Susret žena Bošnjakinja u Njemačkoj ove godine će biti obilježen pod nazivom: „Bošnjakinja između stvarnosti i mogućnosti".
Ovo je treći susret žena Bošnjakinja u posljednje tri godine u kojem učestvuju žene iz cijele Njemačke.
Teme o kojma će se razgovarati i diskutovati su bliske najaktuelnijim pitanjima u vezi rada i angažmana žena Bošnjakinja, njihove uloge u procesu obrazovanja, aktivnosti u društvu, položaju žene muslimanke u Njemačkoj, itd.
Za ovaj susret je predviđen jednodnevni program u kojem će učešća uzeti eminentni predavači iz BiH i Njemačke.
Susret će biti održan 27.11.2010 u Islamskom kulturnom centru u Hamburgu a pokrovitelj ovog susreta je Mešihat islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Sinoć je u Domu kulture u Bosanskoj Dubici povodom proteklog Kurban-bajram organiziran svečani koncert. Koncert je organizirao Medžlis Islamske zajednice u Bosanskoj Dubici u saradnji sa BZK "Preporod", a već tradicionalno koncert se organizira...
Ne smijemo biti ravnodušni na činjenicu da će i ovaj Bajram proći u erupciji nemuslimanskih, nebajramskih sadržaja, a što će svesrdno biti podržano od medijske industrije koja čak nema afiniteta ni da tematski i debatno otvori pitanje vrijeđanja muslimana u njihovom najvećem prazniku. I za Bajram i mimo Bajrama svako može ostvarivati svoje građansko pravo da bude kakav hoće...
Ovo je poziv mladoj generaciji da vjeruje u Boga i da se pouzda u sebe, svoj vrijedni rad i svoje provjereno znanje. Bog, dž.š., je osposobio čovjeka da čita i uči kako bi spoznao zakonitosti ovoga svijeta. Ništa se izvan tih Bogom datih zakonitosti ne događa. Svaka stvar ima svoj uzrok i posljedicu.
Više od dva miliona ovogodišnjih hadžija počelo je u jutros (ponedjeljak) da se okuplja na brdu Arefatu, što je jedan od vrhunaca godišnjeg hodočašća u Mekki.
Vjernici su se u zoru uputili prema brdu Arefatu, nazvanom također "Jebal al-Rahma" (Brdo milosrđa), brdu na kojem je poslanik Muhamed prije 14 stoljeća održao posljednju propovijed.
Vjernici pješke ili autobusom prelaze desetak kilometara koji razdvajaju brdo Arafat od doline Mine, u kojoj je u subotu počelo hodočašće danom molitve i prebiranja.
Saudijski ministar unutarnjih poslova princ Nayef Ben Abdel Aziz je saopćio da je 1,8 miliona hodočasnika stiglo iz inostranstva, što je "rekordan broj", smatra on, kojem se može pribrojati oko 200.000 dozvola za hadž podijeljenih hodočasnicima iz Saudijske Arabije i drugih monarhija u Zalivu. Deseci hiljada ilegalnih hodočasnika uspjeli su da se ubace u Minu, uprkos policijskim zaprekama podignutim oko doline, prenio je AFP.
U podne će vjernici učestvovati u zajedničkoj molitvi u džamiji Namera, sagrađenoj na mjestu na kojem se Muhammed a.s. molio obavljajući hodočašće.
Hodočasnici će ostatak dana moliti tražeći oprost od Allaha na brdu Arafatu, koje je simbol čekanja Sudnjeg dana.
Poslije zalaska sunca vjernici će se spustiti u dolinu Muzdalifa gdje će provesti noć.
U utorak će se vratiti u Minu da žrtvuju ovcu za uspomenu na žrtvu koju je morao prinijeti Ibrahim kada je htio žrtvovati sina po Božjem naređenju. Taj ritual obilježava početak velikog praznika Kurban-bajrama (Al-Adhe).
Preostala dva dana hadža vjernici će ostati u Mini gdje će kamenovati crni kameni blok, simbol šejtana, čime potvrđuju svoju spremnost da se odreknu zla.
To je posljednji i najpogubniji obred hodočašća, tokom kojega su proteklih godina u metežu ginule stotine ljudi.
Pred prepunom Kongresnom dvoranom Zagrebačke džamije, u četvrtak, 11. 11. 2010. predstavljena je prigodnim programom knjiga muftije Ševke efendije Omerbašića „Islam i muslimani u Hrvatskoj" drugo, znatno prošireno izdanje, tako da bi se moglo govoriti o potpuno novom izdanju.
Sve hadžije iz Bosne i Hercegovine su izašle na Arefat. Za hadžije je pripremljen arefatski program, a u večernjim satima bit će proučena arefatska dova.
Nakon boravka na Arefatu hadžije će krenuti prema Muzdelifi, a potom prema Mini. Nezim Halilović, rukovodilac Ureda za hadž i glavni vodič hadžija naglašava da se hadžski obredi odvijaju bez značajnijih poteškoća.
Iz Bosne i Hercegovine ove godine na hadž je otišlo ukupno 1778 hadžija.
Započelo je vrijeme Hadža, tokom kojeg se i ove godine u Mekku slilo nekoliko miliona hodočasnika. Većina su starije dobi, mnogi ne govore arapski i engleski, neki su nepismeni. Sve to organizaciju čini još težom.
Tri miliona hodočasnika iz cijelog svijeta skupit će se tijekom idućih dana oko Kabe u Meki, na brdu Arafatu i u dolini Mina, kako bi izvršili dužnosti koje im propisuje Kur`an. Hadž pripada jednom od pet stupova islama, odnosno dužnosti muslimana u koje još spadaju obavljanje namaza, davanje zekata (materijalnog dobra siromašnima), post u mjesecu ramazanu te svjedočenje o Bogu i njegovom poslaniku Muhammedu. Prema vjerovanju, odnosno propisima, svi oni koji sebi to mogu priuštiti, morali bi barem jednom u životu posjetiti Meku, mjesto rođenja Božijeg poslanika Muhammeda. A takvih, kako se čini, ima iz godine u godinu sve više, što lokalnim vlastima i snagama sigurnosti svaki put predstavlja nove izazove.
U organizaciji pomažu i Nijemci
"Nadamo se da nećemo morati koristiti naše snage sigurnosti, no isto tako nećemo dozvoliti da iko ugrožava sigurnost hodočasnika", rekao je Neyef bin Abdul Aziz Al Saud, ministar unutarnjih poslova Saudijske Arabije (i ujak kralja), te dodao da će i ovoga puta na raspolaganju stajati više od stotinu hiljada policajaca. Posljednjih godina se, naime, već više puta dogodilo da je sigurnost vjernika doista bila ugrožena; jedna otmica, jedan bombaški napad, požari. No, najveća opasnost i dalje prijeti od izbijanja masovne panike prilikom čega je tijekom posljednjih 20 godina smrtno stradalo više od 2.000 osoba.
Kako bi broj hodočasnika koliko-toliko mogla kontrolirati, kraljevina Saudijska Arabija dijeli tek određeni kontingent ulaznih viza, no njihov se broj iz godine u godinu povećava. S druge strane, od 2001. godine djeluje i organizacija čiji je jedini zadatak brinuti se „da sve teče kako treba", a domaćim stručnjacima pomažu i oni iz inozemstva. Tako je primjerice Fred Ernst iz Njemačkog društva za tehničku suradnju na zahtjev Saudijaca istražio situaciju i na osnovu nje napravio specijalni geografsko-informacijski sistem. "U osnovi problem leži u tome da u Mekku dolazi tri miliona ljudi iz različitih dijelova svijeta. Osobe s potpuno različitom socijalnom, političkom pa čak i, moglo bi se reći, vjerskom pozadinom provode na ovako uskom prostoru zajedno gotovo 14 dana. Većina ne zna niti arapski a niti engleski, mnogi su i nepismeni. Pa ipak, natpisi i razni putokazi moraju biti tako napisani da ih svatko, pa čak i nepismeni mogu razumjeti", objašnjava Fred Ernst.
Ove godine kreće "Voz svetih mjesta"
Naime, hodočašće u Mekki se odvija u nekoliko etapa, na nekoliko mjesta do kojih svako mora i želi doći; pri tome su neka mjesta međusobno udaljena i po dvadesetak kilometara. Primjerice, dolina Mina i brdo Arefat udaljeni su od Mekke 25 kilometara. S obzirom da se obredi ne odvijaju samo u Mekki (sedmerostrukim obilaskom Kabe - tavaf) već i na drugim mjestima, jedan od najvećih problema predstavlja i transport vjernika.
Po tom pitanju hodočasnike ove godine očekuje jedna novost. "Voz svetih gradova i mjesta" prevozit će ove godine, kako je najavio voditelj projekta Fahd Abu Tarboush, "oko 70.000 posjetitelja po satu od Mekke do drugih mjesta". Na taj način bi se konačno trebale zaustaviti gužve i zastoji malih autobusa.
Prvobitna Mekka više ne postoji
No osim prijevoza, još jedan drugi trenutak, odnosno, obred, organizatorima zadaje već godinama glavobolju. To je simbolično bacanje kamenja. Dok se u početku ono bacalo na jedan stup, u međuvremenu je izgrađen poseban (betonski) zid do kojeg hodočasnici dolaze mostom izgrađenim također od betona i to na tri kata.
Iako se na ovaj način umanjila opasnost od nesreća, arhitekt i osnivač Instituta za Hadž studij u Meki, Sami al Angawi, kaže da se ovim zdanjima izgubio i zadnji dašak duhovnosti kojom je ovo mjesto prije zračilo. "Protivim se zapravo svemu što se trenutno u Mekki i Medini gradi. Ova mjesta više nemaju ništa zajedničko s nekadašnjim karakterom i poviješću vezanima uz Hadž. Sva ova ulaganja vode k apsolutnoj mehanizaciji hodočašća koja je miljama udaljena od početnih misli poslanika Muhammeda i Ibrahima", kaže al Angawi.
I doista ko malo bolje pogleda današnji izgled grada Mekke, vidjet će prvenstveno jedno veliko gradilište s masom dizalica i betonskih miješalica usred kojih, ne samo minareti, već prije svega i sama Kaba djeluju nekako sićušno poput male kockice.
Holanđanin Christiaan Snouck Hurgronje ostao je zapamćen kao avanturista, naučnik, vjerovatno i špijun, ali sa rijetkim, crno-bijelim fotografijama Mekke iz 1885. godine u historiju je ušao kao pionir multimedijalnog novinarstva, javlja CNN.
Njegova izuzetno vrijedna kolekcija crno-bijelih fotografija Mekke iz davnih vremena bit će izložena u Dubaiju u susret predstojećem hadžu.
Snouckove fotografije prikazuju muslimanski sveti grad u drugačijem svijetlu od današnje moderne Mekke.
Na jednoj od fotografija nalazi se i Kaba, crna građevina, koju muslimani širom svijeta smatraju najsvetijim mjesto na Zemlji. Tokom obavljanja molitve muslimani iz čitavog svijeta okreću se prema Kabi.
Elie Domit, direktorica galerije u kojoj će fotografije biti predstavljane javnosti, rekla je da ljudi zaboravljaju koliko je fotografisanje u tim vremenima bio težak posao.
"U njegovo vrijeme aparati su bili teški 40 kilograma, a za razvijanje fotografija na mjestu događaja bile su mu potrebne hemikalije", rekla je Domit. Ona je dodala da Snouck nije samo fotografisao, već je snimao i zvuk.
Neobična je i njegova životna priča. Snouck je bio jedan od rijetkih zapadnjaka koji su imali priliku boraviti u Mekki. Holanđanin je prihvatio kulturu i religiju svojih domaćina pa je prešao na islam.
Iako je snimao dolazak vjernika i pripreme za hadž, sam događaj nije snimio, jer je morao pobjeći zbog optužbi za krađu.
Ovih dana visoka delegacija Crvenog polumjeseca Katara je u posjeti BiH kao gost Crvenog krsta/križa BiH. Fakultet islamskih nauka su 11. novembra 2010. godine, posjetili dr. Oussedik Fawzi, univerzitetski profesor, predsjednik Međunarodnog foruma za međunarodno humanitarno pravo, koordinator za međunarodne odnose i islamsko humanitarno pravo Crvenog polumjeseca Katara i saradnik Ahmad Ismail Alzeyara.
Dr. Oussedik Fawzi je profesorima i studentima fakulteta održao predavanje o temi Međunarodno humanitarno pravo: islamski pogled, u kojem je istakao da islam uči ljude humanosti, čuvanju ljudskog dostojanstva i časti u ratu i u miru. Međunarodno humanitarno pravo je mlada grana prava i u svome razvoju danas prolazi težak period. Dr. Oussedik Fawzi je istakao da je ovo pravo napadnuto nizom "virusa" kao što su neprihvatanje međunarodnih sporazuma od strane velikih sila, dupli aršini, politizacija međunarodnih konflikata i sl. Ali i pored toga, dr. Fewzi je istakao da kao muslimani trebaju dati svoj doprinos razvoju i primjeni međunarodnog humanitarnog prava jer nas tome uči naša ljudskost i vjera islam.
Delegaciju predvodi dr. Muhammad G.A.Al-Maadid, potpredsjednik Međunarodne federacije društava Crvenog polumjeseca/križa u Ženevi. Iako je bilo planirano da i on posjeti fakultet, zbog neplaniranih izmjena u protokolu dr. Muhamed je otišao posjetiti Srebrenicu.
Sve hadžije iz Bosne i Hercegovine su izašle na Arefat. Za hadžije je pripremljen arefatski program, a u večernjim satima bit će proučena arefatska dova. 
