Grmljavina hvali i veliča Allaha, dž.š.
piše: Salih Indžić
Veći dio proteklog mjeseca obilježili su popodnevni pljuskovi praćeni jakom grmljavinom. Iako je to redovna pojava u ljetnim mjesecima, čini se da je ovogodišnji juli bio izuzetno pogođen ovom pojavom, koja je, nažalost, odnosila i ljudske živote. U srijedu, 14. jula, u naselju Todorovo kod Velike Kladuše pronađeno je tijelo 77-godišnjaka. Prema povredama na tijelu uviđajna ekipa je potvrdila da je starca udario grom. U kasnim večernjim satima 15. jula u naselju Brod kod Brčkog grom je udario u jedno stablo u blizini benzinske pumpe usljed čega je 300 domaćinstava ostalo bez struje. Istoga dana na livadi u ulici Plavi put u naselju Butmir, nedaleko od aerodromske piste, nađeno je tijelo 71-godišnjeg Hameda Hadžića. Vještak sudsko-medicinske struke je utvrdio da je pogibija nastala usljed udara groma. Naime, nastradali je ušao u strujno kolo dok je rukama držao metalna kolica. I u selu Borja kod Kalinovika također 15. jula u staji je pronađeno tijelo jedne 77-godišnjakinje.
Od interesantnih događaja vezanih za udar groma jedan je vezan i za naše susjedstvo. Naime, u glavnu plažu u Novom Vinodolskom, 24. jula oko 17 sati udario je grom čiji rezultat je nekoliko povrijeđenih osoba koje su kolima hitne pomoći prebačene u bolnicu. “Večernji list” je izvijestio da je ozlijeđeno troje ljudi, od kojih je jedan u kritičnom stanju. Zanimljiv je podatak da se nije stiglo čestito ni naoblačiti, a naišlo je nevrijeme sa jakim udarom groma. Grom je pogodio jedan bor pod kojim su bili kupači, a plaža je bila prepuna jer je nevrijeme iznenada došlo.
Od posljedica groma 26. jula u Pudinom Hanu kod Ključa porodica Burzić je ostala bez dimnjaka koji je pogodio grom, usljed čega je pukla i ploča na porodičnoj kući. Sutradan, 27. jula, na Vlašiću, u blizini repetitora Paljenik, ovce Himze Hodžića mirno su pasle kada je došlo do velikog nevremena praćenog grmljavinom. Od udara groma usmrćene su 44 ovce, što pokazuje i vidljiv izljev krvi na usta i nos.
Kako nastaju munje i gromovi?
Prilikom gibanja oblaka kroz atmosferu događaju se različiti električni procesi. Zbog međudjelovanja slojeva zraka različitih struktura koji se usporedo gibaju različitim brzinama javljaju se razlike u njihovim električnim potencijalima. Te razlike na olujnom nebu mogu iznositi i do nekoliko miliona volti. Istim mehanizmom kao što iskra preskače između tramvajske lire i strujnog vodiča (gdje je razlika potencijala desetak hiljada volti), u atmosferi ili između atmosfere i tla javljaju se ogromne iskre koje preskaču i mnogo veće udaljenosti. Takvu iskru nazivamo munjom.
Analogno pucketanju iskre u loše postavljenoj utičnici, pojava munje popraćena je glasnim praskom. Taj prasak zovemo grom. Kako je brzina svjetlosti u atmosferi mnogo veća od brzine zvuka, grom uvijek čujemo s nekoliko sekundi zakašnjenja u odnosu na pojavu munje. Mjerenjem vremenske razlike između pojave munje i zvuka groma moguće je precizno odrediti udaljenost udara munje od mjesta na kojem se nalazimo.
Novija istraživanja groma
Jedno od savremenijih istraživanja groma je razvoj mreže uređaja za detekciju i registraciju gromova. Takva mreža uspostavljena je u većini zapadnih zemalja. Sastoji se od senzora koji su osjetljivi na promjene električnog i magnetskog polja koje uzrokuje udar groma. Takvi senzori su međusobno povezani te se s jednog mjesta može pregledno motriti situacija na većem području.
Primjena takve mreže je dvojaka: pomoću nje se može u realnom vremenu pratiti razvoj oluje te davati pravodobna upozorenja i poduzimati određene korake u smislu pripreme elektroenergetskog sistema na otežane i rizične uvijete rada, ali služi i za dobijanje tačnih podataka o raspodjeli broja udara groma na nekom području godišnje što je vrlo važan podatak za dimenzioniranje gromobranske zaštite.
Grom najčešće udara u metalne predmete, mada tu pravila nema, kažu klimatolozi. Jer, nikad se ne zna šta se nalazi ispod zemlje na nekom području, poput metala i minerala koji bi mogli privući udar groma. Klimatolozi savjetuju da se tokom grmljavine skloni na suho mjesto - ne ispod drveta, a treba izbjegavati i visoke i velike metalne objekte poput dalekovoda, antena i stubova...
Kur’an o grmljavini
Arapski termini za grom i grmljavinu su “ra’d” i “sa’iqah”. Zamahšeri veli: “Riječ ra’d je etimološki vezana za riječ irti’ad, što znači drhtavica, treskanje.” Taftazani smatra da je prikladnije termin ra’d vezati za riječ ra’deh, što označava strepnju i zebnju. S ovim se slaže i Tibi.
Vidjeli smo naučna saznanja o nastanku grmljavine. Uz to je, svakako, neophodno vidjeti kako Kur’an tretira ovu pojavu i šta kaže o njoj. Grmljavinu i munje Kur’an spominje na nekoliko mjesta. Štaviše, trinaesta sura u Kur’anu nosi naziv “Grom” (Ar-Ra’d), a u trinaestom ajetu te sure se spominje da grmljavina veliča i hvali Uzvišenog Gospodara:
“On vam pokazuje munju, da se uplašite i ponadate, i On stvara teške oblake. I grmljavina veliča i hvali Njega, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu; On šalje gromove i udara njima koga hoće - opet oni raspravljaju o Allahu, a On sve može.”a
Prenosi se nekoliko predaja o povodu objave ovog ajeta. Jednu od njih bilježi hafiz Ebu Bekr el-Bezzar od Aburrahmana bin Sahara el-Abdija, koji veli da ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao jednom silniku kojeg je pozivao u islam, a on ga je upitao: “Da li vi vjerujete da je vaš gospodar zlato ili srebro ili, pak, biser?” Dok su oni raspravljali, Allah je poslao oblak, zagrmjelo je, te je na tog silnika poslan grom koji mu je odbio glavu, nakon čega je objavljen ovaj ajet. Ebu Ja’la el-Mevsili bilježi sličan hadis od Enesa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., poslao nekog čovjeka jednom tiraninu da ga pozove da dođe Resulullahu. Nakon što ga ovaj upita: “A ko je Poslanik? Šta je Allah? Je li on od zlata, srebra ili bakra?”, čovjek se vrati Poslaniku. Poslanik, s.a.v.s., ga šalje još dva puta da pozove tog tiranina i da mu svaki put kaže: “Allah je mnogo više od toga (što ti zamišljaš).” No, kada je treći put došao, a ovaj opet počeo sa njim raspravljati, Allah je poslao oblak, zagrmjelo je, te je na tog silnika poslan grom koji mu je odbio glavu.
U drugoj predaji stoji da je ajet objavljen zbog slučaja Amira bin Tufejla i Irbida bin Rebije. Kada su došli u Medinu kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., tražili su od njega da sa njima podijeli vlast što je Muhammed, a.s., odbio. Amir bin Tufejl mu tada reče: “Tako mi Allaha, Medinu ću protiv tebe napuniti velikom konjicom i mnoštovom ljudi”, našto mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah i ensarije to će ti uskratiti.” Njih su dvojica poslije naumili mučki ubiti Allahovog Poslanika - jedan ga je zagovarao, dok mu je drugi prišao s leđa i htio ga ubiti sabljom. Međutim, Allah ga je zaštitio i sačuvao. Nakon toga su otišli kako bi svijet nahuškali da zaratuje sa Poslanikom. Na Irbida bin Rebiju poslan je grom, koji ga je spalio. Amira bin Tufejla kaznio je kugom koja će na njemu prouzrokovati gušu što će ga usmrtiti. O njima dvojici objavljen je ovaj ajet: “On šalje gromove i udara njima koga hoće - opet oni raspravljaju o Allahu.”
Katade veli: “Spomenuto nam je da je neki čovjek zanijekao istinitost Kur’ana i u laž utjerivao Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je Allah poslao na njega grom koji ga je uništio.”
U navedenim ajetima Uzvišeni ističe da je On Taj koji munju potčinjava, a munja je ono što se kao zasljepljujuće svjetlo između oblaka vidi. “Da se uplašite i ponadate” - ona je strah za putnika koga uznemirava munja, ali ona je u isto vrijeme i nada čovjeku koji je u svom mjestu boravka i koji se nada bereketu i koristi od munje, nadajući se ustvari Allahovoj opskrbi (kiši), kako to zaključuje Katade.
“On stvara teške oblake” - zbog mnoštva vode koja se nalazi u njima oni su teški i zemlji primaknuti.
“I grmljavina veliča i hvali Njega.” Ovaj ajet je u skladu sa dijelom ajeta u kojem Allah, dž.š., veli: “I ne postoji ništa što ga ne veliča, hvaleći Ga.”b
Grom u hadisima Vjerovjesnika, s.a.v.s., i dovama ashaba
Imam Ahmed bilježi od Salima a ovaj od svog oca - Ibn Omera, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi čuo grmljavinu, proučio bi: ‘Gospodaru naš, ne usmrti nas svojom srdžbom, nemoj nas uništiti Svojom kaznom i prije toga nas sačuvaj i spasi’.” (Allahumme la taqtulna bigadabik, ve la tuhlikna biazabik, ve ‘afina qable zalik.)c
Imam Ebu Dža’fer bin Džerir prenosi od Ebu Hurejre, r.a.: “Kada bi Allahov Poslanik čuo grmljavinu proučio bi: ‘Uzvišen neka je Onaj koga grmljavina hvali i veliča’.” (Subhane men jusebbihur-ra’du bihamdihi.)
Taberani prenosi od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada čujete grmljavinu, spominjite Allaha jer Allah neće kazniti onoga ko Ga spominje.”d
Ebu Davud u svome djelu “Merasil” bilježi od Abdullaha b. Ebi Dža’fera da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada čujete grmljavinu, izgovarajte tesbih (subhanallah), a nemojte izgovarati tekbir.”e
Evzai kaže: “Ibn Ebi Zekerijja bi govorio: ‘Ko kaže kada čuje grmljavinu: Uzvišen je Allah i hvaljen (Subhanallahi ve bihamdihi) - neće ga pogoditi grom.’”
Abdullah b. Zubejr je imao običaj da, kada čuje grmljavinu, prestane s razgovorom i prouči: Uzvišen neka je Onaj koga grmljavina hvali i veliča, a i meleki, iz strahopoštovanja prema Njemu (Subhanellezi jusebbihur-ra’du bihamdihi vel-melaiketu min hifetihi), a onda bi rekao: “Ovo je veliko zastrašivanje stanovnicima Zemlje i prijetnja.”f
Alija, Ibn Abbas, Tavus i Esved b. Jezid su, kada čuju grom, imali običaj proučiti: Uzvišen neka je Onaj koga ti veličaš (Subhane men sebbahte lehu).g
Približavanjem Sudnjega dana bit će više gromova
Imam Ahmed i Hakim od Ebu Se’ida el-Hudrija, r.a., bilježe da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kako se Sudnji dan bude približavao, gromova će biti sve više, tako da će čovjek doći narodu pa ih upitati: ‘Ko je od vas jutros udaren gromom?’ Reći će: ‘Gromom je bio udaren taj i taj, taj i taj’.”h
Da su ljudi u istinskoj pokornosti Uzvišenom Gospodaru, jedna od Njegovih blagodati prema njima bi bila da ne čuju grmljavinu. Imam Ahmed u “Musnedu” i Hakim u “Mustedreku” od Ebu Hurejre, r.a., bilježe hadisi-kudsijj u kojem stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Rekao je Uzvišeni Allah: ‘Da su Moji robovi u potpunoj pokornosti Meni, dao bih da im noću pada kiša, a danju grije Sunce; i učinio bih grmljavinu za njih gotovo nečujnom’.”i
a Ar-Ra’d, 12.-13.
b Al-Isra’, 44.
c Buharija u djelu “Edebu-l-mufred”, Tirmizi, Nesai u djelu “Postupci u toku dana i noći”, Hakim u svom “Mustedreku” i Taberani u “Velikom Mu’džemu”. Albani hadis ocjenjuje kao slab.
d Hadis je po ocjeni Ibn Hadžera, Sujutije i Hejsemija slab zbog prenosioca po imenu Jahja b. Kesir, a prema Albaniju jako slabe vjerodostojnosti.
e Hadis je po ocjeni Sujutije i Albanija slab.
f Malik u “Muvetta”-u, Buharija u djelu “Edebu-l-mufred” i Taberani u “Mu’džemu”. Hadis je vjerodostojan - sahih.
g predaja je dobra - hasen.
h Hakim za hadis veli da je autentičan i da zadovoljava uslove Muslima, dok Hejsemi veli da je slab zbog prenosioca po imenu Muhammed b. Mus’ab.
i Hadis Sujutija ocjenjuje kao vjerodostojan, a Albani kao slab.
(www.preporod.com, Monday, 30 October 2006)