Aktuelne teme

Mr. Amel Kovačević

Ka primjerenom izračunavanju i efikasnoj mobilizaciji

zekata u Bosni i Hercegovini

1. Uvod

Bosna i Hercegovina prolazi kroz četiri simultana socio-ekonomska procesa, i to tranziciju ekonomskog sistema, rekonstrukciju i obnovu ratom porušene zemlje, sukcesiju bivšeg ekonomskog sistema i reintegraciju ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine.

Iskustva zemalja koje su u proteklih desetak godina okončale samo jedan od gore navedenih procesa, tj. tranziciju ekonomskog sistema, ukazuju da je to bolan i dugotrajan proces koji za sobom ostavlja raslojavanje društva uz veliki jaz između bogatih i siromašnih. Očekivati je da će socijalna karta stanovništva u BiH biti dobrahno poljuljana znajući da kompleksnost socio-ekonomskih prilika ne obećava mnogo. Ako pak obratimo pažnju na ciljani stratum bosanskohercegovačke populacije, tj. na njegovu muslimansku komponentu, uočit ćemo da je ta populacija u proteklom periodu višestruko oštećena. Prije svega različitim procesima nacionalizacija i agrarnih reformi, jednom veleposjednička populaciona grupa kroz posljednje etničko čišćenje ostala je faktički bez prava na legitimno stečenu imovinu. Bestijalno uništavanje ljudskih i ekonomskih potencijala muslimana u BiH ima za rezultat katastrofalno tešku bitku za goli opstanak. Zaostajanje u razvoju novih tehnoloških i poslovnih kretanja dolijeva izrazitu dozu pesimizma.

Islamska zajednica kao odgovorna krovna institucija muslimana u BiH ima obavezu da u skladu sa svojim mogućnostima maksimizira efekte instrumenata socijalne zaštite koje islam kao sveobuhvatan način života nudi. Da bi se to desilo treba razumjeti instituciju islamskog šarta, zekata, i njegovu savremenu primjenu. Posao bi po prilici bio jednostavan da nema razilaženja mišljenja o procesu savremene primjene prakse Božijeg Poslanika, s.a.v.s., i pravovjernih halifa kada je u pitanju zekat.

Općepoznato je da je glavni cilj zekata ostvarenje socio-ekonomske pravde.1 

Zekat jednostavno predstavlja transfer određenog dijela mala od imućnih ka siromašnima. Interesantno je napomenuti da ovakva uloga zekata nije eksplicitno data u Kur'anu. Kur'an kazuje da je cilj davanja zekata pročišćenje imovine kao i pojedinca (tathir i tazkija). Riječ tazkija pored prvobitnog značenja (čišćenje) znači i materijalni i - ili duhovni rast.2 Mnogi komentatori vjeruju da je ovaj islamski šart nazvan zekatom zbog toga što njegovim davanjem dolazi do pročišćenja i uvećanja imovine te oplemenjenja duše davaoca. Korisnici zekata se mogu klasificirati u nekoliko kategorija. Siromašni i beskućnici imaju pravo na zekat, kao i porodice zarobljenika, putnici u nevolji i dužnici čiji dug proizlazi iz legitimnih aktivnosti. Sredstva od prikupljenog zekata se mogu koristiti za oslobađanje zatvorenika i robova, za širenje islama kao i na plaće onih koji ga prikupljaju. Dok postoji konsenzus među islamskim ekonomistima o listi korisnika sredstava prikupljenog zekata, ne postoji konsenzus o njegovom distributivnom omjeru. Neki zagovaraju podjelu sredstava jednako svim kategorijama, dok drugi daju za pravo islamskim autoritetima da rasporede sredstva u skladu sa prilikama u društvu.3 U Bosni i Hercegovini, za vrijeme socijalističkog uređenja, država je davala poseban akcenat socijalnoj zaštiti, tako da je prikupljeni zekat s pravom odlazio na podupiranje islamskih institucija i aktivnosti. Danas, kada se država ne uspijeva nositi sa naraslim socijalnim problemima neophodno je maksimizirati mobilizaciju i prilagoditi raspodjelu sredstava zekata tako da se amortizuju nepravde ekonomskog sistema koji nastaje te pridobiju duše unesrećenih.

2. Diskontinuitet u primjeni zekata

Na osnovu Kur'ana i sunneta mogu se navesti slijedeći principi vezani za propisivanje zekata:

Stavke koje su predmet zekata su:

1. većina tada poznate imovine kao što su: stoka, trgovačke zalihe, zlato i srebro;

2. dio dohotka ugrađenog u bilo koju vrstu imovine;

3. poljoprivredni proizvodi;

4. pronađeno blago.

Izostavljeni su:

1. ljudske vještine i resursi;

2. potrošeni dohodak bez obzira na njegov izvor;

3. imovina korištena za lične i familijarne potrebe neovisno od toga da li su potrošnog karaktera ili ne, kao što su: konji, robovi, lično naoružanje, kuće;

4. trivijalne stvari koje ne spadaju u trgovačke zalihe, kao što je alat.

Kriterij podlijeganja zekatu je postavljen na 200 dirhema ili 300 saa (otprilike 653 kg) poljoprivrednih proizvoda. Kako nam ukazuju historijski podaci oba ova iznosa su dovoljna za minimalnu godišnju prehranu tročlane porodice.4 Jasno je da je ovaj iznos niži od današnjeg nivoa primanja neophodnog za golu egzistenciju pošto on uključuje odjeću, stanovanje kao i dodatne potrebe. Stope zekata su bile uspostavljene na 2,5% za sve vrste zaliha, 10% na poljoprivredne proizvode kada su navodnjavani rijekama, kanalima ili kišom, 5% na proizvode sa zemljišta koje ima uređen irigacioni sistem, a 20% na pronađeno blago.

Treba razumjeti da je Medina za vrijeme Poslanika, s.a.v.s., bila trgovački grad te da su ljudi akumulirali svoje bogatstvo u stoci, zlatu i srebru (bilo kao novcu, nakitu ili sirovini u juvelirskoj indstriji), trgovačkim zalihama i poljoprivrednom zemljištu. Medina nije imala nikakav oblik visoko kapitaliziranog industrijskog ili uslužnog sektora. Rukotvorine nisu bile na cijeni, ropstvo je postojalo. Propisivanje zekata na poljoprivredne proizvode, a ne na poljoprivredno zemljište, mora se posmatrati u kontekstu činjenice da je poljoprivreda medinskog kraja bila ekstenzivna te da je neobrađivana zemlja imala neveliku vrijednost. Stoga je i razumljivo da se zekat propisuje na poljoprivredne proizvode, i to nam pokazuje da postoji mogućnost odstupanja od učestale stope od 2,5% jer na poljoprivredne proizvode stopa zekata je iznosila 10% ili 5% zavisno od vrste navodnjavanja.

Nakon Poslanikove, s.a.v.s., smrti različita pitanja u vezi sa zekatom su izašla na vidjelo tako da imamo čitav spektar mišljenja o propisivanju zekata u različitim situacijama kao što su: dug, nakit koji je zabranjen, konji koji su odjedanput postali veoma cijenjena roba u Jemenu, stoka koja nije na ispaši, već koja se hrani u zatvorenom, med, jaja i prirodna svila, ostali poljoprivredni proizvodi, stalna sredstva kao i dohodak.5

Ogromna promjena u načinu proizvodnje koja se desila u posljednja dva stoljeća je kreirala nove forme bogatstva i promijenila okvire starih formi. Izuzev jednostavne pozajmice i gotovine sve forme finansijskih i monetarnih sredstava su nove. Industrijski, komercijalni, poljoprivredni i uslužni holdinzi su postali normalna pojava. Visokokvalificirani radnici postali su izuzetno dobro plaćeni. [taviše, stopa transformiranja jednog sredstva u drugo je jako porasla, za što je zaslužno savremeno organizirano tržište i sistem globalnih komunikacija. Sve ovo rezultira novom strukturom raspodjele dobara i dohotka u društvu što ukazuje na potrebu preispitivanja starog načina određivanja zekata kako bi se adekvatno odgovorilo savremenim realnostima. Većina islamskih učenjaka još uvijek stoji na stanovištu da ne treba odstupati od odredbi o izračunavanju zekata na principima medinskog socio-ekonomskog habitusa. Zanemarujući činjenicu da te odredbe, iako zasnovane na Kur'anu i sunnetu, ipak imaju historijsku prirodu. Islamski ekonomisti i pravnici koji su prepoznali neophodnost ažuriranja primjene zekata u savremenim socio-ekonomskim uvjetima pred sobom imaju izrazit problem nedostatka kontinuiteta u aplikaciji [erijata od strane muslimanskih vlada. Međutim, sama ideja zekata kao finansijske obaveze u preraspodjeli dohotka i težnji ka uspostavi pravednijeg društva i društva jednakih prilika jeste svevremena i promjene u okruženju zahtijevaju kontinuiran idžtihad.

3. Primjer Malezije u efikasnoj mobilizaciji zekata

Upravljanje i administracija zekatom u Maleziji je doživjela je gigantski inovativni korak kada se 1991. godine pri prikupljanju zekata počeo koristiti model korporativnog menadžmenta.6 Nakon izrade studije od strane konsultantske firme, tamošnja Islamska zajednica je odlučila da se uspostavi novi ured koji će prikupljati zekat u njeno ime. Novi pristup uključuje osnivanje kompanije koja će vršiti menadžment i administraciju prikupljanja zekata odvajajući se tako od ostalih organa i tijela Islamske zajednice u službi efikasnosti i maksimizacije u realizaciji zadatih ciljeva. Novi ured je nazvan Pusat Pungutan Zakat (PPZ) ili centar za prikupljanje zekata. Kompanija koja je upravljala PPZ-om snosila je sve troškove koji bi nastali u procesu mobilizacije zekata a zauzvrat je od islamske zajednice dobivala naknadu za upravljanje (management fee). Prikupljanje zekata i njegova administracija je kompjuterizovana i postoje on-line zekat šalteri kako bi se na što jednostavniji način došlo do platiše zekata. Sav prikupljeni novac se deponira dnevno na račun Bejtu-l-mala kod Islamske banke. PPZ je odgovoran samo za prikupljanje zekata dok je raspodjela prikupljenih sredstava stvar islamske zajednice i šerijatskog odbora, koji preporučuje raspodjelu sredstava u skladu sa potrebama zajednice. PPZ je napravio paradigmatski pomak u prikupljanju zekata u Maleziji. Prije PPZ-a naglasak i pozor javnosti na obavezu plaćanja zekata svodio se na zekatu-l-fitr tokom ramazana. Nije bila razvijena svijest o zekatu na imovinu bilo fizičkih bilo pravnih lica.7 U to vrijeme zekat na imovinu se uglavnom prikupljao od zemljoradnika, iako su oni bili jedna od najsiromašnijih kategorija malezijskog društva. Dok su bogatiji urbani slojevi društva kao što su: činovnici, profesionalci, menadžeri, biznismeni bili van kategorije platiša zekata. To se dešavalo zbog neprilagođavanja zekata promijenjenim društveno-ekonomskim prilikama. PPZ je napravio pomak tako što je okrenuo svoju pažnju korporacijama, dohocima, štednji i zlatu. Stil menadžmenta PPZ-a također je bio osjetno drugačiji. PPZ je bio proaktivan i inovativan koristeći se savremenim marketinškim metodama. Fokusirali su se na pripremu procedura i kako da plaćanje zekata učine što jednostavnijim. Jasne brošure i formulari odgovarajući za kompjutersku obradu podataka su uvedeni. Više izračunavanje i plaćanje zekata nije bila tabu tema jer na vrlo prikladan i jednostavan način PPZ je nudio svoje usluge javnosti što je i urodilo plodom. Dnevne analize podataka su postale moguće pružajući priliku menadžmentu da provjerava rezultate različitih marketinških pristupa. Za samo šest godina PPZ je udeseterostručio iznos prikupljenog zekata mada još uvijek postoji značajan potencijal rasta sredstava.

Prilike u Maleziji prije uspostave PPZ neodoljivo podsjećaju na današnje prilike u Bosni i Hercegovini. Uoči ramazana džemat se ustalasa kako bi se platio zekatu-l-fitr, a o ozbiljnom proračunu zekata na imovinu, biznis i mjesečna primanja nema ni riječi. U razgovoru sa svojim prijateljima došao sam do zaključka da bi velika većina njih bila spremna odvajati od svojih primanja i dobiti ali ne znaju kako, koliko i gdje.

Izgleda da je došao krajnji trenutak za stvaranje strategije za sistemsko, efikasno, jednostavno i centralizirano prikupljanje zekata u Bosni i Hercegovini. Ta strategija bi trebala odgovoriti ko i na koji način će vršiti prikupljanje zekata u ime Islamske zajednice, ko i na koji način treba odrediti koliko zekata treba platiti u svakoj mogućoj situaciji, te ko i na koji način treba odrediti kako će se prikupljena sredstva utrošiti. Bez jasnih odgovora na ova pitanja zekat u Bosni i Hercegovini će i dalje biti kolorit ramazanskog ugođaja a nikako instrument za preraspodjelu dohotka u društvu.

4. Metodologija izračunavanja zekata za fizička i pravna lica

Postoji mnoštvo različitih načina izračunavanja zekata za fizička i pravna lica. Neki od tih načina kalkulacije zekata prate tradicionalni pristup a neki pak na interesantan način pokušavaju odgovoriti na savremene prilike. U ovom eseju ja sam se opredijelio da široj čitalačkoj publici predočim dva modela. Prvi model za kalkulaciju zekata se temelji na učenju Karadavija iz njegovog enciklopedijskog djela Fiqh al Zakah, a koji je priredio uvaženi islamski ekonomista Monzer Kahf8 ukazujući na mjesta gdje odstupa od Karadavijevog mišljenja. Obojica ovih monumenata islamske savremene misli pripadaju grupi islamskih mislilaca koji uviđaju potrebe savremenog društva, a potpuno uvjereni u svevremenost islamske poruke, crpe inspiraciju iz sveobuhvatnog pristupa izučavanju islama. Ako bismo ovaj model poredili sa drugim modelom koji ćemo također predstaviti u ovom eseju moglo bi se zaključiti da je zahtjevniji i da više odgovara islamskom društvenom uređenju gdje je zekat instrument fiskalne politike. Drugi model je službeni način izračunavanja zekata kod islamiq.com islamskog portala.9

4.1. Karadavi-Kahf model kalkulacije zekata

TEST ODRE\IVANJA ZEKATA ZA FIZI^KA LICA

Cilj ovog testa je da odredi obavezanost osobe zekatom. Međutim, treba primijetiti da je zekat individualan, to jest svaki pojedinac je dužan zasebno izračunati zekat. Porodica koja posjeduje imovinu koja podliježe zekatu može zajednički računati, ako svaki pojedinac zadovoljava zasebno kriterij nisaba ako ne zadovoljava kriterij nisaba njegov iznos se ne dodaje drugim članovima obitelji. Nisab ima vrijednost od 85 grama zlata. Godina u kojoj se određuje zekat je izvorno lunarna ali radi lakšeg računanja koristit će se solarna godina.

Ako je odgovor na bilo koje od gore navedenih pitanja potvrdan onda odgovorite na sljedeća pitanja:

Ako je odgovor na 9. pitanje potvrdan onda odgovorite na sljedeće pitanje:

Ako je odgovor na 10. pitanje negativan onda popunite formular.

GODI[NJE STAVKE KOJE SE OBRA^UNAVAJU PO STOPI ZEKATA OD 2,5776%

NEGODI[NJE STAVKE

KALKULACIJA ZEKATA ZA PRAVNA LICA

Kalkulacija zekata za pravna lica, po Monzeru Kahfu se vrši po principu neto vrijednosti pravnog lica. To predstavlja razliku između godišnjih sredstava firme (gotovina, bankovni računi, zalihe po tržišnoj cijeni na kraju zekatibilne godine, potraživanja umanjena za sumnjiva i sporna potraživanja, ostala tekuća sredstva po tržišnoj vrijednosti, stalna sredstva umanjena za amortizaciju) i godišnjih obaveza firme (dobavljači umanjeni za očekivani rabat, pozajmice, obveznice izdate po nominalnoj vrijednosti i ostale obaveze).

Neophodno je napomenuti da je Kahf u ovom pokušaju da predstavi sveobuhvatan metod kalkulacije zekata u nekoliko navrata odustao od cijenjenog mišljenja Jusufa Karadavija, i to :

1. Karadavi smatra nekretnine koje se daju u zakup izuzetim od zekata dok neto najamnina podliježe zekatu, Kahf pak smatra opravdanim uvrstiti neto vrijednost nekretnine u stavke koje podliježu zekatu.

2. Stalna sredstva po Karadaviju ne podliježu zekatu već samo neto proizvod, i to po stopi od 10,3104%. Kahf smatra da je legitimno smatrati da stalna sredstva podliježu zekatu jer za vrijeme prvobitne islamske države kapitalno intenzivne privredne aktivnosti nisu postojale a danas imaju presudan značaj.

3. Karadavi smatra da dionice ne podliježu zekatu, već samo dividende po stopi od 10,3104%. Kahf smatra opravdanim uvrstiti neto vrijednost dionica u zekatske stavke po stopi od 2,5776%.

4.2. Islamiq.com metod kalkulacije zekata

a) Zekat na lična primanja

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata: neophodno je da je osoba musliman, da ima pravo na primanja, primanja moraju biti zarađena na halal način, primanja moraju biti u gotovini ili njenim ekvivalentima te da je protekla godina dana u kojoj su se primanja ostvarila i da su ukupna neto primanja veća od nisaba.

b) Zekat na prihod od zakupa

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata: neophodno je da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo, zakup mora biti za halal aktivnosti te da je protekla godina dana u kojoj su se primanja ostvarila i da su ukupna neto primanja veća od nisaba.

c) Zekat na ušteđevinu

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata: neophodno je da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo te da je protekla godina dana u kojoj se ušteđevina ostvarila i da je veća od nisaba.

d) Zekat na zlato i srebro

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata: neophodno je da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo, da je zlato i srebro kupljeno u cilju investiranja te da je protekla godina dana u kojoj je zlato i srebro kupljeno te da je ta vrijednost veća od nisaba.

e) Zekat na dionice

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata su da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo te da je protekla godina dana u kojoj su se dionice kupile te da je neto vrijednost dionica veća od nisaba. Treba odrediti tržišnu vrijednost dionica koje su pregodinile te oduzeti od tog iznosa sredstva posuđena da bi se kupile dionice. Na tu neto vrijednost dionica izračunati zekat po stopi od 2,5776%.

f) Zekat na stoku

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata su da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo, te da je protekla godina dana u kojoj se stoka kupila te da je neto brojnost stoke veća od nisaba.

g) Zekat na poljoprivredne proizvode

Neophodni uvjeti za izračunavanje zekata su da je osoba musliman, da ima puno vlasništvo, te da je protekla godina dana u kojoj se poljoprivredni proizvodi prikupljaju te da je neto vrijednost veća od nisaba. Poljoprivredni proizvodi na koje se daje zekat po ovom modelu su: žitarice, hurme, rozine, ali ne voće i povrće.

Zekat se obračunava po stopi od 5% od žetve sa navodnjavane parcele ili 10% sa nenavodnjavane parcele.

h) Zekat za pravna preduzeća

=2,5776% x [ (tekuća sredstva - tekuće obaveze) + kratkoročne investicije] x procenat muslimanskog vlasništva

Razlika između ova dva načina kalkulacije zekata je konceptualna jer u prvom načinu Monzer Kahf uvrštava i stalna sredstva kao legitiman faktor u kreiranju nove vrijednosti dok drugi način više odgovara tradicionalnom pristupu zekatu.

5. Zaključak

Muslimanska populacija u Bosni i Hercegovini prolazi kroz procese koji će se značajno negativno odraziti na socijalnu strukturu. Islam kao sveobuhvatan način života nudi rješenja. Jedan od instrumenata socijalne politike u islamu je i zekat. Adekvatno izračunavanje i prikupljanje zekata je imperativ za islamsku zajednicu kako bi se aktivno uključila u rješavanje problema svoje populacije. Treba iskoristiti iskustva zemalja gdje sistem prikupljanja zekata funkcionira efikasno te treba ustanoviti tijelo koje će donijeti fetve vezane za iznos zekata, nisab, podložnost zekatu određenih oblika mala, kao i alokaciju prikupljenih sredstava.

Fusnote:

1 Ataul Huq, 1993, Development and Distribution in Islam, Pelanduk Publications, Malaysia.

2 Mahmud Abu Saud, 1988, Cotemporary Zakat, Zakat Research Foundation, Ohio.

3 Jomo K. S., 1993, Islamic Economic Alternatives, Ikraq, Kuala Lumpur.

4 Monzer Kahf, 1991, ‘Zakat: Unresolved Issues in Contemporary Fiqh' in Development and Finance in Islam, IIU Press.

5 Ibid.

6 PPZ Wilayah Persekutuan, 1998, Zakat Management and Administration in Malaysia: Collection and Disbursement, Seminar on Zakat and Taxation organized by Faculty of Economics and Management, International Islamic University Malaysia 8-9^th June 1998.

7 Nik Mustapha Nik Hassan, 1991, ‘Zakat in Malaysia: Present and Future Status' in Development and Finance in Islam, IIU Press.

8 http://www.kahf.net/English/The%20Calculation%20of%20Zakah.htm

9 www.islamiq.com/zakah_center vidjeti također i http://www.zakat.my

                               Glasnik, br. 7-8, 2002