MUDROST POSTA KAO PREVENTIVNE MJERE OČUVANJA LJUDSKOG ZDRAVLJA
Mnoge medicinske ustanove na Zapadu su uvidjele višestruke
koristi posta, te su ga počele primjenjivati u svojim bolnicama • U
postu se kriju višestruke koristi za čovjekovo zdravlje: olakšava se
rad probavnog sistema i bubrega, umanjuje masnoća, post doprinosi
liječenju od pretilosti, diabetisa.. itd. • “Post je štit i zaštita (od
bolesti).” (hadis) • Alejhisselam, s.a.v.s., također, preporučuje
konzumiranje hurmi (datula), pa veli: “Kada iftarite, započnite hurmom.
Ako nemate hurmi, iftarite vodom, jer to čisti.”
Mnogo je tekstova napisano i objavljeno o vrijednosti ramazana i ramazanskog posta. Ovim tekstom ćemo pokušati osvijetliti jedan rjeđe pominjan aspekt koji se krije iza ove temeljne islamske dužnosti, a koji se odnosi na mudrost propisanog posta kao jedne od najefikasnijih metoda preventivnog zdravlja. Ramazanski i dobrovoljni (nafila) post predstavljaju jedan vid efikasnog liječenja bolesnih. Postom se saniraju posljedice bolesti i otklanjaju štete nanesene organizmu tokom godine. Mnoge medicinske ustanove su uvidjele višestruke koristi posta, te su ga u mnogim zapadnim zemljama počele primjenjivati u svojim bolnicama.
Poslanik, s.a.v.s., poziva muslimane da teže ka tome da dostignu stepen i ponesu epitet ‚jakih i zdravih mu‘mina‘, kao što se to nalaže u hadisu: “Jak (zdrav) vjernik je bolji i draži Allahu od slabašnog.” (bilježe Muslim, Ibn Madždže i Ahmed)
Islam upućuje muslimana kako da brine o svom zdravlju, dajući tijelu njegov hakk time što će se hraniti halalom, suzdržavanjem od hrane tokom mjeseca ramazana, održavanjem potpune čistoće i higijene, te liječenjem u slučaju bolesti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu veli: “Zaista imaš dužnosti (koje moraš ispuniti) prema svome tijelu.” (bilježe Buharija, Muslim i Nesai)
Zdravlje je jedna od najvećih Allahovih blagodati kojim daruje čovjeka. Blagodat zdravlja se smatra na vrhu ovodunjalučkih blagodati koja dolazi odmah nakon blagodati imana. Onome kome je podareno zdravlje u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi, bude uporan i bori se za svoju vjeru, porodicu, imetak i domovinu. Također, zdrava osoba može obavljati svoje vjerske i ovodunjalučke dužnosti na najbolji način, dok bolesnik to nije u mogućnosti. Iz tog razloga, Vjerovjesnik, s.a.v.s., u jednom hadisu povezuje blagodati imana i zdravlja, pa kaže: “Zaista ljudima nije dato ništa bolje od čvrstog ubjeđenja u vjeri (imana) i zdravlja, pa tražite od Allaha da vam to (dvoje) podari.” (bilježi Ahmed) U drugom hadisu, Resulullah, s.a.v.s., veli: “Postite pa ćete biti zdravi.” (Taberani)
Omer b. el-Hattab, r.a., veli: “Čuvajte se proždrljivosti i pretjerivanja u hrani i piću, jer to uništava organizam, donosi bolest i odvraća od namaza. Budite umjereni, jer to donosi tjelesno zdravlje i odvraća od pretjerivanja.”
Poznati arapski doktor El-Haris b. Keldeh veli: “Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu je glavni lijek.”
U preventivne mjere očuvanja zdravlja muslimana se, svakako, ubraja propisani i dobrovoljni post. U postu se kriju višestruke koristi za čovjekovo zdravlje, pogotovo ako postač ispunjava propise, uvjete, sunnete i adabe posta. Također, u postu se, pored dunjalučkih i ahiretskih koristi, nalaze i duhovne i tjelesne koristi. Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: “Post je štit i zaštita (od bolesti).” (bilježe Buharija, Muslim, Nesai i dr.)
Savremena medicina u postu vidi slijedeće zdravstvene koristi:
Navest ćemo neke primjere hrane koju je Poslanik, s.a.v.s., konzumirao, podsticao njihovo uzimanje ili ukazivao na njenu važnost. Naučno istraživanje je pokazalo korist koju predstavlja ovakav način ishrane za tijelo i očuvanje zdravlja.
Mnogo je tekstova napisano i objavljeno o vrijednosti ramazana i ramazanskog posta. Ovim tekstom ćemo pokušati osvijetliti jedan rjeđe pominjan aspekt koji se krije iza ove temeljne islamske dužnosti, a koji se odnosi na mudrost propisanog posta kao jedne od najefikasnijih metoda preventivnog zdravlja. Ramazanski i dobrovoljni (nafila) post predstavljaju jedan vid efikasnog liječenja bolesnih. Postom se saniraju posljedice bolesti i otklanjaju štete nanesene organizmu tokom godine. Mnoge medicinske ustanove su uvidjele višestruke koristi posta, te su ga u mnogim zapadnim zemljama počele primjenjivati u svojim bolnicama.
Očuvanje zdravlja – dužnost svakog muslimana
Poslanik, s.a.v.s., poziva muslimane da teže ka tome da dostignu stepen i ponesu epitet ‚jakih i zdravih mu‘mina‘, kao što se to nalaže u hadisu: “Jak (zdrav) vjernik je bolji i draži Allahu od slabašnog.” (bilježe Muslim, Ibn Madždže i Ahmed)
Islam upućuje muslimana kako da brine o svom zdravlju, dajući tijelu njegov hakk time što će se hraniti halalom, suzdržavanjem od hrane tokom mjeseca ramazana, održavanjem potpune čistoće i higijene, te liječenjem u slučaju bolesti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu veli: “Zaista imaš dužnosti (koje moraš ispuniti) prema svome tijelu.” (bilježe Buharija, Muslim i Nesai)
Zdravlje je jedna od najvećih Allahovih blagodati kojim daruje čovjeka. Blagodat zdravlja se smatra na vrhu ovodunjalučkih blagodati koja dolazi odmah nakon blagodati imana. Onome kome je podareno zdravlje u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi, bude uporan i bori se za svoju vjeru, porodicu, imetak i domovinu. Također, zdrava osoba može obavljati svoje vjerske i ovodunjalučke dužnosti na najbolji način, dok bolesnik to nije u mogućnosti. Iz tog razloga, Vjerovjesnik, s.a.v.s., u jednom hadisu povezuje blagodati imana i zdravlja, pa kaže: “Zaista ljudima nije dato ništa bolje od čvrstog ubjeđenja u vjeri (imana) i zdravlja, pa tražite od Allaha da vam to (dvoje) podari.” (bilježi Ahmed) U drugom hadisu, Resulullah, s.a.v.s., veli: “Postite pa ćete biti zdravi.” (Taberani)
Omer b. el-Hattab, r.a., veli: “Čuvajte se proždrljivosti i pretjerivanja u hrani i piću, jer to uništava organizam, donosi bolest i odvraća od namaza. Budite umjereni, jer to donosi tjelesno zdravlje i odvraća od pretjerivanja.”
Poznati arapski doktor El-Haris b. Keldeh veli: “Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu je glavni lijek.”
Post i savremena medicina
U preventivne mjere očuvanja zdravlja muslimana se, svakako, ubraja propisani i dobrovoljni post. U postu se kriju višestruke koristi za čovjekovo zdravlje, pogotovo ako postač ispunjava propise, uvjete, sunnete i adabe posta. Također, u postu se, pored dunjalučkih i ahiretskih koristi, nalaze i duhovne i tjelesne koristi. Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: “Post je štit i zaštita (od bolesti).” (bilježe Buharija, Muslim, Nesai i dr.)
Savremena medicina u postu vidi slijedeće zdravstvene koristi:
- Nakon sehura i tokom posta, olakšava se rad probavnog sistema, jer se umanjuju masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoća u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina u krvi može prouzrokovati kostobolju i arthritis.
- Post olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala, time što umanjuje izmokravanje.
- Post zaštićuje od pretilosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine. Mnogo je lakše zaštiti se, nego liječiti od pretilosti.
- Sa aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti koji dovode do nezahvalnosti i nepokoravanja Allahu, dž.š..
- Post pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i nepromišljanju.
- Buđenje zajedničkih osjećaja sa muslimanskim ummetom u kojem se ne razlikuju bogati i siromašni. U isto vrijeme, prisjećamo se i suosjećamo se sa svim napaćenim, gladnim i iznemoglim, time što dijelimo iste osjećaje sa njima. Post smekšava srca bogatih i podstiče ih na pomaganje i udjeljivanje siromašnim.
- Medicinski je dokazano da post doprinosi liječenju slijedećih bolesti: pretilosti, diabetisa, povećanja napetosti arterija, bolesti bubrega, upalama probavnog sistema, kožnim bolestima... itd.
- Nezapostavljanje sehura koji je sunnet, jer sehur pomaže tijelu da se lakše prebrodi post, te daje tijelu potrebnu energiju. Resulullah, s.a.v.s., kaže: “Sehurite, zaista je u sehuru berićet.” (bilježe Buharija, Muslim, Tirmizi, Nesai i dr.)
- Izbjegavati spavanje odmah nakon sehura, jer to dovodi do teškoća probave. Velika je greška onih koji u toku ramazana navečer do kasno sjede, jedu, a zatim legnu, otežavajući organizmu da probavi hranu.
- Požuriti sa iftarom, početi sa hurmom ili vodom, jer je to praksa Božijeg Poslanika, s.a.v.s.
Primjeri Poslanikove, s.a.v.s., ishrane
Navest ćemo neke primjere hrane koju je Poslanik, s.a.v.s., konzumirao, podsticao njihovo uzimanje ili ukazivao na njenu važnost. Naučno istraživanje je pokazalo korist koju predstavlja ovakav način ishrane za tijelo i očuvanje zdravlja.
- Kravlje mlijeko za koje se u hadisu kaže: “Kada nekog od vas Gospodar nahrani, neka kaže: ‚Allahumme bārik lenā fīhi ve at‘imnā hajren minhu‘ (Gospodaru, podari nam blagoslov u ovoj hrani i nahrani nas još boljim jelom), a kada popije mlijeko neka kaže: ‚Allahumme bārik lenā fīhi ve zidnā minhu‘ (Gospodaru, podari nam blagoslov i opskrbi nas još više ovim mlijekom). Zaista, ne postoji ništa od jela i pića što je više hranljivo kao što je to mlijeko.” (bilježi Ahmed)
- Sirće (ocat). U hadisu se navodi: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., je jednom prilikom zatražio od svojih žena začin (kojim će začiniti hljeb), pa mu rekoše: ‚Nemamo ništa osim sirćeta.‘ Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredi da mu to donesu, pa poče jesti govoreći: ‚Sirće je najbolji začin, sirće je najbolji začin.‘” (bilježi Muslim)
- Crno zrno (ćurekot). Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: “Čuo sam Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kako kaže: ‚U crnom zrnu (ćurekotu) je lijek protiv svake bolesti, osim smrti.‘” (Buharija) Medicinski je dokazano da crno zrno sadrži učinkovite sastojke lijepog okusa.
- • Tikva (sakaska) koja je spomenuta u ajetu gdje Allah, dž.š., kaže: “i učinismo da iznad Junusa izraste vriježa jedne tikve.” (Es-Sāffat, 146.) Gospodar je nahranio Junusa, a.s., tom biljkom nakon što je izašao iz utrobe ribe. Inače, tikva se preporučuje onima koji su još slabi i koji se oporavljaju od bolesti, pretjeranog napora, iscrpljenosti i sl.
- Ječmena voda. Prenosi se da je Aiša, r.a., rekla: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: ‚Voda mljevenog ječma je sredstvo za osvježenje (umirenje) duše bolesnika koja otklanja djelić tuge.‘” (Buharija) U drugom hadisu, Aiša, r.a., također prenosi: “Kada bi nekog iz Poslanikove, s.a.v.s., porodice pogodila lakša groznica, malaksalost ili iznemoglost, naredio bi da se za njih napravi supa od ječma.” (Ibn Madždže)
- Lubenica. U vjerodostojnom hadisu se bilježi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s. “jeo lubenicu sa sočnim (rutab) hurmama”, te govorio: “Toplotu ovih (hurmi) rashlađuje ova (lubenica).” (Ebu Davud)
- Pomorandža (ar. neffāš). U sahih predaji se bilježi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Primjer mu‘mina koji uči Kur‘an je kao ukusna pomorandža koja ima lijep miris i okus.” (bilježe Buharija, Muslim, Tirmizi, Nesai i dr.)
- Serīd (popara). Resulullah, s.a.v.s., veli: “Prednost Aiše nad ostalim ženama je kao prednost serīda nad ostalim jelima.” (Muslim) Serīd je tradicionalno arapsko jelo koje se sastoji od naparenog iskomadanog hljeba, mesa, povrća.. itd.
- • Riba. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Dozvoljeno vam je meso dvaju uginulih životinja i krv dvaju životinja. Dozvoljeno vam je meso ribe (kita) i skakavca, i krv džigerice (jetre) i slezene.” Riba sadrži proteine, vitamine i masti koji su neophodni za tijelo i organizam.
Hurme (datule) – hrana i lijek
Važnost hurmi u svakodnevnoj ishrani se ogleda kroz hadise
Vjerovjesnika, s.a.v.s., u kojima kaže: “Kuća u kojoj nema hurmi je kao
kuća u kojoj nema (nikakve) hrane.” (Ahmed) “Stanovnici kuće u kojoj
nema hurmi, osjetit će glad.” (Muslim) “Ukućani neće osjetiti glad dok
god se kod njih nalaze hurme.” (Muslim)
Alejhisselam, s.a.v.s., također, veli: “Kada iftarite, započnite
hurmom. Ako nemate hurmi, iftarite vodom, jer to čisti.” (Tirmizi)
Najbolja vrsta hurmi su one sočne i svježe koje se nazivaju rutab. Imam
Ahmed bilježi hadis od Enesa, r.a., koji kaže: “Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
bi ujutro pojeo par sočnih rutab hurmi prije namaza, a ako ih ne bi
bilo – onda bi uzeo obične hurme, a ako ni takvih nema – onda bi se
napio par gutljaja vode.” (Ebu Davud)
Savremena medicina je nedavno ustanovila da hurme sadrže veliki broj
važnih prehrambenih sastojaka koje jačaju imunitet i tijelu daju
energiju. Hurme također sadrže veliku koncentraciju šećera, minerala i
vitamina koji su lahki za probavu, te pospješuju tjelesnu energiju,
toplotu i pokretljivost. Savremena medicina je ustvrdila da hurme
predstavljaju glavnu ishranu iz koje čovjek crpi sve neophodne
hranljive elemente potrebne za život.
S druge strane, hurme pored hrane predstavljaju i lijek. Hurme imaju
djelotvorni učinak na stanje žene prilikom porođaja, jer pomažu jačanju
mišića maternice i regulišu kontrakcije. To je samo jedna od tajni koja
se krije u ajetu gdje Uzvišeni, dž.š., kaziva Merjemi: “Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe.” (Merjem, 25.)
Abdulkadir Indžić
(www.preporod.com, Friday, 14 September 2007)