KAKO ĆU OBAVITI HADŽDŽ VI

KAKO ĆU OBAVITI HADŽDŽ VI

     Zbog zaboravnosti ili drugih razloga desi se da hodočasnik izvrši pojedine prestupe, odnosno postupi drugačije nego što je to šeriatom predviđeno i po našem mezhebu. U tom slučaju predvi­đene su i kazne, odnosno iskupljivanje.

     Prestup može biti blaže i teže naravi. Ima prestupa koji u cijelom pokvare hadž, ima ih koji za sobom povlače klanje deve ili govečeta, a ima ih koji povlače klanje ovce, dijeljenje sadake i slično.

     Ovi prestupi, po našem, hanefijskom rnezhebu, podijeljeni su na šest vrsta:

1)  Prestup koji kvari hadž u cijelosti.

2)  Prestup koji povlači za sobom klanje ve­likog hajvana,  tj. bedenu[1], ili deva od pet godina.

3)  Prestup koji povlači za sobom klanje bra­va ili ovce.

4)  Prestup koji za sobom povlači dijeljenje sadake u vrijednosti pola sa'a[2].

5)  Prestup koji za sobom povlači dijeljenje sadake čija je vrijednost manje od pola sa'a.

6)  Prestup koji za sobom povlači dijeljenje kimeta[3].

     Ove kazne uslijediće u slijedećim slučajevima ako budu učinjene u toku ihramstva:

a)  Ako hodočasnik opći, ima intiman odnos, prije boravka na Arefatu,   njegov će hadž biti pokvaren. Takav se hadž mora ponoviti slijedeće godine.  A, ako se ovaj odnos obavi između bo­ravka na Arefatu, i drugog hadžskog  farza, tj, prije nego što obavi Tavafi-ifadu (zijaret), hadž, ako se nastave ostali obredi, neće biti pokvaren, ali je hodočasnik — u ovom slučaju — dužan da zakolje goveče.         

     Isto tako hadžija će biti dužan da zakolje ovako goveče ako obavi Tavafi-ifadu džunub (ejakulira, a ne okupa se) ili, ako to žena učini u sta­nju hajza ili nifasa (menstruacija).

b)  Hodočasnik će biti dužan da zakolje ovcu ili brava, u slijedećim slučajevima:

— kad bude seksualno nadražen, tj. kao kad npr. ljubi ženu i slično, bez obzira da li je ejakulirao ili ne;

—  ako bi ejakulirao gledajući u ženu;

—  ako bi bez vidnog ili opravdanog razloga uklonio (obrijao ili ošišao) kosu sa četvrtine glave ili više, kao i kad ukloni dlake ispod pazuha, sa brade,  sa polnih  organa i slično.  Ako ovo učini s opravdanim razlogom, može odabrati: ili da za­kolje ovcu, posti tri dana, ili da nahrani šest si­romaha;

—  ako muškarac, hadžija, obuče sašivenu odjeću u vrijeme kada je to zabranjeno;

—  ako cijeli jedan dan bude imao na  glavi pokrivač (kapu i si.);

—  ako cijeli jedan svoj  organ namiriše, npr. ruku, nogu i slično. Ako to čini zbog opravdanog razloga, npr. radi liječenja, nema kazne;

—  ako bi obrezao nokte jedne ruke ili jedne noge, ili sve nokte odjedanput. Ukoliko bi to uči­nio na više mahova, onda za svaki slučaj po ovcu;

—  ako bi izostavio Tavafi-kudum, ili Tavafi--veda, ili jedan krug prilikom obavljanja umranskog saj-a, ili ostavio ma koji vadžib u toku iz­vršenja obreda.

c) Hodočasnik će biti dužan da podijeli sadaku u vrijednosti pola sa'a, ako učini jedan od slije­dećih prestupa:

—  ako namiriše manje od cijelog velikog or­gana svoga tijela;

- ako obuče šivani ihram i sl. manje od jed­nog dana;

—  ako pokrije glavu u trajanju manje od jednog dana;

—  ako ukloni kosu sa glave, ali manje od jedne četvrtine itd.

     Hadž je ibadet u kojem je po šeriatskim pro­pisima, dozvoljeno, odnosno i naređeno, da ga za jednog vjernika može obaviti drugi. Zato, musli­man ili muslimanka koji zbog zdravstvenih raz­loga ne mogu izvršiti hadž, ili umru prije nego što obave ovu dužnost, a imali su uvjete da to učine, — oni ili njihovi nasljednici mogu opuno­moćiti drugoga da dužni hadž obavi. Takav način izvođenja hadža zove se bedel ili bedeluk.

     U slučaju da se bedeluk izvodi za živog čo­vjeka koji zbog zdravstvenih razloga ne može da ode na hadž, njegova bolest mora biti takve na­ravi da se ne očekuje poboljšanje bolesti i da nema nade da će dužnik hadža ikada moći sam obaviti hadž.[4]

     Pored ovog uvjeta, vršeći dužni hadž za dru­goga, treba udovoljiti i slijedećim uvjetima:

— da opunomoćenik nijjet učini da vrši hadž za onog ko ga je opunomoćio;

—  da veći dio troškova bude dao onaj ko je dužan hadž. Naime, ako bi, npr., za čovjeka, koji je vasijjet učinio da se za njega ode na hadž, dru­gi dao trošak, dužnost hadža neće nestati. Ali, ako nije vasijjet učinio, i drugi podnese troškove bedela, takav će hadž — ako Bog da — biti puno­važan;

—  da ovlašćeni, koji ide za drugog na hadž, ne uvjetuje koliku će svotu novca tražiti za hadž, pa ako mu pretekne od dobivenog iznosa, višak će vratiti onome koga je zamjenjivao, ili ko mu je, po vasijjetu, dao novac, osim u slučaju da mu to ovaj pokloni;

—  da bedel izvede onaj način hadža (ifrad, temett'u ili kiran) koji se od  njega bude zahti­jevao;

—  da bedeluk izvodi pametan, punoljetan, upućen u obrede hadža.

     Ukoliko bedel, svojom krivicom, prije izlaska na Arefat, napravi prestup koji kvari hadž, dužan je da ovlašćeniku nadoknadi primljeni novac, jer hadž nije bio valjan.

     Ako je musliman koji je dužan hadž umro i ostavio vasijjet (oporuku) da se za njega izvede hadž, treba ga izvesti onako kako je to on pre­cizirao. Ako to nije izričito rečeno, onda će se be­del poslati iz mjesta umrlog, ako trećina njegove zaostale imovine može pokriti takav trošak. A ako ne može, onda od mjesta i na način koliko može udovoljiti ostavljena imovina.

     Ovdje, konačno, treba napomenuti da se ova šeriatska ustanova prilično  danas komercijalizi­rala i dobila, u izvjesnim slučajevima, forme pre­vare. Naime, mnogo naših, pa i hadžija iz drugih zemalja, da bi — u dobroj namjeri — izveli bedeluke za svoje mrtve, pošalju po nekome u Meku, ili ponesu ako oni lično idu, male svote novaca (oko dvadeset dolara) za koji iznos treba da iz Meke neko obavi hadž za umrlog. Gledao sam po­jedince u Meki koji su uzimali i po desetine takvih bedeluka. Razumljivo, da je ovo obična prevara, jer u doba hadža nema ni jednog Mekelije koji bi se za 20 dolara angažovao i pet dana odsustvovao od svog redovnog posla na kome može daleko više zaraditi. Osim toga, takve niko ne kontroliše da li su izvršili hadž ili nisu. Po mome dubokom uvjerenju, bolje je ovakve iznose podijeliti kao sadaku, ali bar onome ko to zaslužuje i kome treba pomoći.  U  ovakvim slučajevima, kada se traži izvođenje bedeluka u Meki, treba voditi ra­čuna da se nađu pošteni ljudi koji će zaista izvesti bedeluk, ali njihova nagrada nikako ne može biti manja od 80—100 dolara prema sadašnjim cijenama i uvjetima života u Meki, jer po šeriatu treba bedelu dati punu opskrbu i naknadu.

     Hedj (kurban koji se kolje na hadžu) može biti: goveče od navršene dvije godine, deva od navršenih pet godina ili ovca, ovan ili koza sa navršenom godinom. Može i od šest mjeseci pa više, ali pod uvjetom da bude izuzetno napredna i jednaka normalnoj ovci ili kozi od jedne godine. Hadžskih kurbana ima tri vrste:

1)  Koji je vadžib kao npr. u temettu' i kiranu[5] ili u slučaju da se ostavi jedan od vadžiba hadža.

2)  Koji je vadžib, ali na osnovu date svoje­voljne obaveze (nezr).

3)  Koji je zaklan potpuno dobrovoljno (te-tavv'u).

     Ovaj se kurban, koji se kolje uz kiranski i temett'uski način izvođenja hadža, mora zaklati u prva tri dana Bajrama. Ostali kurbani, pod 2. i 3. tačkom, mogu se klati kad god se hoće.

     Hedj treba zaklati u Haremu, a sunnet je i na Mini to uraditi (ako se radi o klanju u toku prva tri dana Bajrama).

     Hadžija može jesti meso zaklanog hedja iz prve i druge tačke ali nikad od treće, jer je to sadaka i na to imaju pravo samo siromašni.

     Za hedj se može iskoristiti samo onakva ži­votinja kakva se može upotrijebiti i za običan, bajramski kurban (da ne bude slijepa, topalasta i sl.).

     Naprijed smo rekli da će hadžija posjetiti Me­dinu, grad koji je dao utočište Muhamedu a. s. kada se sklonio ispred mekanskih mnogobožaca i gdje je pokopano njegovo mubarek tijelo.

     Dakle, polazeći redoslijedno šta treba da ura­dimo u Medini, evo kako bi to izgledalo:

     Kad stignemo u Medinu i smjestimo se kod muzevvira[6] opraćemo se, obući najbolje odijelo i posjetiti mezar Božijeg poslanika. Naime, naj­prije će se s poštovanjem ući u Harem, tj. Dža­miju Božijeg poslanika, i klanjati dva rekata "tehijjetul-mesdžida". Treba nastojati da se ova dva rekata klanjaju na mjestu između mezara Božijeg poslanika i mimbera, jer je jednom prilikom Mu­hamed a. s. rekao da je to mjesto "jedna od Allahovih džennetskih bašči". Kada sklanja ova dva rekata hadžija treba da učini "sedždu zahvalnicu" kojom će iskreno zahvaliti Bogu dž. š. što mu je omogućio da dođe u posjetu Božijem poslaniku i da od Allaha zaželi šta hoće.

     Poslije svega ovoga pristupiće metalnoj ogra­di gdje je ukopano mubarek tijelo posljednjeg Božijeg poslanika, donositi salevate i proučiti fatihu.

     Obično se ovaj zijaret učini sa muzevvirom koji na arapskom jeziku pozdravlja Božijeg po­slanika pa taj pozdrav i hadžija za muzevvirom ponavlja.

     Poslije ovog pozdrava, idući naprijed, hadžija će isto tako proučiti fatihe na mezaru prve dvo­jice halifa: hazreti Ebu Bekira i hazreti Omera r. a.

     Mustehab je poslije posjete medinskom Ha­remu otići u groblje zvano Beki'u gdje su uko­pani; hazreti Osman, Ibrahim, sin Božijeg posla­nika, h. Hasan, unuk Muhameda a. s., h. Abbas i neke žene Božijeg poslanika i mnogi ashabi.

     U toku svog višednevnog boravka hadžija će obavezno posjetiti i neka značajnija mjesta u oko­lini Medine, kao što je Mesdžidu Kubba, tj. prva džamija koja je sagrađena u istoriji Islama, zatim brdo Uhud na kojem se odigrala poznata bitka između muslimana i mnogoibožaca i u podnožju kojeg ima mezar h. Hamze, strica Božijeg posla­nika; obići Mesdžidi-kibletejn i druga značajna istorijska mjesta i vjerske objekte.

     Hadžija će nastojati da svakako sve namaze klanja u Haremu Božijeg poslanika, a onaj dan kada bude napuštao Medinu, opet će klanjati dva rekata, zahvaliti se Allahu što mu je omogućio da dođe na ovo mubarek mjesto i zamoliti da mu Allah udijeli sreću da se povrati na ovo mjesto i još jedanput zatraži Njegovu milost u prisustvu mezara posljednjeg Božijeg poslanika, Muhameda alejhdsselama.

     Kada hadžija pođe na put, po našem mezhebu, dužan je da skraćuje namaz. Naime, on će umjesto četiri rekata u podne, ikindije i jacije, klanjati samo dva rekata farza i predati selam. Ako bude imao dovoljno vremena, hadžija može klanjati i sunnet i njega neće skraćivati. Sabahske i akšamske farzove hadžija neće skraćivati.

     Čim pođe od svoje kuće hadžija će početi skraćivati svoj namaz sve dok se ne vrati jer ne kani nigdje ostati duže od petnaest dana. Ako bi naumio negdje ostati petnaest i više dana, onda je dužan da klanja cijele farzove i prestane sa skraćivanjem kada stigne u to mjesto gdje se za­država petnaest dana i više.

     Hadžija-musafir može klanjati za imamom koji nije musafir. U tom slučaju hadžija neće skraćivati svoje farzove i on je dužan da klanja sva četiri rekata farza. Ako je imam musafir, on će obavezno skraćivati četvororekatne farzove. U tom slučtju, ako ima u džematu muktedija koji nisu musafiri, dužni su nastaviti, poslije selama, ostatak od dva rekata.

     Džumu i bajram-namaz hadžija, odnosno mu­safir, nije dužan klanjati (ako se ne zadržava u tom mjestu više od petnaest dana).

     Ako se dogodi —- a to je redovna pojava — da hadžija treba da klanja u vozilu (autobusu, brodu i slično), hadžija će se okrećati u onom pravcu gdje misli da je Kaba i klanjati.

     Žene će se, prilikom izvršenja hadža u svemu ponašati kao i muškarci, kako smo to gore na­veli, osim što:

—  mogu pokriti glavu;

—  mogu  oblačiti i sašivene ihrame i običnu građansku odjeću, šeriatom prihvatljivu;

—  prilikom učenja telbijje neće podizati svoj glas;

—  neće ubrzano hodati oko Kabe i na saj-u;

—  neće brijati kosu, nego će je samo pot­kresati;

—  neće se približavati Hadžerul-esvedu da ga poljube, nego samo u znak pozdrava na njega ru­kom pokazati;

—  bolje je na Arefatu da ostanu u svom ša­toru nego da se penju na Džebeli-rahmet.

     Hajz ili nifaz (menstruacija) koji nastanu kod žene — hadžinice poslije oblačenja ihrama, neće spriječiti muslimanku da nastavi obavljanje hadžskih obreda, ali u takvom stanju ne može ući u Harem Kabe i tavaf činiti. Ona će, prema tome, Tavafi-ifadu koji je farz ostaviti dok ne prestane menstruacija. Međutim, ako bi došlo vrijeme da pođe iz Meke, a još je uvijek u menstruaciji, ona će biti dužna da obavi Tavafi-ifadu, s tim što će donji dio svoga tijela dobro pričvrstiti kako ne bi ostavljala iza sebe kakav trag, i obaviće Tavafi ifadu. Prije tavafa potrebno je da se okupa. Takva osoba dužna je zaklati još i bedenu (veliko hajvanče).

(Preuzeto: Abdurahman Hukić, "Kako ću obaviti hadž", Starješinstvo Islamske zajednice u SRBiH, Sarajevo, 1976., treće izdanje, str. 91-102) 

[2] Sa'aje  = 2,2 kg pšenice ili ječma.

[3] Kimet je odgovarajuća vrijednost, npr. lova i slično.

[4] U ovakvom slučaju, ako i dođe do poboljšanja zdravlja, dužnosti je udovoljeno.

[5] Ovaj se hedj zove i krv zahvale (demmu šukrin).

[6] Muzevvir je ono u Medini šo je mutavvif u Meki. Kod njega odsijeda hadžija i s njime zijaret čini značajna islamska mjesta.