka za arapski jezik na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, nakon čega je Rijaset dao saglasnost za otvaranje Odsjeka za arapski jezik.
Projekat prevencije nasilja u porodici i pomoć žrtvama nasilja u kontekstu mogućnosti uključivanja i podrške Islamske zajednice prezentirale su Sehija Dedović, direktorica Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla" i Đermana Šeta, aktivistica Centra. Kao glavni segmenti istaknuti su borba protiv nasilja u porodici, uspostavljanje profesionalnog psihološkog savjetovališta i promocija hraniteljstva u lokalnoj zajednici, tj. pomoć jetimima. Rijaset Islamske zajednice ocijenio je prezentirani projekat vrlo korisnim i potrebnim te preporučio svim muftijama da se aktivno uključe u njegovu realizaciju, a kao pilot projekat neposrednijeg angažmana Islamske zajednice u borbi protiv nasilja u porodici određeno je Muftijstvo tuzlansko.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon usmenog izvještaja muftija o duhovnom stanju muslimana na svojim područjima, pozvao je sve imame, hatibe, muallime i članove Islamske zajednice da svoj posao obavljaju savjesno i odgovorno i sve džematlije na istinsko bratstvo i islamsku solidarnost uz dovu Allahu dž. š. da nam svima pomogne u uspješnom savladavanju sadašnjih iskušenja i prepoznavanju najboljih rješenja za nadolazeće izazove, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo, 10. januar 2010. (MINA) - U haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu danas je nakon ikindije-namaza klanjana dženaza hadži hafizu Halidu ef. Hadžimuliću.
Dženazu je imamio reisu-l-ulema IZ u BiH dr. Mustafa Cerić.
Hafiz Hadžimulić je ukopan pored novosagrađene Bakar babine džamije, na At mejdanu, u Sarajevu.
Hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić je preselio na Ahiret u subotu 8. januara u 96. godini.
Halid ef. Hadžimulić je bio dugogodišnji službenik Gazi Husrev-begove biblioteke, glavni imam i hatib Careve džamije u Sarajevu, te mesnevihan, predavač Mesnevije.
Hafiz Hadžimulić je rođen u ulemanskoj porodici u Sarajevu 16. oktobra 1915. godine. Završio je Šerijatsku gimnaziju u Sarajevu 1937. godine. Studirao je filološke fakultete u Zagrebu i Sarajevu. Poznavao je arapski, perzijski, turski, francuski, njemački i engleski jezik. Iza njega su ostali brojni prijevodi i obrađeni rukopisi.
Riječ Reisu-l-uleme
Nakon klanjana dženaze h.hafizu Halid ef. Hadžimuliću brojnim prisutnim se obratio reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić slijedećim riječima :
- BISMILLAHIRRAHMINRRAHIM!
Rabbi-šrahli sadri ve jessirli emri,
vahlul ukdete min lisani jefkahu kavli.
Ve ufevidu emri ilellah.
Inellahe besirun bil ibad!
Ovom Kur'anskom dovom je lijepo početi čitati lijepe knjige nadahnute ljubavlju i aškom prema Allahu, dž-š., kao i obraćanje, držanje dersova, onima koji žele slušati islamski nauk.
I ja počinjem sa ovom dovom da bi mi Allah pomogao da uspijem kazati nekoliko riječi povodom ispraćaja na Ahiret hadži hafiza Halid efendije Hadžimulića, našeg brata i prijatelja, i jednog od posljednjih iz safa duhovnih velikana koji su obilježili prethodno stoljeće u ovome gradu i u ovoj zemlji.
Stoga ću svoje obraćanje započeti jednom predajom iz životopisa našeg Hafiza, koju su zabilježili njegovi biografi.
"Kada umrem pitat će se ljudi: "Ko je bio Halid Hadžimulić? Nek pitaju ko mi je mati, po tome će znati ko sam bio!
I evo im odgovora na to pitanje:
Pričao je Varatan, komšija Hadžimulića, da mu je hafiz Smail Fazlić, noseći njen tabut rekao: "Eto, da znaš da ti nikad neće pasti šaka da ovakvu dženazu poneseš; svi su joj hafizi, i s jedne i s druge strane: hafiska šćer, otac joj je bio hafiz, hafiska sestra, dva brata su joj bili hafizi; hafiska je nevjesta; djever joj je bio hafiz; hafiska mati; dva sina su joj hafizi, hodžinska supruga; suprug joj je bio muallim. A njen sin, hafiz Halid, podučio je dvanaest hafiza."
Tako je hadži hafiz Halid efendija, kao dječak naučio od svog babe muallima Ali-efendije, kako se voli mekteb; od amidže hafiza Muhammed efendije Hadžimulića i dajdži hafiz Mustafa ef. i hafiz Sulejman ef. Kulenovića, inače dugogodišnjih imama i hatiba Begove džamije, kako se voli i uči Kur`an; od profesora Muhamed efendije Pašića, kako se dostojanstveno nosi ahmedija.
A u zrelom životnom dobu od hadži Mujage Merhemića, zavolio je Mesneviju. U hadži Mujaginoj kući, gdje su se održavali dersovi Mesnevije, i drugih velikih islamskih djela, upoznat će Džemaludin efendiju Čauševića, Mehmed efendiju Handžića, Fejzulah efendiju Hadžibajrića, Abdulah efendiju Fočaka, i naučit će šta je islamski džometluk, šta je islamsko viteštvo i gaziluk. Jer to su svojim djelima dokazali Hadži Mujaga, reis Čaušević i Mehmed Handžić!
Radeći u Gazijinoj biblioteci, skidajući prašinu zaborava sa zlata vrijednih starih rukopisa, skupa sa Kasim efendijom Dobračom, naučit će šta znači žrtvovati se za islam i istovremeno osaburiti u vremenima najtežih dušmanskih udaraca.
U društvu hafiza Smajl efendije Fazlića, Mahmut efendije Traljića, Sinanudin efendije Sokolovića, Kjamil efendije Silajdžića i drugih sarajevskih hafiza, učeći s njima ramazanske mukabele, pokrenut će školu hifza.
Prevodeći djela poput Mesnevije, od Dželaludina Rumija Mevlane, te «Divan» Hafiza Širazija, i držeći dersove uživo, hafiz Hadžimulić je nastavio tradiciju Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva, koji je bio Mevlevija, i dao izgraditi prvu tekiju na Bentbaši. Iako su dušmani fizički uništili tekiju na mjestu gdje je «potekla Mesnevija», njen žubor su slušale mnoge duše ašika sve do današnjih dana, zahvaljujući hafizu Hadžimuliću i njegovim učiteljima.
Hafiz Hadžimulić je pretrpio vrlo teške udarce u životu. U ranoj mladosti izgubio je starijeg brata hafiza Mustafu, sestru, i roditelje. U razmaku od samo desetak godina ostao je sam. Ali, on je svjedok i teških udaraca koje je trpio naš muslimanski narod. Od zatvaranja uleme u bezbožničke tamnice, ukidanje mekteba, rušenja džamija, zabrane nošenja ahmedije i mahrame na javnim mjestima itd. Sa svojim društvom, jednom neponovljivom generacijom hrabrih i dostojanstvenih alima, davao je sve od sebe da se ti udarci ublaže i njihove posljedice amortiziraju u vjerskom životu Bošnjaka. Zato je uvijek nosio fes ili ahmediju na glavi!
Iako mu je reis Sulejman efendija Kemura osobno nudio visoke službeničke položaje, on je ostao dosljedan emanetu svojih učitelja da živi skromno i dostojanstveno; družeći se sa knjigama, govoreći hutbe sa mimbera Careve džamije više od 30 godina.
Stoga je hafiz Hadžimulić primjer sadašnjim i svim budućim generacijama islamske inteligencije, jednako hodžama kao i šejhovima, kako jednog alima mogu krasiti osobine kakve su ljubav prema sufizmu jednog Mujage Merhemića, kao i racio jednog Husejn efendije Đoze.
Danas, draga braćo, ne ispraćamo samo hafiza Halid efendiju Hadžimulića, i ne opraštamo se samo od njega, već ispraćamo jedno stoljeće koje su obilježili naši duhovni velikani. Nisu naša srca kaharna što hafiz Hadžimulić odlazi na bolji svijet Ahiret, jer vjerujemo da će zateći bolje nego što je napustio, već tugujemo i bolna srca se rastajemo od jedne uspomene koju je Hafiz nosio sa sobom na jednu neponovljivu plejadu sarajevskih duhovnih velikana!
Na kraju, draga braćo, dopustite mi da se osobno oprostim od dragog Hafiza. Posljednji put sam ga zijaretio za dan Jevmi arefe, uoči Kurban bajrama. Takav edeb, ahlak, ćudoređe, etika, kakvu je iskazivao Hafiz, može se sresti samo kod iskrenih i skromnih muslimana.
Učim dovu Allahu Uzvišenom da našem hafizu Hadžimuliću podari Džennet, njegovoj rodbini sabur, njegovim učenicima i prijateljima lijepo sjećanje a svima nama pouku da je ovaj svijet prolazan i da ćemo se svi jednoga dana preseliti na drugi svijet-Ahiret.
يا أيّتها النفس المطمئنّة. ارجعي إلى ربّكِ راضية مرضيّة. فادخلي في عبادي. وادخلي جنّتي.
"A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa uđi među pobožnike Moje i uđi u Džennet Moj."
Sarajevo, 9. januar 2011. (MINA) - Rijaset Islamske zajednice u BiH saopštava da je u Sarajevu, u 96. godini preselio na Ahiret hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić, dugogodišnji službenik Gazi Husrev-begove biblioteke, glavni imam i hatib Careve džamije u Sarajevu, te mesnevihan, predavač Mesnevije.
Hafiz Hadžimulić je rođen u ulemanskoj porodici u Sarajevu 16. oktobra 1915. godine. Završio je Šerijatsku gimnaziju u Sarajevu 1937. godine. Studirao je filološke fakultete u Zagrebu i Sarajevu. Poznavao je sedam jezika: arapski, perzijski, turski, francuski, njemački, engleski i latinski. Iza njega su ostali brojni prijevodi i obrađeni rukopisi.
Dženaza će se obaviti u ponedjeljak, 10. januara, iza ikindije, ispred Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Dženazu namaz će klanjati reisu-l -ulema dr. Mustafa ef. Cerić. Hafiz Hadžimulić će biti ukopan pored novosagrađene Bakar babine džamije, na At mejdanu, u Sarajevu.
Sarajevo, 7. januar 2011. (MINA) - Prigodnom svečanošću u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, danas je obilježena 474. godišnjica kontinuiranog rada Medrese na polju edukacije i odgoja mladih ljudi.
Na početku svečanosti poručeno je ašere, a potom se nakon izvođenja himne Gazi Husrev-begove medrese, pozdravnim govorom obratio prof. Zijad Ljevaković, direktor Medrese.
Nakon prigodnog programa Hora medrese i Akademskog ansambla «Dah ljubavi», dodijeljena su priznanja i nagrade zaslužnim članovima kolektiva Medrese: prof. Almedini Čelebić i recepcionaru Mirzetu Bilaliću.
Plakete za poseban doprinos i afirmaciju Medrese su dodijeljene prof. dr. Jusufu Žigi, profesoru na Medicinskom fakultetu u Sarajevu koji je bio i prvi predsjednik Obnoviteljskog Sabora IZ u BiH i prof dr. Ismetu Bušatliću, dekanu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, profesoru povijesti islamske kulture i civilizacije.
Na kraju svečanosti prigodnim govorom obratio se reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.
Sarajevo 31. decembar 2010. (MINA) - U petak, 31. decembra 2010. / 25. muharrema 1432. h. g. na Ahiret je preselio profesor Halil ef. Bjelak, penzionisani službenik Rijaseta IZ u BiH, dugogodišnji prevodilac za arapski jezik u redakcija Glasnika Rijaseta IZ.
Rođen je 26. 10. 1940. godine u Orašcu - Prijepolje - Srbija. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu, kao i Filozofski fakultet, odsjek za orijentalne jezike: arapski jezik i književnost, turski jezik i književnost i perzijski jezik, u Sarajevu.
Diplomirao je 1965. godine i stekao stručni naziv: profesor arapskog jezika i književnosti. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je radio do jula 1993. godine kada prelazi u Islamsku zajednicu gdje radi kao prevodilac za arapski jezik u redakciji časopisa Glasnik.
U svom radnom vijeku radio kao imam u Zavidovićima i Sarajevu, bio prevodilac-korespondent u bosanskohercegovačkim firmama u Iraku i Libiji. Preveo s arapskog na bosanski jezik roman Karnak, nobelovca Nedžiba Mahfuza i djelo Na bedemima Bagdada. Radove objavljivao u Glasniku, Preporodu i dnevnim listovima. Bio je član Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u BiH. Bio je član UO Filozofskog fakulteta i Orijentalnog instituta u Sarajevu.
U toku agresije na R BiH, odmah se uključio u odbranu domovine. Tokom cijelog rata bio predsjednik kluba odbornika SDA stranke općine Novi Grad.
Dženaza rahmetli Halilu Bjelaku klanjat će se u ponedjeljak, 3. januara 2011. u Sarajevu u haremu Gazi Husrev begove džamije nakon podne namaza, a ukop će biti obavljen na greblju Jarčedoli
Sarajevo, 24. decembar 2010. (MINA) - Veći broj muslimana postavio je pitanje Fetva-eminu u vezi islamskog stava o tzv. Djeda Mrazu kao jednom od simbola svetkovine kojom se obilježava početak nove kalendarske godine te kako se musliman treba postaviti spram tog fenomena. Poštujući pravo izbora svakog pojedinca i porodice da u konkretnoj situaciji postupi u skladu s vlastitom savješću i opredjeljenjem, Fetva-emin dr. Enes Ljevaković želi ukazati na sljedeće:
1. Djeda Mraz je izravno povezan s kršćanskom tradicijom i zapravo samo je drugo ime za ličnost iz te tradicije poznatu kao "Sveti Nikola". Oni koji prešućuju ovu činjenicu i pokušavaju da predstave, ustvari nametnu, Djeda Mraza kao općeprihvaćeni simbol darovanja djece povodom nove kalendarske godine, čije je obilježavanje, također, povezano s kršćanskim vjerovanjem u datum rođenja Isaa a.s., zamagljuju istinu i obmanjuju javnost, posebno muslimansku djecu nastojeći im poturiti jedan kršćanski simbol kao neutralan i kao općeprihvaćen i poželjan obrazac ponašanja.
2. Spomenuta svetkovina i njen simbol nisu poznat, priznat i prihvaćen element u islamskoj tradiciji Bošnjaka. Oni su pod/na/metnuti i promovirani muslimanima i njihovoj djeci u vrijeme jednoumlja i neslobode i muslimani bi ih, kao svojevrsne zaštitne znakove tog vremena i politike i kao simbole strane islamskom učenju i tradiciji, trebali ignorirati.
3. Pravo je svakog pojedinca i porodice da po vlastitoj savjesti i izboru prihvate ili ne prihvate spomenute simbole, ali je prema islamskom učenju svako i odgovaran za vlastiti izbor i postupke. Uzvišeni u Kur'anu kaže: "Svaki je čovjek odgovoran za ono što je uradio". (El-Muddessir,38). Poslanik a.s. u jednom hadisu naglašava: "Svako od vas je čuvar/pastir i bit će odgovoran za ono što mu je povjereno".
Sarajevo, 23. decembar 2010. (MINA) - Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio je nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću čestitku u povodu katoličkog blagdana Božića.
U čestitki Reisu-l-uleme se kaže:
-Vaša Eminencijo,
Ovih dana vi katolici slavite dan rođenja Isa sina Merjeminog, koji je po našem vjerovanju, bio jedan od istinitih Božijih vjerovjesnika.
Isa sin Merjemin i „Duh Božiji" (Ruhun min Allah) je promijenio povijest i tako obavezao čovječanstvo da se vrijeme mjeri od datuma njegovog rođenja. Dakle, Isa, a.s., je Božiji Poslanik prema kojem muslimani imaju veliko poštovanje te u znak našeg poštovanja prema Isa sinu Merjeminom i kao izraz našeg poštovanja Vašeg blagdana dozvolite mi da Vam zaželim sretan blagdan sa molitvom Bogu Uzvišenom da nam podari međusobne ljubavi i poštivanja za sreću na ovome svijetu i spas na drugome svijetu.
Molim Vas da naše lijepe želje prenesete svim katolicima u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini!
Sarajevo, 22. decembar 2010. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić primio delegaciju Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka koju je predvodio dr. Mevlud Dudić, predsjednik, a u kojoj su još bili Samir Tandir, predjednik Izvršnog odbora, Emir Elfić, potpredsjednik i Sead Šaćirović vijećnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Delegacija je upoznala reisu-l-ulemu o aktuelnim problemima u Sandžaku i zatražila pomoć u internacionalizaciji problema Sandžaka.
Reisu-l-ulema je dao podršku procesima u Sandžaku i aktivnostima koje vodi Bošnjačko nacionalno vijeće i Islamska zajednica koju predvodi muftija Muamer Zukorlić.
Reisu-l-ulema je, kao vrhovni poglavar Islamske zajednice u BiH, uputio poziv vlastima u Beogradu da ozbiljno shvate sandžačko pitanje i otvore dijalog kroz koji će se postići da se Bošnjaci u Srbiji osjećaju ravnopravnim građanima i kako bi se zaštitila njihova kolektivna prava.
Reisu-l-ulema je uputio poziv i Briselu i Strazburu da ovaj put ne naprave grešku kao ranije i ne povjeruju srpskoj propagandi da su Bošnjaci opasnost za mir i sigurnost na Balkanu.
Uputio je i apel Ankari da svoje odnose sa Beogradom ne ustanovljava na račun Bošnjaka.
Sarajevo, 21. decembar 2010. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić primio g. Fatemijana, predsjednika UO Instituta „Ibn Sina" u Teheranu.
Fatemijan sa saradnicima je u posjeti Naučno-istraživačkom institutu Ibn Sina u Sarajevu i izrazio je želju da se sretne s Reisu-l-ulemom .Tokom današnjeg susreta Fatemijan je upoznao reisu-l-ulemu o značajnim projektima i aktivnostima koje planiraju realizovati u narednoj godini.