Vjeronauka: Šta se krije iza treće opcije?
- Published in
- Kategorija: (Arhiva) Aktuelnosti
Sagledavanjem nastale (nepotrebno izazvane) problematične situacije iz svih uglova, pronađeno je...
Sagledavanjem nastale (nepotrebno izazvane) problematične situacije iz svih uglova, pronađeno je...
U povodu novog talasa terora srpskog režima nad muslimanima u Srbiji, koji se ogleda u novom isključenju grupe vjeroučitelja islamske vjeronauke sa nastave u režiji Ministarstva vjera i dijaspore i Ministarstva nauke i prosvjete, glavni muftija Muamer ef. Zukorlić održao je sastanak sa glavnim imamima i predsjednicima medžlisa, kao i predstavnicima Udruženja vjeroučitelja Islamske zajednice.
Na sastanku je ovakvo ponašanje ocijenjeno kao nastavak obračuna sa Islamskom zajednicom i njenim pripadnicima sa ciljem nametanja političke volje beogradskog režima.
Na sastanku je zaključeno da se zatraži od Bošnjačkog nacionalnog vijeća hitno zakazivanje Sveopćeg bošnjačkog sabora radi zauzimanja bošnjačkog nacionalnog stava po pitanju nastavka terora nad Bošnjacima i muslimanima ovog prostora.
Osuda stigla i od nastavnika islamske vjeronauke
Istim povodom, u subotu, 10. septembra, se saopćenjem za javnost oglasilo i Udruženje nastavnika islamske vjeronauke. U ovom saopćenju se kaže:
- Udruženje nastavnika islamske vjeronauke najoštrije osuđuje novi talas obračuna sa vjeroučiteljima Islamske zajednice od strane Ministarstva vjera i dijaspore i Ministarstva nauke i prosvjete Republike Srbije.
Ministarstvo vjera i dijaspore predstavlja leglo šovinizma prema islamu i muslimanima, kao i drugim nesrpskim zajednicama. Ministarstvo prosvjete je prihvatilo status sredstva u rukama Ministarstva vjera i dijaspore sa ciljem brutalne diskriminacije nad pripadnicima Islamske zajednice.
Tražimo od predsjednika Republike Srbije i predsjednika Vlade Srbije poduzimanje hitnih mjera u cilju zaštite prava muslimana na islamsku vjeronauku u skladu sa Ustavom i zakonima.
Smjenom vjeroučitelja islamske vjeronauke i dovođenjem na njihovo mjesto režimu podobnih očito ima za cilj pokrštavanje islamske vjeronauke, što je jedan od pravoslavnih projekata Ministarstva vjera i dijaspore.
Od Mešihata Islamske zajednice u Srbiji tražimo da zauzme šerijatski stav i izda adekvatnu fetvu po pitanju duhovne validnosti islamske vjeronauke u postojećim okolnostima.
Ukoliko u roku od sedam dana državni organi ne isprave ovu nepravdu, Udruženje nastavnika islamske vjeronauke će pozvati pripadnike islama na građansku neposlušnost i presijecanje glavnih saobraćajnica na području Sandžaka, stoji u saopćenju za javnost Udruženje nastavnika islamske vjeronauke koje je potpisao dr. Hajrudin Balić.
U subotu, 10. septembra, je u Orašcu kod Bihaća klanjana zajednička dženaza za 34 svirepo ubijene žrtve, Bošnjake ekshumirane iz masovne grobnice Bezdana na Hrgaru. Ukopanih 27 žrtava je sa područja Orašca i Kulen-Vakufa, a sedam iz Cazina i Velike Kladuše.
Žrtve su identificirane DNK metodom u centru Šejkovača u Sanskom Mostu. Dženazu je predvodio muftija bihaćki Hasan efendija Makić, a pored rodbine i prijatelja, ovom tužnom događaju prisustvovali su i predstavnici kantonalne i općinske vlasti. Delegaciju Vlade USK-a predvodio je premijer dr. Hamdija Lipovača.

Ovom prilikom premjer Hamdija Lipovača izrazio je nadu "da će milostivi Allah porodicama ubijenih podariti sabur, a da će počinioci ovoga svirepog zločina biti izvedeni pred lice pravde i da će za ovaj zločin uskoro odgovarati".
U Orašcu je u subotu vladala samo tuga i jecaji rodbine za najmilijima. Klanjana je dženaza za 34 identifikovane žrtve surovog zločina, ekshumiranih iz jame Bezdana. Među okupljenima je bio i Mahmut Seferović koji je u subotu sahranio tri brata Fuada, Hasu i Mešu, od kojih je najmlađi imao tek 18 godina.
Nakon terorističkih napada 11. 09. 2001. njemački mediji su počeli na novi način pisati o Bosni i Hercegovini. Mišljenja su međutim podijeljena: za jedne leglo fundamentalista za druge je zemlja uzor modernog islama.
Prije terorističkih napada 11. septembra 2001. su na Zapadu muslimani i islam bili najvećim dijelom ili ignorirani ili doživljavani kao neka egzotična i pomalo strana ali uglavnom marginalna pojava. U Njemačkoj kao i u većem dijelu zapadne Evrope muslimani su bili više-manje „nevidljivi", njihove su džamije bile sakrivene u stražnjim dvorištima zgrada ili na periferiji, žene s maramom na glavi su uglavnom bile sažaljivo promatrane kao „zaostale" ili „potlačene".
Nakon samoubilačkih napada Al-Kaidinih islamističkih terorista na Twin Towers u New Yorku i zgradu Pentagona u Washingtonu ta se percepcija preko noći promijenila. Odjednom je zapadna javnost islam počela doživljavati kao prijetnju. Muslimani su identificirani kao pritajeni ili barem mogući teroristi a duga brada u muškaraca i marama na glavi žena od danas na sutra su „prepoznati" kao politički simboli i izraz sasvim određenog, zapadnim demokratskim društvima neprijateljski nastrojenog svjetonazora.
BiH i Osama bin Laden
11. septembar 2001. je i za percepciju kako Bosne i Hercegovine tako i Bošnjaka u Njemačkoj javnosti predstavljao prekretnicu. Prije terorističkih napada islamista na SAD Bošnjaci su uživali neskrivene simpatije ne samo njemačkih medija već i običnih ljudi. Bosanskohercegovački muslimani su viđeni kao žrtve rata i agresije, stotine tisuća izbjeglica je godinama boravilo u zemlji, uspostavljeni su brojni kontakti među ljudima. Uz to je tada još uvijek veliki broj njemačkih vojnika bio u sastavu mirovnih snaga u BiH.
Samo tjedan dana nakon napada u New Yorku raspoloženje se promijenilo. Crv sumnje počeo je nagrizati postojeću simpatiju. Tako je već 19.9.2001. berlinska lijeva novina „Neues Deutschland" objavila tekst koji se temelji na vijesti agencije France Presse da Osama bin Laden posjeduje i jedan bh. pasoš. Članak s rječitim nadnaslovom: „Teror i njegove posljedice" počinje konstatacijom da „u Evropi ova balkanska zemlja (BiH) važi za bazu islamističkih fundamentalista", da bi se u nastavku ustvrdilo da su „početkom rata u BiH tisuće plaćenika iz arapskih država došli boriti se u redovima armije bosanskih muslimana, protiv bosanskih Srba." Kao nagradu im je „tadašnji predsjednik Izetbegović ponudio državljanstvo, što su mnogi prihvatili", tvrdi autor.
Alžirska grupa
Samo nekoliko tjedana kasnije, 31. oktobra 2001. je ugledni hamburški tjednik „Die Zeit" objavio veliki tekst s naslovom „Škola mržnje na Balkanu". O čemu se radi jasno govori već i podnaslov: „Kako je bin Ladenova Al-Kaida u Bosni uhvatila korijene". U članku napisanom kratko nakon hapšenja tzv. „alžirske grupe", bez rezervi se prenosi tvrdnja tadašnjeg grčkog ministra vanjskih poslova a današnjeg premijera Giorgosa Papandreua da je „bin Laden lično, zajedno s više drugih članova Al Kaide, početkom godine boravio na Balkanu". A potom se kao potvrda te tvrdnje navodi: „Nedavno hapšenje 12 Arapa - jednog Jordanca, troje Egipćana, osam Alžiraca - od strane vojnika SFOR-a osnažuje pretpostavku o ranije postojećoj, a sada možda čak i ojačanoj 'bosanskoj vezi' arapske terorističke mreže."
Mada se kasnije pokazalo da je „alžirska grupa" neopravdano završila u Guantanamu, jednako kao i drugi brojni tamošnji zatočenici, a tvrdnje da je Osama bin Laden boravio u BiH ili da je imao bh. pasoš nikada nisu bile potvrđene i više su puta službeno demantirane, ipak je u dijelu njemačke javnosti sumnja koja je važila generalno naspram muslimana važila i za muslimane iz Bosne i Hercegovine.
Vehabije
To je vidljivo i kroz vrlo opsežno izvještavanje o vehabijama u BiH tokom narednih godina. Već sami naslovi brojnih članaka objavljenih u najuglednijim listovima poput hamburškog „Der Spiegela", minhenskog „Süddeutsche Zeitung" ili berlinskog „Die Tageszeitung" dovoljno govore o postojećim strahovima: riječ je o „Bosanskim pravovjernicima" koji odbacuju zapadne vrijednosti, opisuje se njihova „Komuna božijih ratnika" i upozorava na opasnost koju za mir u Evropi predstavljaju „Božiji ratnici na Balkanu". Govori se o „Borbi islamista za Sarajevo", na opasnost koja prijeti se upozorava između redova riječima: „Džamije su pune", ili se pak direktno uspostavlja veza: „Salafisti i teror".
O kakvim se strahovima radi jasno pokazuje tekst magazina „Der Spiegel" objavljen 5. novembra 2007. Tu je riječ o „sve većem broju simpatizera Al-Kaide u zemlji", i tvrdi se da se „stručnjaci za terorizam pribojavaju da bi Bosna mogla postati uporište ekstremista" budući da su se „mnogi bosanski Muslimani u ratu radikalizirali - pod utjecajem stranih boraca i humanitarnih islamskih organizacija koje s puno novca šire vjeru." Pri tome je zabrinjavajuće da „prije svega vehabije imaju sve veći utjecaj."
Druga strana medalje
Paralelno s ovom percepcijom Bosne i Hercegovine kao mogućeg legla i uporišta islamizma ili čak terorizma u Evropi postoji međutim i jedno drugačije, sasvim suprotno gledanje na Bosnu i Hercegovinu kao zemlju u kojoj živi veliki broj muslimana.
Samo dva dana nakon što je list „Neues Deutschland" upozorio na navodnu opasnost koja Evropi prijeti od BiH, ugledni frankfurtski List „Frankfurter Allgemeine Zeitung" je objavio (21.9.2011.) svojevrstan odgovor - tekst s naslovom: „Među bosanskim i albanskim muslimanima se ne vidi nikakva radikalizacija". Analizirajući situaciju na jugoistoku Evrope autor članka konstatira: „Ključno za situaciju na Balkanu je činjenica da su sukobi u Bosni, na Kosovu i u Makedoniji prije svega bili etnički motivirani, a ne religijski...Muslimani na Balkanu - ukupno njih oko osam miliona - su toliko sekularni, 'prozapadni' i liberalni kao malo gdje na svijetu."
„Islamski reformator" Mustafa Cerić
Dok su teroristički napadi od 11. septembra s jedne strane izazvali kod mnogih na zapadu, pa i u Njemačkoj, strah od islama, s druge strane je počela svojevrsna potraga za nekim islamom drugačijim od onoga koji su propovijedali talibani i Al Kaida. Želio se moderni, tolerantni oblik islama koji bi prihvatio temeljne zapadne vrijednosti i koji bi bio kompatibilan s demokratskim i sekularnim društvenim uređenjem zapadne provenijencije. I upravo je bosanska tradicija islama prepoznata kao model za tzv. „evropski islam", a reisu-l-ulema Mustafa Cerić je u Njemačkoj promoviran u njegovog reprezentativnog predstavnika.
Već 2004. je on u listi „Die Tageszeitung", gdje je objavljen veliki intervju s njim, Cerić nazvan „posrednikom između islama i kršćanstva". Taj je ton zadržan i kasnije tokom godina pa je primjerice u novembru 2006. u tjedniku „Die Zeit" objavljen veliki članak o Ceriću s naslovom: „Islamski reformator". Pritom se u tekstu naglašava njegova tolerantnost naspram drugih religija, njegova privrženost načelima pravne države i poštivanju ljudskih prava te njegovo uvjerenje da su muslimani sastavni dio moderne Evrope.
„Bosanski islam" kao model za Evropu
Još važnije je međutim prepoznavanje bosanskohercegovačke tradicije islama kao „Islama za Evropu", kako to u naslovu članka objavljenog u augustu ove godine ističe list „Frankfurter Allgemeine Zeitung". Ističući da se radi o zemlji u kojoj muslimani žive već stoljećima autor piše: „To je primjer koji nam jasno pokazuje netočnost tvrdnje da da se islam i demokracija međusobno isključuju. (...) Usprkos ratu i oko 100 000 žrtava na strani bosanskih muslimana, niti jedan relevantni predstavnik Bošnjaka ne bi mogao doći na ideju da govori o ukidanju demokracije i uspostavi neke božje države. A da to i kaže, malo tko bi ga slijedio. (...) Razdvajanje države i religije je za bosanske muslimane već više od stotinu godina općeprihvaćena činjenica."
U međuvremenu je bosanska tradicija islama tema brojnih skupova, konferencija i znanstvenih simpozija u Njemačkoj. Paradoksalno - i to je jedna od posljedica terorističkih napada od 11. septembra 2001. godine.
U skladu sa planom aktivnosti koje se odnose na posjete medžlisima IZ u BiH, direktor Vakufske direkcije mr. Senaid Zajimović i pravnik Huso Salihović, dana 07.09.2011. godine, bili su u radnoj posjeti Medžlisu IZ Busovača.

Predmet radne posjete bio je sagledavanje trenutnog stanja i perspektiva vakufske imovine na području Medžlisa IZ Busovača, kao i identifikacija, popis, unapređenje vakufske imovine, i dr. U cilju sprovedbe projekta jedinstvene baze podataka vakufskih nekretnina u BiH predstavnici Vakufske direkcije su dali stručne savjete te ukazali na obavezu prikupljanja i dostavljanja dokumentacije i podataka kako bi iste mogli unijeti u bazu. Prilikom posjete data su stručna mišljenja i savjeti u cilju što adekvatnije zaštite i raspolaganja vakufskom imovinom. U toku sastanka sa predstavnicima Medžlisa IZ Busovača naglašena je važnost poštivanja pravila i procedura prilikom upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom.
Kada je u pitanju Medžlis IZ Busovača, prikupljanje dokumentacije i dostavljanje Vakufskoj direkciji u velikom dijelu je završeno i dokumentacija koja nedostaje biće prikupljena i proslijeđena.

Tokom radne posjete predstavnici Vakufske direkcije i Medžlisa IZ Busovača, sastali su se sa načelnikom općine Busovača g-dinom Asimom Mekićem.
U toku sastanka sa načelnikom općine Busovača razgovaralo se o sljedećem:
Prilikom sastanka sa načelnikom općine Busovača konstatovano je da Medžlis IZ Busovača ima odličnu saradnju sa općinom Busovača, te da će ta saradnja biti nastavljena i u budućnosti.
Na kraju radnog dana održan je sastanak sa mutevelijama vakufa i predsjednicima džematskih odbora i tom prilikom direktor Vakufske direkcije je govorio o ulozi i značaju vakufa u organizaciji i jačanju Islamske zajednice, nakon čega su uslijedila pitanja i razgovori vezani za upravljanje i raspolaganje vakufskom imovinom.
Vakufska direkcija će i u narednom periodu nastaviti sa aktivnosti posjete medžlisima IZ u BiH u cilju sagledavanje trenutnog stanja i perspektiva vakufske imovine.
U vrijeme jacije namaza kamenovana je Sefer-begova džamija u Banja Luci.
Svjetska unija islamskih učenjaka izrazila je veliku zabrinutost zbog dešavanja...
Uskoro nas očekuje zvanična inauguracija BANU, na kojoj će se naučno...
Vjeroučitelji na području BiH u protekloj školskoj godini realizirali su...
Policija Tuzlanskog kantona pokrenut će internu istragu o ponašanju službenika...