Hadždž životni ibadet i put do Dženneta

• Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisima kaže: "Ko hadždž obavi u ime Allaha, suzdržavajući se od odnosa sa ženom, i činjenja grijeha, vratit će se (kući bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila." "Za primljen hadždž kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev Dženneta!" (hadis) "Hadžerul-esved i Mekamu Ibrahim su dva džennetska dragulja." (hadis) "Voda Zemzem je hrana lijepog okusa i lijek protiv bolesti." (hadis) "Prvih deset dana zu-l-hidždžeta, u kojima se vrše dobra djela, najdraži su dani Uzvišenom Allahu!" (hadis)

Hadždž je jedan od pet temeljnih stubova naše vjere - životni ibadet. U hadisu koji bilježe Buharija i Muslim, a prenosi Abdullah b. Omer, r.a., Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: "Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža za onoga ko je u mogućnosti."
U periodu između dva i tri mjeseca, od trenutka odluke i pripreme za obavljanje hadždža pa sve do dana povratka kući, možemo sagledati sve te sjajne utiske urezane u srcu svakog čovjeka. Obredi hadždža iziskuju žrtvovanje vremena, imetka, udobnosti, kao i žrtvovanje užitaka i zadovoljstava. Sve se to čini isključivo radi Allaha, dž.š. Zajedno sa iskrenom vjerom u Boga i bogobojaznošću, neprestanim spominjanjem Allaha, dž.š. (zikrom i telbijjom), obavljeni hadždž prožima biće svakog hadžije i na taj način godinama ostavlja čvrst dojam u ljudskom srcu.
Hadždž nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su svi muslimani jedan ummet, te ulijeva u hadžije jedinstvene vrijednosti islama. Ljudi različite boje kože, rase i nacionalnosti se sastaju na hadždžu i zajednički obavljaju obrede. Oni postaju jedan narod bez ikakvih razlika među njima. Svi u ihramima izgledaju isto i rade iste stvari. Duh hadždža je gajenje jedinstva i općeg bratstva među vjernicima. Dolaskom u tu svetu zemlju hadžije se na svakom koraku susreću sa tragovima onih koji su sve žrtvovali u cilju pokoravanja Stvoritelju, dž.š.

Džennet - nagrada za obavljeni hadždž

Nagrada za obavljeni hadždž je, uistina, velika. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Umra do umre je otkupljenje od grijeha počinjenih između njih, a za uredno izvršen i primljen hadždž nema druge nagrade osim Dženneta!" (Buharija i Muslim)
U drugom hadisu Džabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Doista je K'aba jedan od stubova islama, pa ko izvrši hadždž ili umru on dobije garanciju kod Allaha: ako umre - uvede ga u Džennet, a ako ga vrati njegovoj porodici - vrati ga sa nagradom i dobiti!" (Taberani)
Osim toga, hadždž briše sve grijehe. Ebu Hurejre, r.a, kaže: "Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaže: ‘Ko hadždž obavi u ime Allaha, suzdržavajući se od odnosa sa ženom, i činjenja grijeha, vratit će se (kući bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.'" (Buharija i Muslim)
Džabir, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: "Za primljen hadždž kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev Dženneta!" Prisutni su upitali: ‘Koji je to primljeni hadždž, Allahov Poslaniče?' Odgovorio je: "U kome je hadžija dijelio hranu potrebnim i obraćao se drugima lijepom i prijatnom riječju!" U drugom rivajetu stoji: ..."i nazivao ljudima selam!" (Ahmed i Taberani)
Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Obavljajte hadždž i umru, jer vam oni otklanjaju siromaštvo i grijehe, kao što kovački mijeh odstranjuje hrđu rude željeza i trosku zlata i srebra. Za hadždž primljen kod Allaha nema druge nagrade osim Dženneta!" (Nesai i Tirmizi)
Abdullah ibn Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Borac na Allahovom putu, hadžija i onaj koji umru izvršava su Allahova delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako šta od Njega zatraže, On im usliša!" (Ibn Madždže i Ibn Hibban)

Mekamu Ibrahim - džennetski dragulj

Uzvišeni Allah u Kur'anu veli: "I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Mekamu Ibrahim) bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!" (Al-Baqara, 125.) "Mekamu Ibrahim" je kamen na kojem je stajao Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka'bu i na kojem su ostali tragovi njegovih stopala utisnuti u toj tvrdoj stijeni. Otisak je dug 22, a širok 11 cm. Visina Mekamu Ibrahima iznosi 75 cm. Tragovi Ibrahimovih, a.s., stopala utisnutih u kamenu je jedno od Allahovih, dž.š., znakova jer je nemoguće da se na tom čvrstom kamenu oslikaju bilo koja stopala.
Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Hadžerul-esved i Mekamu Ibrahim su dva džennetska dragulja."

Hadžerul-esved - džennetski kamen

Božiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Hadžerul-esved je nebeski kamen." U drugom hadisu stoji: "On je kamen iz Dženneta." Naučno je dokazano da hadžerul-esved pripada posebnoj vrsti meteorskih stijena koji se razlikuje od svih meteora koji su pronađeni na Zemlji. Kazivanje vezano za hadžerul-esved veli da je Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka'bu, poslao sina Ismaila, a.s., da nađe kamen koji se razlikuje od ostalih i time označi mjesto od kojeg se počinje sa tavafom. Ismail, a.s., se vrati nakon zalaska Sunca ne našavši takav kamen. Kad je došao kod oca ugleda čudan kamen za koji mu Ibrahim, a.s., reče da ga je donio Džibril, a.s., te ga zajedno ugradiše na istočni ugao kako bi time označili mjesto početka tavafa. U početku je hadžerul-esved bio bijele boje, pa je pocrnio zbog ljudskih grijeha.

Tavaf  (obilazak i kruženje oko Ka'be) - jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.

Sve što je Allah, dž.š., stvorio kruži krećući se u određenom smjeru. Elektroni kruže unutar atoma, planete kruže u Sunčevom sistemu, Sunčev sistem oko centra galaksije... Kada tavafimo oko Ka'be sedam krugova, veličamo Allaha, dž.š. Tačnije, pridružujemo se svemu stvorenome što je u pokretu, i što na taj način veliča i slavi Gospodara svjetova. Tavaf je pozdrav Ka'bi i jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.

Zemzem - najbolja voda na Zemlji

Voda Zemzem je, također, jedan od Allahovih dž.š., znakova na ovom svijetu. Izvor je nastao 4000 godina prije hidžre Džibrilovim, a.s., udarcem i napojio Ismaila, a.s. Svake sekunde iz tog izvora izađe 18 litara vode. Samo izviranje vode iz tih stijena nekoliko hiljada godina bez prestanka predstavlja mu'džizu. Većina naučnika je u dilemi odakle izvire sva ta voda, te su tek nakon kopanja tunela ispod Mekke ustanovili da voda Zemzem dolazi u izvor putevima koji se protežu i na hiljade kilometara udaljenosti od izvora. Na taj način i shvatamo riječi Vjerovjesnika, s.a.v.s., - da je izvor nastao jakim udarom Džibrila, a.s., i stvorio sve te pukotine u zemlji kuda protiče Zemzem. Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Najbolja voda na Zemlji je voda Zemzem." Prema vjerodostojnim hadisima, Džibril, a.s., je u dva navrata otvorio Poslanikova, s.a.v.s., prsa, izvadio njegovo srce i oprao ga Zemzemom, što je dovoljan razlog za posebnost te vode među muslimanima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Voda Zemzem je hrana lijepog okusa i lijek protiv bolesti." Zemzem se sastoji od rijetkih vrsta minerala, i dok protiče kroz različite vrste stijena u njoj se Allahovom, dž.š., voljom rastapaju različiti elementi što je čine zdravom, hranljivom i izuzetno ljekovitom.

Vrijednost ibadeta u prvih deset dana zu-l-hidždžeta

Prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždžeta (11.12. - 21.12.) smatraju se najsvetijim danima u godini. Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Prvih deset dana zu-l-hidždžeta, u kojima se vrše dobra djela, najdraži su dani Uzvišenom Allahu!" Ashabi upitaše: "Zar čak i od džihada na Allahovom putu?!" Poslanik odgovori: "Čak i od džihada na Allahovom putu, izuzev čovjeka koji je otišao u džihad sa svojim životom i imetkom, a ne vrati se ni sa jednom od te dvije stvari." (Tirmizi)
 U prvih deset dana zu-l-hidždžeta treba nastojati što više činiti dobra djela kao što je npr. post. Sunnet je postiti deveti dan mjeseca zu-l-hidždžeta. Hunejde b. Halid navodi da su neke Poslanikove žene rekle: "Poslanik, s.a.v.s., je postio deveti dan mjeseca zu-l-hidždžeta.." (Nesai)
Također, sunnet je donositi tekbir naglas i činiti zikr tokom prvih deset dana zu-l-hidždžeta. Uzvišeni u Kur'anu veli: "da bi koristi imali i da bi u ‘određene dane', prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali." (El-Hadždž, 28.) Većina učenjaka smatra da se "određenim danima" misli na prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždžeta. Ibn Abbas, r.a., veli: "Određeni dani su prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždžeta."

Isto tako, jedno od dobročinstava koje će nas približiti Gospodaru je klanje kurbana, iskreno pokajanje (tevba) i napuštanje grijeha. Muhammed, s.a.v.s., u hadisu kaže: "Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, dž.š., jeste puštanje krvi svome kurbanu. On će mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu, dž.š., prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepšajte svoje poslove kurbanom." (Buharija i Muslim)

Abdulkadir Indžić

uzeto sa www.preporod.com