U petak 12.11.2010.godine održana je sjednica komisije za dijasporu kojoj je predsjedavao mr. Mirsad ef. Kalajdžić-rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu, kao predsjednik komisije. Na sjednici su bili prisutni:
- Ismail ef. Smajlović, vojni Muftija kao član komisije ispred Rijaseta IZ-e,
- Vahid ef. Fazlović, direktor Behram begove medrese u Tuzli kao član Rijaseta IZ-e,
- Senaid ef. Kobilica, Glavni imam IZB u Norveškoj kao član ispred Sabora IZ-e BiH,
- Mensur ef. Karadža, član komisije kao pravnik Rijaseta IZ-e, te
- Mirnes ef. Lemeš, sekretar Ureda za bošnjačku dijasporu kao zapisničar.
Iz opravdanih razloga sjednici nije prisustvovao dr. Aziz ef. Hasanović, Glavni imam u Zagrebu kao član komisije ispred Sabora IZ-e BiH, a koji je u pisanoj formi poslao svoje prijedloge za ovu sjednicu svim članovima komisije.
Predložen je dnevni red koji je jednoglasno prihvaćen. Sjednicu je otvorio predsjednik komisije koji je poselamio prisutne, poželio im dobrodošlicu, te u kratkim crtama izložio izvještaj o dosadašnjim provedenim aktivnostima na terenu od održavanja vanredne tematske sjednice Sabora IZ-e BiH posvećene dijaspori, do današnjeg dana.
Predložen je otvoreno razgovor o odnosu Rijaseta IZ-e BiH prema dijaspori i obrnuto dijaspore prema matici. Pravilnike koji regulišu ovu oblast je potrebno čim prije doraditi, posebno sada kada ni na nivou države nemamo potrebnih akata koji regulišu odnose u dijaspori. Dijaspora mora zauzeti bolje mjesto, te biti drugačije tretirana i u samom Ustavu IZ-e jer ona to uistinu zaslužuje. Dijaspora je osvježena sa novim rukovodstvom Ureda za bošnjačku dijasporu koje će na terenu zajednički sa predstavnicima naših Zajednica izvršiti valjane pripreme, te predložiti sabornicima da ih preko amandmana ugrade u Ustav IZ-e.
Prihvaćen je i podržan izvještaj o stanju u dijaspori rukovodioca Ureda, koji je po riječima jednog od članova komisije očito odlučio temeljito da se bavi svojim poslom. Imajući u vidu stručnost i veliko iskustvo članova komisije, sjednica je svakako polučila očekivane rezultate.
Nakon višesatne rasprave koja se odvijala u dobroj atmosferi, pristupilo se i donošenju zaključaka od kojih ćemo samo neke navesti:
- Prihvata se izvještaj rukovodioca Ureda o trenutnom stanju koji treba da nam posluži kao osnova za dalji rad i temelj za buduću izradu potrebnih akata,
- Tražiti od Rijaseta IZ-e dodatno vrijeme, obzirom da ponuđeno neće biti dovoljno za ostvarenje ciljeva koji su naloženi komisiji od strane istog,
- Tražiti od glavnih imama iz dijaspore na prvoj sjednici koja je planirana za Januar iduće godine da se odrede po zaključcima komisije i da daju svoje prijedloge kako bi bili razmatrani na sljedećoj sjednici komisije,
- Ocjenjeno je da dijaspora nije dovoljno zastupljena u Sabora IZ-e te je zatraženo od budućih sabornika da se nakon provedenih izbora odrede po ovom pitanju,
- Naloženo je rukovodiocu Ureda da do iduće sjednice komisije naznači glavna pitanja koja treba prioritetno rješavati, te da svi članovi komisije svoje prijedloge međusobno podijele.
Na kraju rukovodilac Ureda kao predsjednik komisije se zahvalio svim članovima na izdvojenom dragocjenom vremenu, ogromnom doprinosu, njihovim viđenjima i prijedlozima koji će mu svakako biti od pomoći u budućem radu. Članovi komisije su izrazili i spremnost da budu angažirani prilikom rješavanja određenih poslova na terenu.
U svijetu u kojem se sve iščašilo i okrenulo naglavačke, gdje Istinu prekriva fikcija, Pun mjesec dolazi do izražaja. Uprkos mutnim i tamnim oblacima što prijete da nam sakriju Istinu, pun mjesec se ne da pomutiti. Muhammed a.s. ostaje da svijetli i obasjava živote onih koji ga prepoznaju po moralu i etici koje mu je sam Bog podario.
Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović u okviru planiranih predbajramskih aktivnosti protekle sedmice posjetio je po jednu socijalno-ugroženu porodicu na području medžlisa Islamske zajednice Muftiluka zeničkog.
Zajedno sa muftijom gore navedene porodice posjetili su i glavni imami medžlisa IZ Muftiluka zeničkog.
Prilikom posjeta uručeni su paketi prehrambenih proizvoda i novčana sredstva kao pomoć Muftiluka zeničkog socijalno-ugroženim porodicama, a sa glavnim imamima dogovoreno je da se nastavi sa ovim aktivnostima, te da se organiziraju i drugi vidovi pomoći ovim porodicama.
Sekretar muftijstva sa Jakubom ef. Salkicom kod porodice Pivić iz Zenice
Zenički muftija sa Sulejmanom ef. Efendićem kod porodice Bečić u Hajderovićima
Muftija zenički sa Izetom ef. Efendićem kod porodice Mehić iz Žepča
Muftija zenički sa Izudinom ef. Kruškom kod porodice Kokić iz Maglaja
Od kako je 2005. postao deveti po redu generalni sekretar Organizacije islamske konfrencije (OIC), osnovane 1969., koja već okuplja 57 zemalja, turski historičar, autor brojnih knjiga i studija dr. Ekmeledin Ihsanolu (Ekmeleddin Ihsanoglu) prošao je svijet uzduž i poprijeko objašnjavajući važnost mostova između islamskog i zapadnog svijeta.
Od Oksforda do Harvarda, od Sarajeva do Šangaja i Njujorka, Ihsanolu poziva na toleranciju, ali odnedavno oštro kritizira rast islamofobije.
Govoreći o rastu antiislamskog sentimenta u Evropi, Ihsanolu navodi kako ne treba zaboraviti da je osim miliona muslimana koji su dobili državljanstva brojnih evropskih zemalja, Evropa domovina i svojih autohtonih muslimana, posebno onih na Balkanu, te da su oni svijetu i svojim zemljama dali ogroman civilizacijskih doprinos.
Ovaj turski naučnik, u svakom je pogledu protiv stereotipa.
Koliko Vas zabrinjava ova islamofobija na Zapadu i konkretno ovdje u Americi? Ima li razloga za paniku?
- Naravno, razloga za paniku nema, jer nikad ne treba paničiti. Ali, istina je, i mi to sada vidimo na djelu, da su neka naša dostignuća i uopće kultura mirne koegzistencije i onoga što nazivamo interkomunalnom i interreligijskom tolerancijom sada na udaru. Rekao bih da zasad trpimo udarce marginalnih i ekstremnih fanatika, ali posebno zabrinjava što sve to dolazi i od nekih političara koji se ne libe ući u taj ksenofobični diskurs i eksploatirati ga za svoje lične potrebe.
Znači li to zabrinutost?
- Dakle, i ja i Organizacija islamske konferencije (OIC) izražavamo duboku zabrinutost zbog rasta islamofobije. Jer, znate, poslije turobnih riječi stradaju neki ljudi, a mi se danas suočavamo s rastućim brojem nasilja nad muslimana u nekim zapadnim društvima.
Da li je tzv. rat protiv terorizma, uz česte medijske naznake „islamski", doveo do smanjenja praga tolerancije prema muslimanima?
- Prilično dobro već razumijemo čemu vodi pogrešna retorika. A znamo i da pogrdne riječi protiv islama, potom pokušaji dehumanizacija muslimana, njihovih vjerovanja i vrijeđanja njihovih svetaca, ne samo da ugrožavaju njihova ljudska prava već ozbiljno remete tradicionalnu multikulturalnost i socijalni milje društava. Zato kategorički odbacujemo svako vezivanje islama s terorizmom, jer ništa nije više u suprotnosti sa istinom od toga. Uostalom, vidjeli smo čemu vode stereotipi. A vode, uvjeravam vas, samo u diskriminaciju, i to dalje predstavlja bazu za ugrožavanje - prvo lokalnog, a onda regionalnog, pa i globalnog mira i stabilnosti.
Licenca za terorizam
Ipak, gospodine Ihsanolu, na Zapadu će reći - da Vi lijepo i precizno govorite, ali na ulicama islamskih zemalja svi baš ne razmišljaju kosmopolitski: kako zaista povući tu liniju između ekstremista i običnog svijeta?
- Prvo, mi ne kažemo da među muslimanima nema ekstremista, jer ih ima. Ali, molim vas, zar ekstremista nema u svim društvima, religijama i nacijama? Pa zar mi možemo izjednačiti sve kršćane s nastojanjima jednog pastora sa Floride, koji je želio javno spaliti našu svetu knjigu Kur'an? Naravno da ne možemo. I naravno da ne smijemo. Drugo je, znate, to što ekstremisti sami sebi uzimaju ta „prava" da govore ili djeluju u ime nekoga. Ali, niko im nije dao dozvolu za to kad smo mi muslimani u pitanju. Niko Bin Ladenu nije dao licencu za ono što je učinio, i mi odbijamo takvo iracionalno i opasno izjednačavanje.
Koliko se Vaš glas daleko čuje, jer i dalje je negativna percepcija muslimana, čini se preovladavajuća, a negdje se čak i uvećava?
- Zato to stalno i ističemo, pozivajući međunarodnu zajednicu da u svojoj politici, ali i praksi, ustane protiv kulture straha i zastrašivanja, protiv ksenofobije, jer se time nastavlja kreirati negativni ambijent iz kojeg se rađa nasilje prema individuama i cijelim zajednicama. I onda je tu očito kršenje njihovih ljudskih prava. Zato i tražimo da međunarodna zajednica proizvede konkretne mjere koje će doprinijeti poštivanju i razumijevanju svih religija, a ne obrnuto.
Primjetno je da često akte nasilja prema muslimanima stavljate na razinu kršenja ljudskih prava. Šta time želite konkretno postići?
- To što smo ove godine na našem zasjedanju (OIC) u Ujedinjenim narodima i rekli: pozivamo visokog komesara UN-a za zaštitu ljudskih prava da postavi posmatrače u njenom uredu, koji će se baviti monitoringom i dokumentiranjem onih akcija što vode prema religijskoj mržnji, nasilju ili neredima.
Jeste li zadovoljni kako su u Americi reagirali i, na koncu, spriječili pokušaj javnog spaljivanja Kur'ana?
- U vezi s tom nesretnom epizodom, tzv. danom za spaljivanje Kur'ana, pokazalo se da je američka administracija, na čelu s predsjednikom Obamom, zaista reagirala izuzetno principijelno i primjerno, na čemu im iskazujemo punu zahvalnost i poštovanje. Ali, ne samo da su to učinili političari u Vašingtonu već su i brojne američke ekumenske, kuturne i slične organizacije, uostalom, kao i drugi važni svjetski lideri i institucije, također reagirali pozitivno, ali i racionalno, pokazavši da odbijaju takve nastupe koji prijete da naruše globalnu harmoniju. I, na koncu, ponavljam opet, da ugroze svjetski mir i stabilnost.
Balkan u fokusu
Na Balkanu, ne računajući Vašu zemlju Tursku, živi desetak miliona muslimana. Kada se susrećete s njihovim liderima na šta Vam se oni žale?
- Pošto radite ovaj intervju za „Avaz", a znate šta znači ta riječ... E pa uvjeravam Vas da je „avaz" balkanskih lidera vrlo jasan i glasan. Želim Vas informirati da imamo odlične relacije s balkanskim muslimanima i njihovim liderima. I lično sam, od svog ranog djetinjstva, vezan za Balkan, i u mojoj porodici ima članova koji potječu iz Bosne, sa Kosova i drugih lijepih mjesta odakle Vi dolazite. Počeo sam posjećivati Balkan od ranih osamdesetih i bio mnogo puta u Bosni tokom devedesetih godina. Predsjednik Izetbegović dao mi je titulu počasnog ambasadora (ambassador at large), a dodijeljen mi je i počasni bh. pasoš, a to se ne zaboravlja. Organizirao sam 2004. desetogodišnji program vezan za Bosnu, u kojem je okupljen veliki broj arhitekata, restoraterskih eksperata i kulturnih radnika... Obnovili smo veliki broj džamija. Naprimjer, Karađoz-begovu džamiju koja je bila srušena do temelja, ne za vrijeme minulog rata, već za vrijeme Titovog vremena. I dalje radimo na važnim obnoviteljskim projektima.
Kako odgovarate kritičarima koji kažu da se Osmanlije (Otomani) vraćaju ponovo s turskom diplomatskom inicijativom na Balkan?
- Otomani? Ma koji Otomani u današnje vrijeme? Pa preporučio bih im da malo više čitaju historiju, pa čak i moju knjigu u dva toma o Otomanima, a ona je prevedena i na bosanski jezik i sigurno se može naći bar u biblioteci u Sarajevu?
Otomanska baština
U jednom dijelu BiH vjerovatno neće prihvatili samo ovu Vašu preporuku umjesto odgovora. Dakle, kako odgovarate i onima u Beogradu koji tvrde da se na Balkanu ponovo nazire neki „neoosmanizam" u režiji Ankare?
- Ma, molim Vas, Otomani su dio historije. S tim smo završili 22., 24. godine prošlog stoljeća. Mi smo moderna Turska, i to je to. Istina je da mi Turci, Balkanci, Arapi, kao i mnogi drugi, imamo zajedničku otomansku baštinu i od toga ne možemo, a i ne trebamo bježati, jer imamo i zajedničku otomansku legaciju. Bilo da ste u Sarajevu ili Mostaru, Bukureštu ili Konstanci, diljem Balkana, vi osjećate to. Bilo da slušate muziku ili dijelite iftare ili zajedničke večere među ljudima, gledate njegov folklor i nošnju, sve je to dio zajedničke otomanske baštine - od ukusa naših jela do ornamenata na našoj arhitekturi, i zašto bismo se oko toga sekirali na početku 21. stoljeća. Ipak im preporučite da pročitaju moju knjigu o Otomanima.
Znajući da je na dnevnom redu OIC-a na neki način dežurna tema Bliski istok, zanima me do koje Vas mjere uopće interesira Balkan, nakon završenih tragičnih poglavlja u Bosni i na Kosovu?
- Hvala na tom pitanju. I pored svih naših preokupacija, Balkan nas veoma interesira. Kao što znate, Albanija je već članica OIC-a, a BiH je posmatrač. Što se tiče Kosova, da bi ova zemlja postala član OIC-a, prema našem pravilniku ona prvo treba postati članica UN-a. Naravno, tu su još Makedonija, Crna Gora, Srbija..., sve one nastoje uspostaviti vrlo dobre veze s nama, a neke traže posmatrački status u OIC-u. Mi sada radimo na našem pravilniku po kojem ćemo jasno definirati regulativu ko ima pravo biti posmatrač, i očekujemo da ćemo ga usvojiti sljedeće godine. Što se muslimana na Balkanu tiče, različite institucije u okviru OIC-a imaju s njima različite projekte, uglavnom ekonomske, kulturne i akademske prirode.
Islamske zemlje će uskoro priznati Kosovo
Kako objašnjavate da Kosovo, koje je skoro potpuno muslimanska zemlja, ne dobija priznanja od većine vaših članica, dok su ga vodeće zapadne zemlje među prvima priznale?
- Trenutno je Kosovo priznalo oko 15 od ukupno 57 zemalja OIC-a. I reći ću Vam, evo sada, da ćete u sljedećim mjesecima čuti da je više zemalja OIC-a priznalo Kosovo. Mislim da će tome doprinijeti odluka ICJ-a (Međunarodnog suda pravde) i Rezolucija usvojena u septembru na Generalnoj skupštini UN-a.
Rušenje nadgrobnih spomenika čin je neodgovornih ljudi, koji time ne pokazuju svoju hrabrost. Ukazao je to jučer predsjednik Medžlisa islamske zajednice u Bijeljini Sead Berberović, nakon što je s predstavnicima Međureligijskog vijeća BiH, bijeljinskih vjerskih zajednica i lokalnih predstavnika vlasti obišao muslimansko groblje "Brčanska malta"...
Novinar lista Preporod Mirnes Kovač je 7. i 8. novembra, 2010. godine posjetio hadžije koji u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH ove godine borave na svetim mjestima. Hadžije koje je sreo i upitao o boravku u Medini nisu krili zadovoljstvo i nisu štedili riječi pohvale za smještaj, hranu, organizaciju, vodičke službe.
Prve grupe bosanskohercegovačkih hadžija stigle su jučer u Meku, a večeras posljednja grupa naših hadžija kreće iz Medine prema Meki.
Nezim Halilović, rukovodilac Ureda za hadž i glavni vodič, kazao je da je prva grupa naših hadžija nakon dolaska u Meku već obavila umru. Zdravstveno stanje hadžija je dobro. Prema evidenciji ljekarske službe ove godine je manje ljekarskih intervencija što se može zahvaliti boljem smještaju i boljim uslovima ishrane hadžija.
Halilović ističe da je vrijeme boravka u Medini iskorišteno za obilazak znamenitih mjesta iz povijesti islama, održavanje različitih predavanja i razgovora s hadžijama.
Iz Bosne i Hercegovine na hadž je otišlo ukupno 1778 hadžija.
Povodom izbora u Islamskoj zajednici BiH, u ponedjeljak, 08. 11. 2010. godine, je u Bihaću u organizaciji Udruženja ilmijje održan seminar za imame sa područja banjalučkog i bihaćkog muftijstva. Kako imami imaju veliki značaj u samom procesu izbora, ovo je bila prilika da se pobliže upoznaju sa izbormim pravilima i samim načinom izbora. Nakon uvodnih riječi muftije bihaćkog Hasana ef. Makića, u svojstvu gostiju i predavača obratili su se Rifet Fetić-sekretar Udruženja Ilmijje, magistar Osman Kozlić- predsjednik Ustavnog suda IZ u BiH i Mensur Karadža- predsjednik Glavne izborne komisije.
Imami su imali priliku da iznesu svoja zapažanja i nejasnoće u samom procesu, te je na taj način otklonjena i najmanja nejasnoća, a pitanja i primjedbe su se odnosile na sam izbor članova u Saboru, te specifičnosti medžlisa gdje je jedan džemat čini medžlis.
Međureligijsko vijeće je dobilo prijavu o napadu na mezarju "Brčanska malta" u Bijeljini, koji se desio u noći sa 4. na 5. novembra.
Kako je saopćeno danas iz MRV-a, s sklopu projekta "Monitoring napada na vjerske objekte i druga mjesta od značaja za vjerske zajednice i crkve u BiH" u MRV-u planiraju obilazak ovog mezarja i tom prilikom će osuditi napad.
Tom prilikom će pozvati i predstavnike vjerskih zajednica i crkava iz Bijeljine, te načelnika opštine Bijeljina kako bi zajedno osudili ovaj vandalski čin.
''Vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima predstavnika vjerskih zajednica i crkava, predstavnika nadležnih organa vlasti i angažmanom medija da obezbijedimo bolju zaštitu svim vjerskim objektima i drugim objektima od značaja za crkve i vjerske zajednice širom BiH'', kaže se u saopćenju MRV-a.
Oskrnavljeno i drugo mezarje u Bijeljini
Jučer je prema izvještaju Centra javne bezbjednosti prijavljeno i skrnavljenje mezarja u Ulici Dimitrija Tucovića. Tom prilikom oskrnavljena su tri bašluka na ovom muslimanskom groblju.
U sjedištu UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu u Parizu otvorena je izložba "Islamski rukopisi iz kolekcije Safveta bega Bašagića", koju nije pripremila neka bh. institucija nego univerzitetska biblioteka iz Bratislave.
Dalekovidan je bio Safvet beg Bašagić, kad je 1924. godine svoju kolekciju rukopisa i starih knjiga iz domena islamske kulture ustupio biblioteci univerziteta u Bratislavi. Motiv za takav čin bio je, kako je sâm rekao, da te neprocjenjive kulturne vrijednosti nađu „sigurno pribježište". Da nije tako odlučio, bile bi u posjedu neke institucije u Bosni i Hercegovini, najvjerovatnije Orijentalnog instituta u Sarajevu, čiji je cjelokupni rukopisni fond izgorio u granatiranju sa položaja Vojske Republike Srpske 17. maja 1992. godine.
Pet godina kasnije, 1997., kolekciju Bašagića, koja je, srećom, bila i ostala na bezbjednom mjestu - u bratislavskoj univerzitetskoj biblioteci - organizacija UNESCO je upisala u listu izuzetnih vrijednosti svjetskog kulturnog naslijeđa. Ovih dana ta kolekcija je, uz biografiju i fotografije Safveta bega Bašagića, predstavljena pariškoj i svjetskoj publici u galeriji te organizacije.
Rukopisima obogatio bratislavsku biblioteku
Prilikom otvaranja izložbe ambasador Bosne i Hercegovine u Parizu, Almir Šahović, je rekao da je Bašagić bio jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja XIX. i početka XX. stoljeća. Pošto je završio orijentalne studije u Beču, gdje je i doktorirao, vratio se u BiH i pune četiri decenije aktivno učestvovao u njenom kulturnom životu. Bio je profesor, dramski pisac, pjesnik, istoričar, novinar i prevodilac starih tekstova sa arapskog jezika, koje je nalazio u porodičnoj kolekciji rukopisa i knjiga. Tu kolekciju je lično dopunjavao, i kad je ona, po njegovoj odluci, koju je obrazložio razlozima bezbjednosti, prenesena u Bratislavu, tamošnja univerzitetska biblioteka bila je bogatija za 393 arapska, 117 turska i 88 perzijska rukopisa, koji su nastali između XII. i XIX. stoljeća i, uz njih, za još petsto rijetkih knjiga, štampanih na arapskom jeziku između XVIII. i XX. vijeka.
Među rukopisima, od kojih su oko stotinu unikati, ima i ostvarenja srpskih i hrvatskih autora koji su pisali arapskim alfabetom. Najstariji rukopis, čija jedna strana je izložena u sjedištu UNESCO-a u Parizu, religiozne je tematike i nastao je 1195. godine. Uz religiozne, izloženi rukopisi sadrže filozofska, naučna i književna ostvarenja. Nerijetko bogato ilustrovani, predstavljaju i veliku kaligrafsku vrijednost. Tu kolekciju od 598 originalnih rukopisa proučavali su ili konsultovali na stotine orijentalista cijelog svijeta nalazeći u njima rijetke podatke i sadržaje iz oblasti islamske civilizacije i nauke. Rukopisi su citirani u bezbroj knjiga o islamskoj filozofiji, matematici, astronomiji, istoriji i poeziji.
„Knjige su srce u rukama ljudi!"
Uz rukopise, u sjedištu UNESCO-a izloženo je i nekoliko rijetkih knjiga iz Bašagićeve kolekcije. Među njima je i ep "Šahnama", velikog perzijskog pjesnika Firdusija, štampan prije više od 160 godina u Bombaju i ilustrovan sa 57 grafika. Bratislavska univerzitetska biblioteka gaji uspomenu na Safvet bega Bašagića i prikuplja njegove knjige i književno-istorijske studije o njegovom djelu. Zato su među eksponatima i dvije knjige njegovih Odabranih djela, koje je prije rata štampao sarajevski izdavač Svjetlost. A naziv izložbe je "Srce u rukama", po izreci arapskog mudraca Mahmuda Iskandarija "Knjige su srce u rukama ljudi!"
Prve grupe bosanskohercegovačkih hadžija stigle su jučer u Meku, a večeras posljednja grupa naših hadžija kreće iz Medine prema Meki.
Međureligijsko vijeće je dobilo prijavu o napadu na mezarju "Brčanska malta" u Bijeljini, koji se desio u noći sa 4. na 5. novembra.
U sjedištu UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu u Parizu otvorena je izložba "Islamski rukopisi iz kolekcije Safveta bega Bašagića", koju nije pripremila neka bh. institucija nego univerzitetska biblioteka iz Bratislave.