Aktuelno (arhiva)

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji podržao je odluku Bošnjačkog nacionalnog vijeća...

Opširnije

Nedavno je na Radio Tuzli prestala s emitiranjem Riječ islama, emisija koja je u okviru programa ovoga javnog emitera popunjavala obavezu zadovoljavanja potreba njegovih muslimanskih slušalaca.

Riječ islama se emitirala desetak godina, petkom u 18 sati. Najprije je trajala sat vremena, da bi kasnije bila skraćena na trideset minuta. Emisija je bila edukativno-informativna i donosila je slušaocima islamske sadržaje i razne informacije o zbivanjima u svijetu i u Bosni i Hercegovini. Uz to, njome je informirana tuzlanska javnost o svim značajnijim vjerskim događajima u gradu i šire, a obavljeno je i desetine intervjua s brojnim gostima vjerskog i kulturnog života.

Uredniku i voditelju ove emisije Sevretu Mehmedćehajiću je odluka nove glavne i odgovorne urednice Radio Tuzle Jasne Kapetanović saopćena telefonom, a učinila je to direktorica Aleksandra Andrić. Kako je direktorica kazala, emisija se prestaje emitirati „do daljnjeg". Kao razloge za to navela je radove koji će se obavljati na radiju, a koji se tiču njegove transformacije u RTV Sedam. Ta transformacija je rezultat nedavne odluke Općine Tuzla da tiho ugasi Radio Tuzlu, koja je drugi najstariji elektronski medij u Bosni i Hercegovini (poslije Radija BiH), a pokrene RTV Sedam.

Inače, Riječ islama nije jedina emisija ove vrste koja se emitirala na ovome radiju. Još u vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu na njemu je pokrenut serijal Putevi islama Radio Tuzle, koji je dugi niz godina uređivao i vodio novinar Alosman Husejnović.

S.M.

Pomoćnik glavnog imama Ilham Puce i sekretar Medžlisa IZ Mostar Sejfo ef. Kajmović danas su (29.9.2011.g.) u prostorijama Medžlisa uručili novčana sredstva u iznosu od 6.199 KM Vehbiji Tunoviću prikupljena na sergiji u svim mostarskim džamijama 16. septembra, neophodna za liječenje njegovog dvadesetpetogodišnjeg sina Alema. 

Alemu Tunoviću su ljekari  Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, krajem jula dijagnosticirali tešku bolest leukemije, te preporučili kao jedino rješenje za spas njegovog života transplantaciju koštane srži. Budući da se ovaj operativni zahvati ne radi u našoj zemlji Alemovim roditeljima je preporučeno da potraže spasa u njemačkom gradu Tibingenu, gdje je moguće naći odgovarajućeg donora i izvršiti transplantaciju. Troškovi pronalaska donora  i troškovi transplantacije iznose oko 200.000 eura. Zdravstveni fond F BiH kao i fondovi solidarnosti ne snose troškove ovog vida liječenja za osobe starije od 18 godina.

Alemova porodica nije u imovinskim prilikama sama snijeti troškove njegovog liječenja. Stoga se obratila svim dobrotvorima i humanistima na razne načine i u brojnim javnim glasilima za razumijevanje. Akciji Alemovog liječenja prema riječima njegovog babe Vehbije su se do sada pridružile brojne organizacija, pojedinci i humanisti u zemlji i inostranstvu. Od presudnog značaja je aktivizam njihovih rođaka koji su individualno izdvajali novac ali i organizirali humanitarne akcije. „U Mostaru su nam pomogli skoro svi koji su bili u prilici, od pojedinaca do firmi. Posebno bih izdvojio akciju Humanitarnog telefona i akcije Udruženja „Kuća otvorenog srca" ostvarenu  prodajom ručnih radova, uslužnih djelatnosti itd..", zahvalivši se Islamskoj zajednici na razumijevanju između ostalog rekao je Vehbija Tunović. Prema njegovim riječima od mjeseca ramazana do sada je prikupljena značajna suma novca tako da bi Alem, s Božjom pomoći, uskoro trebao otputovati u njemački Tibingen.    

Pomažući Alemu Tunoviću njegova porodica će  vam biti neizmjerno zahvalna a mi svi zajedno ponosni što činimo još jedno dobro djelo.

Svi koji žele pomoći mogu se obratiti na telefon Vehbija Tunović 061 106 077

Ili izvršiti uplatu na broj žiro računa otvoren kod BOR Banke Sarajevo 182-000-90000675-81 na ime Vehbija Tunović.

Uplate iz Inostranstva

Transfer has to be effected as per following instruction

FIELD 31 (Amount)                                                                                          EUR/ USD

FIELD 56a (Intermediary)                                                                              DEUTSCHE BANK AG

                                                                                                                        SWIFT: DEUTDEFF

FIELD  57 ( Account with institution)                                               100-9359324-1000 (EUR)-

                                                                                                                100-9359324-0005 (USD)-

                                                                                                                 BOR BANK D.D. SARAJEVO

                                                                                                                SWIFT: BORIRBA22 -

FIELD 59 (Beneficiary)                                                                     IBAN: BA391820009000067581

                                                                                                             VEHBIJA TUNOVIĆ

                                                                                                             HAMIDA VUKA 51

                                                                                                            88000 MOSTAR

                                                                                                           Bosna i Hercegovina

Povodom emisije o izgradnji Ćurčinice džamije u Livnu koja je emitovana na lokalnoj radio stanici „Radio Livno", saopćenje za javnost se oglasio Medžlis Islamske zajednice Livno. U ovom saopćenju se kaže:

SAOPĆENJE ZA JAVNOST

Žao nam je što nas je lokalni Radio Livno kasno obavijestio o emisiji vezano za džamiju Ćurčinicu jer smo već ranije zakazali neke važne sastanke i aktivnosti kao što je sastanak sa delegacijom iz američke ambasade na njihovo traženje upriličen upravo u ovo vrijeme. Stav Medžlisa islamske zajednice  Livno je nepromijenjen vezano za nastavak izgradnje džamije sa pratećim džamijskim vjerskim, učioničkim i uredskim sadržajima, od kojih su samo dva poslovna prostora, planirani da se njihovim prihodima održava džamija. Medžlis islamske zajednice Livno, nadležno Muftijstvo mostarsko i Rijaset islamske zajednice smatraju da lokalne vlasti, pa i građani Livna i njihova udruženja, trebaju uvažavati zakone i odluke viših federalnih i državnih organa vlasti koji su u hijerarhiji pravne države, za kakvu se, nadamo se, svi zalažemo, iznad lokalne vlasti, ne sporeći nadležnosti lokalne vlasti i samouprave u domenu njene nadležnosti. A kao što vam je poznato, nadležnosti oko Ćurčinice su sve u okviru nadležnog Federalnog ministarstva i Komisije za očuvanje spomenika kulture o čemu su obavijestili i nas i lokalne vlasti i javnost. A kao što vam je poznato, oni su dozvolili   izgradnju objekta po projektu za kojeg smo dobili potrebne dozvole.

Mi i dalje stojimo iza saopćenja koje smo uputili javnosti 29.07.2011. godine i koje tražimo da pročitate u emisiji i danas radi javnosti koja sluša:

 Medžlis islamske zajednice Livno obavještava građane Livna i cijelu javnost da Ćurčinica džamija ima dozvolu za građenje izdanu od strane nadležnog Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-23-2-302/09 od 04.05.2011. potpisanu od strane resornog ministra Desnice Radivojevića, te  da je kompletna procedura oko dobijanja dozvole prevedena u skladu sa zakonom.

Mjesto i ostaci graditeljske cjeline - Ćurčinica džamija sa haremom u Livnu - proglašena je nacionalnim spomenikom BiH Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika broj: 09-02-657/03-5 od 23.05.2007. godine (član I). Istom Odlukom, koju je potpisao njen predsjednik Dubravko Lovrenović,  dopuštena je izgradnja objekta džamije u suvremenom arhitektonskom izrazu uz interpoliranje novih sadržaja sukladno potrebama vlasnika objekta uz očuvanje cjeline harema koji je također spomenička vrijednost (član II). Ova Odluka stavlja van snage sve provedbene i razvojne prostorno-planske spise koji su oprečni odredbama ove odluke (član IV), a Odluka Komisije je konačna (član VIII).

Sukladno spomenutoj Odluci, Medžlis islamske zajednice Livno je izradio idejno rješenje džamije i nakon pribavljanja svih saglasnosti na općinskom nivou (PTT, komunalno I elektro), uputio zahtjev 02.12.2008. godine nadležnom Federalnom ministarstvu prostornog uređenja za izdavanje urbanističke saglasnosti, koji je pozitivno riješen rješenjem broj: UPI/03-23-2-263/08. dana 13.04.2009. godine.

Dobivanjem ovoga rješenja pristupilo se izradi glavnog projekta, koji je morao proći nekoliko revizija od ovlaštenih kuća, a kojeg je odobrila i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, bez čijeg odobrenja se nije moglo pristupiti upućivanju zahtjeva za građevinsku dozvolu.

Naš zahtjev za izdavanje građevinske dozvole uputili smo 11.11.2009. godine Federalnom ministarstvu prostornog uređenja,  koji je morao   biti upotpunjen i sa dva dokumenta koja izdaje općina Livno, a to su: 1. Akt nadležne službe općine Livno o naknadi za pogodnost lokacije (renta) i 2. Akt o izvršenim obavezama po pitanju naknade za sklonište. Nadležnim službama općine Livno smo se obratili 14.01.2010. godine, ali smo naišli na opstrukcije koje su trajale sve do 30.03.2011. godine kada je Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove općine Livno nakon niza sastanaka sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika i Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, donijela rješenja:  o renti i pogodnosti lokacije, za šta je Medžlis islamske zajednice Livno uplatio na račun općine Livno iznos od 20.142,88 KM, i rješenje o oslobađanju obaveze plaćanja naknade za izgradnju skloništa.

Nakon ovoga kompletirana je dokumentacija zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, koju je kako smo gore naveli,  izdalo nadležno Federalno ministarstvo prostornog uređenja. U međuvremenu smo na zahtjev spomenutog nadležnog ministarstva, a na primjedbu općinske službe, djelimično izmijenili projekat munare, njenim skraćivanjem sa 25 na 22, a s obzirom da je objekat ukopan 1,65, stvarna nadzemna visina munare 20,35    (kota kod robne kuće).

Pošto je jasno da smo iz svega što smo naveli proveli kompletnu zakonsku proceduru oko dobijanja građevinske dozvole, Medžlis islamske zajednice Livno poziva općinske vlasti i odgovorne institucije da poštuju zakon, a javnost, za koju vjerujemo da je sada stekla pravi uvid u činjenično stanje,  molimo za podršku u cilju okončanja našeg projekta i očuvanja međuvjerske i međunacionalne tolerancije.

Što se pak daljnjeg dijaloga o problematici Ćurčinice tiče, ne bježimo od istog, ali da nas se na vrijeme obavijesti o mjestu i vremenu emisije, ili sastanka, kako bismo mogli planirati dolazak, a ako se već trebamo sastajati, predlažemo da to bude sa predstavnicima lokalne, kantonalne, federalne i državne vlasti na koju bi se pozvali i predstavnici ostalih vjerskih zajednica, u obliku nekog lokalnog Međureligijskog vijeća, pa da neopterećeni bilo kakvim tenzijama razgovaramo sa relevantnim sagovornicima o obnovi i statusu svih vjerskih objekata na području općine i kantona, te da zajedničkim snagama podržimo obnovu i izgradnju i džamija i crkava, škola i zdravstvenih i ostalih institucija u cilju boljeg života za sve građane općine, kantona i države. Podsjećamo i na stav Međureligijskog vijeća koji je zauzeo stav i o Ćurčinici džamiji na svojoj posljednjoj sjednici u kojoj je „naoštrije osudilo sve učestalije napade na vjerske objekte i službenike svih crkava i vjerskih zajednica te neodgovorne opstrukcije i sprečavanje izgradnje, obnove i adaptacije vjerskih objekata širom BiH, između ostalog, i livanjske džamije Ćurčinice", stoji u saopćenju za javnost koje su potpisali predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Livno Hajrudin Maksić i glavni imam Dževad ef. Hadžić.

Prva međunarodna konferencija o islamskom buđenju, u prisustvu...

Opširnije

Hutba o Palestini

إِنَّ الْحَمْدَ لِلَّهِ، نَحْمَدُهُ وَ نَسْتَعيِنُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَعوُذُ باِللهِ مِنْ شُروُرِ أَنْفُسِناَ وَ سَيِّئَاتِ أَعْمَالِناَ، مَنْ يَهْدِهِ اللهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ، وَ مَنْ يُضْلِلْهُ فَلاَ هَادِيَ لَهُ. الحمدُ لله القَائِل: {وَاعْتَصِمُوا بِحَبْلِ اللَّهِ جَمِيعًا وَلَا تَفَرَّقُوا وَاذْكُرُوا نِعْمَةَ اللَّهِ عَلَيْكُمْ إِذْ كُنْتُمْ أَعْدَاءً فَأَلَّفَ بَيْنَ قُلُوبِكُمْ فَأَصْبَحْتُمْ بِنِعْمَتِهِ إِخْوَانًا وَكُنْتُمْ عَلَى شَفَا حُفْرَةٍ مِنَ النَّارِ فَأَنْقَذَكُمْ مِنْهَا كَذَلِكَ يُبَيِّنُ اللَّهُ لَكُمْ آَيَاتِهِ لَعَلَّكُمْ تَهْتَدُونَ}. أحمدُه حمدًا يَلِيقُ بِكَرِيمِ وَجْهِهِ ، وَبِعَظِيمِ سُلْطَانِهِ. { لَا إِلَهَ إِلَّا هُوَ ، لَهُ الْحَمْدُ فِي الأُولَى وَالْآَخِرَةِ وَلَهُ الْحُكْمُ وَإِلَيْهِ تُرْجَعُونَ}.

وَأَشْهَدُ أَنْ لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللهُ، وَحْدَهُ لاَ شَريِكَ لَهُ، { إِلَهًا وَاحِدًا لَا إِلَهَ إِلَّا هُوَ سُبْحَانَهُ عَمَّا يُشْرِكُونَ }.

وأشهدُ أنَّ محمدا عبدُهُ ورسولُه ، وصَفِيُّهُ وخَليِلُهُ ، وخيِرَتُهُ مِنْ خَلْقِهِ.

عَنْ رَسُولِ اللَّهِ r يَقُولُ :  {... فَإِنَّ يَدَ اللَّهِ عَلَى الْجَمَاعَةِ ، فَإِنَّ الشَّيْطَانَ مَعَ مَنْ فَارَقَ الْجَمَاعَةَ يَرْكُضُ}. (رواية السننِ)

صَلَّى اللهُ عليه وعلى آلِه وصَحْبِهِ، وسَلَّمَ تَسِليِمًا كَثيِرًا .

Poštovana braćo!

Dana 23. septembra 2011. godine, palestinski predsjednik Mahmud 'Abbas je predao generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Ban Ki-munu u New Yorku pismo sa službenim zahtjevom za prijem Palestine u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda, čemu se protivi Izrael. Palestinska samouprava do sada je imala status promatrača u UN-u. U 'Abbasovom pismu stoji da se traži priznanje Palestine kao države u granicama iz 4. juna 1967. godine sa Jerusalimom kao glavnim gradom. On je pozvao Izrael da prihvati mir i da pravo palestinskom narodu na državu i život. Poznato je cijelome svijetu da Izrael provodi silu, da čini zločine, da odbija pregovarati sa palestinskim predstavnicima po standardima međunarodnog prava i nastavlja na okupiranoj palestinskoj teritoriji graditi naselja za židove.

Palestinci su miroljubiv narod. Oni žele da u miru žive sa Židovima, hoće dostojanstvo i slobodu. Nisu i neće nikada prihvatiti okupaciju. Nastavit će miroljubiv narodni otpor izraelskoj okupaciji sve dok ne dođe do pravednog mira i priznavanja palestinske države. Predsjednik 'Abbas je na zasjedanju Opće skupštine UN, nakon predatog pisma generalnom sekretaru rekao: „Došao sam danas pred vas, iz Svete zemlje, iz zemlje Palestine, da govorim u ime palestinskog naroda da nakon 63 godine patnje kažem: dosta je, dosta je!"

Mi današnjom hutbom želimo podržati pravedne zahtjeve palestinskog naroda. Tražimo slobodu i mir milionima Palestinaca koji u neslobodi i pod okupacijom, u krvi i suzama žive već 63 godine. Tražimo da se izbjeglim i protjeranim Palestincima osigura slobodan povratak na njihova porušena i oteta ognjišta. Ono što tražimo sebi, želimo i svim drugim ljudima svijeta.

Riječ „paradoks" upotrebljavamo kad ukazujemo da je nešto proturječno, kad hoćemo nekoga podsjetiti da mu riječi nisu u skladu sa djelima i da u praksi nije dosljedan svojoj vjeri. O nedosljednosti kod ljudi Kur'an ovako govori:

(وَإِذَا قِيلَ لَهُمْ لَا تُفْسِدُوا فِي الْأَرْضِ قَالُوا إِنَّمَا نَحْنُ مُصْلِحُونَ . أَلَا إِنَّهُمْ هُمُ الْمُفْسِدُونَ وَلَكِنْ لَا يَشْعُرُونَ).

A kad im se kaže: 'Nemojte praviti fesad na Zemlji' - oni odgovaraju: 'Mi samo red uspostavljamo'! Naprotiv, oni prave nered, ali to ne primjećuju (el-Bekara,11-12).

Svako vrijeme i svaka civilizacija ima svoje paradokse, pa tako i ovo naše vrijeme i današnja civilizacija ima svoje paradokse, svoje proturječnosti. Među najvećim je pitanje izraelske okupacije Palestine i zločini koje čini pred očima cijeloga svijeta nad cijelim jednim narodom, Palestincima, već 63 godine. Ovo je civilizacija i vrijeme kad se treba vratiti Bogu i naći mir, te pomoći onima kojima je mir potreban. A ima li mjesta na Zemlje kojem je potrebniji mir od Palestine!? I ima li naroda kojem je danas potrebnija ljubav i pomoć od palestinskog naroda!?

Ovo je vrijeme u kojem pati nevina Palestina samo zato što je nemoćna da dokaže da je žrtva apsurda paradoksa, prema kojem je dopušteno ubiti sva prava jednima da bi se osigurala određena prava drugima.

Ko ima monopol nad ljudskim životom u Svetoj zemlji, gdje je Stvoritelj svega što postoji davno rekao Musau, a.s., da onaj koji ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijelo čovječanstvo, a onaj koji ga spasi, kao da je spasio cijelo čovječanstvo. To je najveći paradoks ovoga vremena i ove civilizacije - proturječnost Ibrahimovih, a.s., potomaka, koji previše sebi uzimaju za pravo, koji premalo vole, a previše mrze. Oni, umjesto da budu primjer međusobne ljubavi u Svetoj zemlji gdje je boravio Ibrahim, a.s., gdje se rodio Isa, a.s., i odakle je Muhammed, a.s., otišao na Miradž i stigao do najvišeg Neba - oni nas podsjećaju na žalosnu priču o Kabilu koji je ubio brata Habila samo zato što ga nije mogao gledati u svojoj blizini.

Nevjerovatno je da cijeli svijet nijemo posmatra stradanje Palestinaca, miliona muškaraca i žena,  njihove djece zatočene i bez djetinjstva. Obespravljeni su potpuno, i to sve u ime „slobodnog svijeta" kojeg vodi Izrael. Kako je moguće da neko može podržati tu strašnu zbilju? Da ne povjerujemo kad to slušamo od onih koji dobro znaju da niko i nikada nije proveo svoju zamisao uzdajući se u vojnu silu o „konačnom rješenju".

Ne može se za sebe tražiti mir i sigurnost, a druge ubijati; ne može se za sebe tražiti pravo na postojanje, dok se drugima sprema nestanak; ne može se ničim opravdati ubijanje nedužne djece bez obzira od koga i zbog čega. I ne može se ničim opravdati samoubilačka logika, koja progoni i ubija nevine ljude, ma ko oni bili.

Ovo je naš glas iz BiH, glas naših džemata i džematlija. Pozivamo Palestince da se ujedine oko vlastitog dobra. Pozivamo Izrael da prihvati Palestince kao svoje komšije i Palestinu kao državu sa kojom će graditi mir u regionu. Ovo je i poziv cijelome islamskome svijetu da podrži pravedne zahtjeve Palestinaca. I poziv UN-u da priznaju Palestinu kao državu i svoga člana.

Na zahtjev mnogih medija i pojedinaca da se javno izjasni o pitanju punopravnog  članstva palestinske države reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić izdao je saopćenje za javnost:

„Palestinsko pitanje je zasigurno jedno od najbolnijih pitanja za čovječanstvo i zato je potrebna dobra volja cijeloga svijeta da se palestinsko - izraelski konflikt riješi pravedno i trajno. Izrael ima pravo na mir i sigurnost, pa stoga i palestinski narod ima pravo na mir i slobodu. Oba zahtjeva su legitimna i mogu se ostvariti kroz međusobno priznavanje i poštivanje prava na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Palestinski zahtjev za punopravno članstvu u Organizaciji Ujedinjenih nacija je razuman i legitiman zato što otvara put da se u Svetoj zemlji umjesto „pravednog" rata uspostavi pravedni mir, te da umjesto „svetog" rata zavlada sveti mir. Svaki razuman čovjek, svaka savjesna nacija i svaka odgovorna članica UN-a ne može odbiti zahtjev Palestinaca da postanu ravnopravni i punopravni sudionici mira i sigurnosti u svijetu, posebno u Svetoj zemlji, koja je decenijama na savjesti  ibrahimovskih tradicija:  judaizma, kršćanstva i islama.

Stoga, pozivam Zapad da praktičnim primjerom pokaže muslimanskome svijetu nepristrasnost i pravednost prema palestinskom pitanju i tako osigura trajno rješenje za palestinsko - izraelski konflikt, rješenje koje će olakšati život svim ljudima i narodima na Bliskom istoku, ali i cijelom svijetu.

Također, većina građana naše zemlje očekuje od Predsjedništva Bosne i Hercegovine da bude na strani pravde, mira i sigurnosti, te da ne propusti povijesnu priliku za jedino ispravnu moralnu i civilizacijsku odluku, a to je glas: da Palestina postane punopravna i jednakopravna članica Ujedinjenih Nacija."

Molimo Svemilosnog Gospodara, Stvoritelja i Milosnika, da pomogne pravedne zahtjeve palestinskog naroda i dadne razbor onima koji odlučuju o sudbini ovog napaćeno naroda u njegovim zahtjevima za slobodu, mir i svoju vlastitu državu. Amin!

Muharem Omerdić 

U utorak 27. i srijedu 28. septembra 2011. godine u posjeti Muftiluku zeničkom boravila je ugledna delegacija Regije, Općine i Muftiluka Kutahya iz Turske, u sastavu: Kenan Çiftçi, valija, predsjednik Regije, Mustafa Üskülüplü, muftija, Mustafa Iça, načelnik Općine Kutahya, Nijazi Guneš, šef odjela za finansije IZ Turske, dr. Yuksel Salman, direktor Izdavačke djelatnosti pri IZ Turske i gosp. Muharrem Cam, ataše za vjerska pitanja ambasade Turske u BiH.

Posjeta delegacije Regije Kutahya počela je prijemom u Općini Tešanj. Delegaciju su primili općinski načelnik Fuad Šišić sa saradnicima, muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović, šef Ureda za dijasporu Rijaseta IZ u BiH mr. Mirsad Kalajdžić, glavni imam MIZ Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić i predsjednik MIZ Tešanj Zehrudin Kruško.

Nakon prezentacije općinskog načelnika i predstavljanja općine Tešanj, razgovarano je o nastavku izgradnje džamije Kutahya u Tešnju, što je i bio povod posjete, ali i mogućnostima privredne i kulturne saradnje dvije općine.

Nakon sastanka u Općini Tešanj, obilaska džamije Kutahya, Starog grada i Eminagića konaka u Tešnju, delegacija je posjetila medžlise Islamske zajednice Maglaj i Žepče.

Delegaciju Regije Kutahya muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović primio je u svom Uredu u srijedu, 28. septembra. Muftija je gostima iz prijateljske Turske predstavio Muftiluk zenički i ukratko prezentirao aktivnosti, posebno u segmentu izgradnje infrastrukture. Nakon prijema u Uredu muftije delegacija je posjetila gradilište Kompleksa Sultan-Ahmedove džamije u Zenici.

Istog dana upriličena je i posjeta Elči Ibrahim-pašinoj Medresi u Travniku. Domaćin delegaciji bio je direktor mr. Muharem Dautović, sa saradnicima.

U nedjelju, 25.09.2011. godine, lijep jesenji dan je išao na ruku mektebskom izletu džemata Donja Puharska u Medžlisu IZ Prijedor.

Destinacija je bila: Kozara, Debeli Brijeg. Prostor oko doma PD «Mrakovica» Kozarac i mali fudbalski teren su bili odličan ambijent. Izlet je predvidio i šetnju do Bukovca, tj. jednog lijepog izvora u šumi, oko 3 km udaljenog od doma. Poslije je uslijedila užina sa roštilja i potom se klanjao podne namaz u džematu u prirodi.

Zahvaljujemo se Abdulahu Avdi Mujanoviću koji nam je u ime PD Mrakovica, Kozarac, iskazao gostoprimstvo na prostoru oko doma Debeli Brijeg.

M.H.

U subotu, 24. septembra 2011. godine, u džematu Liđani kod Cazina organizovana je svečanost pod nazivom ''Veče mevluda, ilahija i kasida''.

Iako je mali problem predstavljala električna energija koje nije bilo na ovom trafo području snalažljivi domaćini se nisu dali iznenaditi pa su putem agregata vrlo brzo riješili ovaj problem.

Nakon klanjanja akšam namaza kojeg je imamio glavni imam prof. Said ef. Mujakić prisutnima se obratio i dobrodošlicu poželio imam džemata Liđani Almir ef. Kusur.

Posebnu dobrodošlicu u najmanji ali i najljubazniji džemat, kako reče Almir ef., poželio je gostima iz Medžlisa IZ-e Bosanski Novi i članovima hora ''Nur'' iz džemata Urije. Razlog ove svečanosti je međusobno druženje i upoznavanje te jačanje veze na relaciji džemat Liđani - Medžlis IZ-e Cazin naveo je imam ovog džemata.

Nakon uvodnih riječi pristupilo se izvođenju mevludskog dijela programa za kojeg su bili zaduženi hor džemata Liđani i članovi hora ''Nur''. U prelijepom ambijentu ove džamije smjenjivali su se melodični glasovi ovih izvođača a posebno glasovi malih cvjetova i bumbula kako Almir ef. od milja zove dječake i djevojčice koji su članovi džematskog hora.

Na kraju mevludskog programa prisutnima se obratio gl. imam našeg Medžlisa koji je čestitao Almir ef. i njegovim vrijednim džematlijama na odličnoj organizaciji ove svečanosti te obećao punu podršku ovom džematu u svim vjerskim aktivnostima. Glavni imam je izrazio posebno zadovoljstvo zbog stopostotnog odziva djece na mektebsku pouku te izrazio želju da se u skorije vrijeme u ovom džematu organizuje i svečanost završnih ispita - HATMI.

Nakon obraćanja gl. imama proučena je mevludska dova a zatim se pristupilo klanjanju jacije namaza. Poslije jacije namaza druženje se nastavilo u haremu džamije gdje su domaćini za sve goste pripremili večeru.

Ovo je primjer i dokaz kako mali džemat može napredovati uz perspektivnog i ambicioznog imama kakav je Almir ef. kojem ovom prilikom želimo izraziti dobrodošlicu na područje našeg Medžlisa.

Molimo Uzvišenog Allaha dž. š. da njega i njegove džematlije nagradi iz Svoje Hazne te da se ovakve i slične svečanosti i dalje organizuju u ovome džematu.

(www.mizcazin.com)

Sama ideja pluralizma ima korijene u tekstu Kur'ana i Tradiciji (Sunnetu). Povijesna slika islama nam nepobitno promovira...

Opširnije