Osobenosti Mekke

Kroz prizmu kur'ansko-sunnetskih poruka i spoznaje znanstvenika

U 'El-bejt el-ma'mur' svaki dan ulazi sedamdeset hiljada meleka i nikada se ne vraćaju. • Ka'ba se pojavila odozdo, iz vode, i formirala zemlju oko sebe. • Hadžerul-esved i Mekamu Ibrahim su dva džennetska dragulja.

Svake godine se sa raznih aspekata govori i piše o hadžu. Ovim tekstom ćemo, za razliku od ustaljenih klišea, pokušati osvijetliti jedan rjeđe pominjan aspekt ove temeljne islamske dužnosti, koji se odnosi na specifičnosti vezane za grad Mekku sa naučnog gledišta.
Mekka el-Mukerrema je postala svetim gradom od dana kada su Ibrahim i Ismail, a.s., podigli temelje Časnome Hramu. Uzvišeni Allah veli: „I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: 'Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš! Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš neka bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si!'“ (Al-Baqara, 127.-128.)

Ka'ba-prva kuća ikada sagrađena na Zemlji

Ibn Kesir (Allah mu se smilovao) veli: ''Allah, dž.š., nam ukazuje na to da je Harem u Bekki (Mekki) prva kuća sagrađena u svrhu obožavanja Gospodara i obavljanja dnevnih molitvi za cijelo čovječanstvo. Ova ''kuća'' je Ka'ba koju je sagradio (na ranije postavljenim temeljima) Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s., i za koju Allah, dž.š., u ajetu veli: ''blagoslovljena je ona i putokaz svjetovima.'' (Ali-Imran, 96.)
Ebu Zerr, r.a., kaže: ''Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Koja je prva džamija ikada  sagrađena?' On odgovori: 'Harem u Mekki'. Upitah: 'Koja poslije Mekke?'  Poslanik reče: 'Mesdžidu-l-Aksa u Jerusalemu.' Ponovo upitah: 'Koliko godina je razlike između njih?' Poslanik reče: '40 godina.' Upitao sam: 'A koja je sagrađena nakon te dvije?' Vjerovjesnik mi reče: 'U kojoj god da se nađeš i  obaviš namaz, pa sve su to Allahove kuće.'' (Buharija i Muslim)
Prenosi se da je Alija, r.a., rekao: ''Postojale su kuće i prije Mekke, ali ovo je prva koju je Allah, dž.š., odredio cijelom čovječanstvu u svrhu Njegovog slavljenja i obožavanja.''
U ajetu se spominje naziv 'Bekka', što predstavlja čuveno i slavno ime za Mekku. Kao jedan od razloga što je Mekka imala naziv Bekka (gl. osnova 'bkk' znači: poniziti, razbiti) navodi se činjenica da su u njoj poraženi i poniženi svi tirani koji su imali za cilj njeno uništenje. Također se spominje da je Bekka (gl. osnova 'bkk' znači i: tiskati se, gurati se) dobila naziv po tome što je u nju ulazio veliki broj ljudi u skupinama. Katade, r.a., veli: ''Allah, dž.š., je skupio sve ljude na ovom mjestu, i jedino tu žene klanjaju ispred ljudi.''  Šu'be prenosi da je Ibrahim rekao: ''Bekkah je kuća i džamija.''  Ikrimeh, r.a., veli: ''Ova kuća (Ka'ba) i harem što je okružuje se naziva Bekka, a sve ono što je izvan toga je Mekka. ''  Mukatil Ibn Hajan je govorio: ''Bekka je naziv za mjesto gdje se nalazi Ka'ba, a sve izvan toga je Mekka.'' Postoje i mnoga druga imena za Mekku: El-Bejtu-l-'atik (Drevna Kuća), El-Bejtu-l-Haram (Sveta Kuća), El-Beledu-l-Emin (Sigurni grad), Um Al-Kura (Majka svih gradova), El-Mukaddesa, El-Hatema, El-Ra's, El-Belda, El-Benja,  El-Ka'ba.

El-bejt el-ma'mur - kuća na sedmom nebu koja se nalazi tačno iznad Ka'be

U novijim istraživanjima naučno je dokazano da je Mekka centar svijeta. Jednom prilikom je Poslanik, s.a.v.s., upitao ashabe: ''Znate li šta je El-bejt el-ma'mur (gusto naseljeni nebeski hram)?'' Ashabi odgovoriše: ''Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.'' Poslanik, s.a.v.s., im reče: ''To je kuća na sedmom nebu (ispod Arša), koja se nalazi tačno iznad Ka'be. Svaki dan u nju ulazi sedamdeset hiljada meleka i nikada se više ne vraćaju. '' Ono čega bi svaki hadžija trebao biti svjestan cijelo vrijeme boravka u Mekki je da se nalazi na najčasnijem mjestu zemaljske kugle. U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''O stanovnici Mekke, pripadnici Kurejša, zaista se vi nalazite naspram (ispod) samog središta nebesa.''

Pangaea – prvo kopno na Zemlji nastaje preko eruptivnih nasipa

Nakon dugih debata koje su iscrpile mnoge naučnike posljednjih decenija, 60-tih godina prošloga stoljeća je dokazano da je Zemlja u određenoj fazi njenog nastajanja bila sasvim prekrivena vodom, te da nije postojalo suho tlo (kopno). Tada je, Allahovom, dž.š., voljom, dno ovog ogromnog ''okeana'' eksplodiralo u silovite eruptivne osipe koji su neprekidno izbacivali rastopljenu lavu. Lava je formirala slojeve te tako prouzrokovala vijenac koji se oblikovao na dnu ovog golemog ''okeana''. Ovaj vijenac je nastavio sa rastom i oblikovanjem sve dok se njegov vrh nije pojavio, dostigao površinu vode i tako formirao prvi dio suhog tla (kopna), koje je bio sličan obliku različitih eruptivnih otoka koji su široko rasprostranjeni u današnjim okeanima, kao što su otoci u Japanu, Filipinima, Indoneziji, Havajima, i dr.
Eruptivna aktivnost se nastavila i ovaj ''otok'' je rastao kao rezultat uzastopnih eruptivnih nasipa koji su priključivali i spajali nova područja, te prouzrokovali nastajanje velikog kontinenta nazvanog ''Majka Kontinent'', u geologiji poznatog pod nazivom Pangaea. Jednom riječju, ovo ''građenje'' predstavlja proces nastajanja kopna na Zemlji preko eruptivnih nasipa.
Nakon što je Pangaea sasvim formirana, Allahovom, dž.š., voljom se počela raskidati (razdvajati) i   vremenom se fragmentirala u sedam današnjih kontinenata, koji su bili bliži jedan drugome u prošlosti. Ovi fragmenti su zatim počeli mijenjati oblik i više se razdvajati sve dok nisu dostigli svoje sadašnje lokacije. No, oni su i danas u neprekidnom kretanju.

Tlo ispod Ka'be, kao najstariji dio površine Zemlje, potvrđuje znanstveni i'džaz  hadisa

Božiji Poslanik, s.a.v.s., je prije hiljadu i četristo godina rekao: ''Ka'ba se pojavila odozdo, iz vode, i formirala zemlju oko sebe.'' Ovaj hadis navodi El-Herevi u svojoj knjizi ''Garib hadisi''. (3/362)
Zamahšeri također navodi ovaj hadis u svome djelu ''El-Faiq min garib el-ehadis'' (1/371). Znanstvene činjenice izrečene u ovom hadisu su zasigurno uveliko nadmašile znanje kojim je čovjek vladao prije četrnaest stoljeća.
Navedeni hadis jača drugi koji navode Taberani i Bejheki u djelu ''Ogranci vjerovanja'' od Ibn Omera, r.a.: ''Ka'ba u Mekki je bila prva stvar koja se pojavila iznad površine vode u doba stvaranja dženneta i Zemlje, zatim se ispod nje formiralo tlo.''
Ova dva hadisa se smatraju čudesnim znanstvenim dokazom Muhammedovog, s.a.v.s., poslanstva, jer dokazuju da je Vjerovjesnika podučio Allah, dž.š., Gospodar nebesa i Zemlje, onome čiju suštinu nijedno stvorenje prije sredine dvadesetog stoljeća nije spoznalo.
Navedene konstatacije također ukazuju na to da se zemlja ispod časne Ka'be smatra najstarijim dijelom čvrste, krševite površine Zemlje. Muslimanski geolozi, arheolozi, geofizičari, speleolozi i drugi znanstvenici bi trebali ove činjenice potvrditi specificirajući dob kamenja i stijena oko Ka'be, njihove komponente i sastav, a onda ove dokaze prezentirati znanstvenome miljeu i javnosti cijeloga svijeta, jer u ovome se zaista kriju fascinantni logični dokazi za sve one koji su razumom obdareni da je Muhammed, s.a.v.s., uistinu posljednji Allahov Poslanik.

Mekamu Ibrahim - džennetski dragulj

Uzvišeni Allah veli: ''I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Mekamu Ibrahim) bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!" (Al-Baqara, 125.) Šta je ''Mekamu Ibrahim''? To je kamen na kojem je stajao Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka'bu i na kojem su ostali tragovi njegovih stopala utisnuti u toj tvrdoj stijeni. Otisak je dug 22, a širok 11 cm. Visina Mekamu Ibrahima iznosi 75 cm. Tragovi Ibrahimovih, a.s., stopala utisnutih u kamenu je jedno od Allahovih, dž.š., znakova jer je nemoguće da se na tom čvrstom kamenu oslikaju bilo koja stopala.
Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Hadžerul-esved i Mekamu Ibrahim su dva džennetska dragulja.''

Tajne hadžerul-esveda (crnog kamena)

Božiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ''Hadžerul-esved je nebeski kamen''. A u drugom hadisu stoji: ''On je kamen iz Dženneta.'' Naučno je dokazano da hadžerul-esved pripada posebnoj vrsti meteorskih stijena koji se razlikuje od svih meteora koji su pronađeni na Zemlji. Kazivanje vezano za hadžerul-esved veli da je Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka'bu, poslao sina Ismaila, a.s., da nađe kamen koji se razlikuje od ostalih i time označi mjesto od kojeg se počinje sa tavafom. Ismail, a.s., se vrati nakon zalaska Sunca ne našavši takav kamen. Kad je došao kod oca ugleda čudan kamen za koji mu Ibrahim, a.s., reče da ga je donio Džibril, a.s., te ga zajedno ugradiše na istočni ugao kako bi time označili mjesto početka tavafa.
U početku je hadžerul-esved bio bijele boje, pa je pocrnio zbog ljudskih grijeha.

Mudrost Tavafa (obilaska i kruženja oko Ka'be)

Sve što je Allah, dž.š., stvorio kruži krećući se u određenom smjeru. Elektroni kruže unutar atoma, planete kruže u Sunčevom sistemu, Sunčev sistem oko centra galaksije... Kada tavafimo oko Ka'be sedam krugova, veličamo Allaha, dž.š. Tačnije, pridružujemo se svemu stvorenome što je u pokretu, i što na taj način veliča i slavi Gospodara svjetova. Tavaf je pozdrav Ka'bi i jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.

Izvor Zemzema hiljadama godina napaja milione

(www.preporod.com, Thursday, 07 December 2006)