Imam i dužina učenja Kur`ana na stajanju u namazu

Pitanje:

Selam!

U džematu jedan džematlija konstantno prigovara imamu zato što predugo uči u namazu, a imam uči jednu stranicu na dva rekata ili pola stranice na oba rekata. Šta je mjera prilikom učenja u džematu?

Odgovor:

Načelno, prema propisima hanefijskog mezheba, preporučljivo je da se na sabahskom i podnevskom namazu (farzu) poslije Fatihe uči neka od dužih sura (mufessalat), na ikindiji i jaciji od srednjih, a na akšamu od kraćih sura, odnosno da se u spomenutim namazima prouči broj ajeta koji otprilike odgovara dužini ovih sura, ako se nije na putu ili u nekoj vanrednoj situaciji. Neki autori smatraju da imam treba učiti duže/veći broj ajeta kada predvodi džemat pobožnih ljudi, ni dugo ni kratko (srednje) kada predvodi džemat osrednje pobožnih džematlija, a kraće ako se džamija nalazi kraj puta (u koju svraćaju prolaznici). (V. Semerkandi, Tuhfetul-fukaha', 1/131) Uvažavajući savremene okolnosti i činjenicu da mnogi ljudi žure na posao, prevozno sredstvo i sl., imami općenito trebaju povesti računa o tome i učiti kraće. Svaki imam u konkretnoj situaciji treba procijeniti stanje svoga džemata i na osnovu toga odrediti dužinu učenja Kur'ana (kiraet) u namazu.