Sve dok Hamas kontrolira pojas Gaze, još jedan rat je samo pitanje dana i uopće nije upitan, rekao je viši izraelski vojni dužnosnik za BBC. On je dodao kako je Hamas dosta snažniji u odnosu na prije dvije godine kad je Izrael pokrenuo vojnu ofanzivu u tom području.
Prošle sedmice je povećan broj "incidenata" za koji su odgovorni ljudi iz Gaze, a još ranije su iz izraelskog ministarstva odbrane istakli kako su u blizini Gaze rasporedili tenkove s novim raketnim odbrambenim sistemom.
Riječ je o sistemu koji je dizajniran da uništi rakete poput AT-14 Kornet, ruske proizvodnje, od kojih je jedna 6. decembra pogodila izraelski tenk Merkava. Laserski vođena raketa koja u sebi ima 10 kg eksploziva pogodila je oklop spremnika tenka, ali posada je ostala nepovrijeđena.
"Srećom, nije eksplodirala u spremniku. To je jedan od najopasnijih teških projektila koji nije bio korišten čak ni za vrijeme rata u Libanu", izjavio je načelnik glavnog štaba izraelske vojske, general Gabi Ashkenazi.
Iako nijedna palestinska vojna grupa nije preuzela odgovornost za napad, Izrael je najavio da će pojačati napade na objekte Hamasa, čak i ako ovaj pokret nema ništa s napadom.
UN su iznijele podatak kako je izraelska vojska ubila najmanje 62 Palestinca u Gazi u ovoj godini. A u 22-dnevnom sukobu između izraelske vojske i Palestinaca u Gazi krajem 2008. i početkom 2009. godine poginulo je oko 1.300 Palestinaca i 13 Izraelaca.
Deset posto svjetskog muslimanskog stanovništva su teroristi - nedavno je utvrdio jedan konzervativni komentator, imenom Glenn Beck. Beck je vjerovatno totalno prolupao, jer deset posto iznosi oko 150 miliona, pa kad bi svaki od njih ubio nekih 40-ak ljudi, istrijebili bi gotovo čitavo stanovništvo Zemlje. Preostale su nam dvije opcije: ili im se terorizam nije toliko omilio ili je njegova izjava proizvod bolesnog uma.
„Dan 20. decembar 2010. godine u svijetu se obilježava kao prvi Međunarodni dan ljudske solidarnosti, koji je ustanovila Organizacija ujedinjenih naroda kako bi istaknula važnost solidarnosti posebice u uklanjanju siromaštva. Ta inicijativa, koju je potaknuo bivši poljski predsjednik i utemeljitelj Solidarnosti Lech Walesa, želi ohrabriti plodnu raspravu o postizanju Milenijskih ciljeva. Solidarnost je jedina logična mogućnost za uspješno suočavanje s današnjim izazovima, kao što su glad, epidemije, nerazmjerna raspodjela izvora, i terorizam" - kazao je Walesa.
Na jednom od radnih sastanaka imama sa područja MIZ Doboj, a na prijedlog glavnog imama Bajre ef. Džafića, dogovoreno je da na Međunarodni dan solidarnosti (20.12.), svi imami s područja MIZ Doboj posjete nevladinu organizaciju „Međunarodni forum solidarnosti -EMMAUS" poznatiju kao Prihvatni centar Duje, u Doboj Istoku.
''Međunarodni forum solidarnosti - EMMAUS" (MFS), je humanitarna organizacija koja je osnovana početkom 1999. godine u Gračanici, BiH sa ciljem pružanja pomoći svim ugroženim kategorijama stanovništva, a kao nastavak rada tadašnjeg Crvenog Polumjeseca.
Tokom dugogodišnjeg djelovanja u BiH i široj regiji, MFS je realizirao niz projekata kojima je pružena pomoć za preko 5,200 korisnika uključujući izbjeglice, raseljena lica, ilegalne migrante, žrtve trgovine ljudima, stare i iznemogle osobe, beskućnike, osobe sa blagim mentalnim retardacijama, mlade, HIV rizične skupine i ovisnike, te ostala ugrožena lica. Danas, sa svojih 150 uposlenika i četiri (4) ureda u BiH (Doboj Istok, Sarajevo, Tuzla i Srebrenica) i jednim uredom u Gazi u Palestini, MFS predstavlja jednu od najvećih samoodrživih nevladinih organizacija u zemlji i regionu, koja realizira projekte u suradnji sa vladinim institucijama, nevladinim partnerima, lokalnim akterima, te inostranim donatorima i organizacijama. Od oktobra 2008. godine, MFS posjeduje i Certifikat ISO 9001:2000, kojim se garantira europski standard kvaliteta usluga koje se pružaju ugroženim kategorijama stanovništva u BiH.
Najveći i najobimniji projekat koji trenutno realizira MFS jeste smještaj, ishrana, liječenje i rehabilitacija bolesnih, starih, iznemoglih i nepokretnih osoba, psihički bolesnih osoba, djece i starih osoba sa invaliditetom i beskućnika. Prihvatni centar „Duja" je kapaciteta 450 osoba, a trenutno u Centru je smješteno oko 380 osobe.
O štićenicima se svakodnevno brine stručni tim od dva ljekara, preko 50 medicinskih tehničara, četiri radno-okupaciona terapeuta, fizioterapeut, socijalni radnik, euritmista, kao i prateće osoblje: kuhari, portiri, vozači, majstori i drugi. Centar je opremljen savremenom medicinskom opremom, kao i priručnom laboratorijom i sanitetskim vozilom. Do danas, MFS je u ovom centru pružio utočište, sigurnost, pomoć i podršku, te kompletnu zdravstvenu i psihološku njegu za preko 1,500 osoba različitih korisničkih kategorija, a u cilju osiguranja njihovog potpunog psihofizičkog oporavka i resocijalizacije u porodicu i društvo.
Radno - okupaciona terapija zastupljena je kroz multidisciplinarni rad u vidu poljoprivrede, rada u plastenicima, rada u voćnjaku, zatim proizvodnja ukrasnih predmeta, nakita i ručnih radova (pletenje, heklanje, vezenje, tkanje...). Pored toga u centru se održavaju rekreativni programi, od fiskulture, sporta, kao i organizovanja takmičenja, izleta i zabava.
Zahvaljujući MIZ Doboj, u proteklom periodu imali su čast ugostiti uvaženog reis-ul-Ulemu dr. Mustafu ef. Cerića zajedno sa šefom njegovog kabineta g-dinom Muharemom Hasanbegovićem, Muftiju zeničkog mr. Ejuba ef. Dautovića koji su zajedno sa Glavnim imamom MIZ Doboj Bajrom ef. Džafićem posjetili Centar. Također su nedavno ugostili i hfz. mr. Senajida Zajimovića, direktora Vakufske direkcije IZ BiH, kao i šefa Ureda za dijasporu g-dina mr. Mirsada Kalajdžića, zatim direktora i upravnika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu Zijada Ljevakovića i Aliju Mulića, kao i pomoćnika direktora i profesora u medresi "Osman ef. Redžović" u Visokom Dženana Handžića i Nijaza Aganhodžića.
Na kraju posjete, imami su bili oduševljeni ovim oblikom pružanja pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, sa toliko ljubavi , strpljenja i požrtvovanja zaposlenih u ovom prihvatnom centru,te su obećali da će još više informisati ljude o radu u Prihvatnom centru.
„Svako od nas dužan pomoći ljudima oko sebe koji nemaju normalne uslove za život, i to je za svaku pohvalu, posebice rad zaposlenih u ovom centru, i zaista svaki dan čovjek se treba zahvaljivati Dragom Allahu dž.š. na zdravlju , i svaki dan treba čovjek pomagati ljudima oko sebe, posebice onima kojima je ta pomoć potrebna,često čujemo ruke koje pomažu mogu promijeniti svijet,i zaista ta promjena,al promjena na bolje , nam je zaista neophodna u ovim teškim vremenima u kojem mnogi ljudi teško žive, bore se sa siromaštvom i jedva preživljavaju. Zato poručujem da oni koji su nezadovoljni da dođu u Duje, i zasigurno će drugačije razmišljati. MIZ Doboj ove godine je uspješno proveo akciju prikupljanja mesa za potrebe ovog centra, uz saradnju i pomoć drugih Medžlisa, i ako Bog da iduće godine planiramo više raditi na tom vidu pomoći", kazao je predsjednik IO MIZ Doboj Sabit Šiljić.
Džuma-namaz u Kazneno popravnom zavodu u Doboju
Medžlis islamske zajednice Doboj ove godine može se pohvaliti novim uspjehom. Naime klanjanjem Kurban-bajrama, otvoren je mesdžid u KPZ u Doboju, Republika Srpska,što je za svaku pohvalu. Od tada se redovno klanja džuma-namaz, na kojem redovno prisustvuje najmanje pet klanjača i više.
U St. Louisu (SAD), je 14. i 15. decembra ove godine uz prisustvo šefa Ureda za Bošnjačku dijasporu, Mr. Mirsad-ef. Kalajdžića održan vrlo kvalitetno osmišljeni seminar imama SAD-a i Kanade. Cilj seminara je bio da se naši imami upoznaju sa najnovijim naučnim saznanjima iz oblasti porodične pedagogije, sa temeljnim stručnim i naučnim stavovima u toj oblasti. Doc. dr. Amel Alić, koji je izuzetno kvalitetno pripremio i izložio materiju poseban akcenat stavio je na razumijevanje kulturalnih razlika i prevazilaženje kulturalnog šoka na relacijama: bošnjačka porodica - američko društvo i kultura, te na razini komunikacije između generacija.
Jedna od najznačajnijih intencija seminara bila je da se pokaže kako očuvanje tradicionalnih vrijednosti u uvjetima življenja u drugoj kulturi ponajviše ovisi o zdravlju i kompetentnosti porodice u nastojanju da obezbijedi optimalnu unutarnju koheziju na jednoj, te odgovarajuću prilagodljivost svojih članova, na drugoj strani. Upravo se problem sukobljenosti unutarporodičnog vrijednosnog sistema i sistema vrijednosti koje protežira nova kultura bila glavna tema razmatranja u svjetlu tradicije sistemskog pristupa. Program seminara bio je koncipiran s ciljem osposobljavanja imama da interveniraju u području strukturalne i komunikacijske unutarporodične dinamike. Cjelokupni seminar bio je dvodnevnog tipa, i po ocijeni svih prisutnih u potpunosti je uspio. Nakon seminara, imami su imali svoj sastanak i vrlo produktivno savjetovanje sa mr. Mirsad-ef. Kalajdžićem rukovodiocem Ureda za BD.
Posebna korist seminara je bila u tome što su na ovom seminaru, vjerovatno po prvi put, imami otvoreno govorili o situaciji u svojim džematima u izlaganju pred šefom Ureda za dijasporu. Mirsad ef. Kalajdžić je i otvorio radni dio sastanka sa imamima drugi dan seminara gdje je jasno i nedvosmisleno iznio generalni stav Rijaseta i Ureda za bošnjačku dijasporu u kojem se daje bezrezervna podrška stabilizaciji sadašnje strukture IABNA-e i jačanju postojećih Ureda i Službi IABNA-e. Mirsad ef. je posebno naglasio važnost jačanja komunikacije na liniji Ured za bošnjačku dijasporu - IABNA. Nakon izlaganja Mr. Mirsad ef. Kalajdžića, imami su pojedinačno iznijeli situacije u svojim džematima i upoznali šefa Ureda za dijasporu sa stanjem na terenu. Imami su izrazili bezrezervnu podršku u svom radu i Uredu za dijasporu i procesu stabilizacije i jačanja IABNA-e.
Nakon vrlo konstruktine i detaljne raasprave o svim tekućim pitanjima i aktuelnostima unutar IABNA-e, prisutni imami su zajedno sa Mr. Mirsad ef. Kalajdžićem donijeli sljedeće zaključke sa seminara:
1. Proceduru o reorganizaciji IZ na području Sjeverne Amerike, treba nastaviti po predloženoj proceduri Reisu-l-uleme, imajući u vidu dosadašnje preporuke Rijaseta IZ-e date u tom pravcu, uvažavajući svakako i dosadašnje rezultate komisija .
2. IABNA kao jedinstvena postojeća krovna organizacija svih bošnjačkih džemata na ovim prostorima koja treba da se maksimalno učvrsti, afirmira i osposobi da bude funkcionalnija, jača i transparentnija bez obzira da li će prerasti u Mešihat ili ne. Proces oko reorganizacije krovne organizacije u Sjevernoj Americi voditi nepristrasno i odvojeno od problema koji su se desili u IZ-i Njemačke, jer je priroda problema sasvim različita.
3. U tom smislu, profesionalizacija Gl. Imama je neminovna i mora se ubrzati zbog ukazanih potreba, dinamike rada i formiranja novih džemata. Proces profesionalizacije Gl. Imama treba raditi u saradnji i koordinaciji sa Uredom za bošnjačku dijasporu.
4. Ojačati službenu komunikaciju na relaciji džemati, krovna organizacija IABNA i Ured za Bošnjačku Dijaspru kroz legalne strukture IABNA-e. Stalni ili privremeni angažman imama u našim džematima se mora odvijati koordinirano kroz institucije IZ-e, putem dekreta, a nikako privatnim ili poluprivatnim kanalima.
5. U tom smislu, prekinuti sa tendencijom privatnih posjeta preko kojih dolazi do neželjenih paralelizama u džematima, naročito prilikom dovođenja teravih imama.
6. Svaka pomoć džematima od strane islamskih organizacija poput "Hizmeta" i drugih ocjenjuje se pozitivnom, ali je istu potrebno provoditi koordinirano kroz strukture IZ-e, kako nebi došlo do neželjenih posljedica i paralelnih struktura unutar bošnjačke zajednice. Jedinstvenost Islamske Zajednice u Domovini i Dijaspori u okviru Rijaseta IZ i naše bošnjačke tradicije za nas Bošnjake nema alternativu.
7. Stručne seminare i savjetovanja imama treba održavati više puta u toku godine, proširiti ih i na predsjednike džematskih odbora, kao i predstavnike omladinskih udruženja džemata.
U sklopu posljednje ovogodišnje Islamske tribine koja se četvrtkom održava u Zagrebačkoj džamiji koju je vrlo uspješno i znalački vodi mr. Mirza Mešić, svoju odabranu znanstvenu reprezentaciju izložili su dekan i profesori Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu: prof. dr. Ismeta Bušatlića, dekana Fakulteta, prof. dr. Hilmiju Neimarliju, akademika Enesa Karića i docenta dr. Dževada Hodžića. Tema Tribine bila je „33 godine rada Fakulteta islamskih naukau Sarajevu".
I, odmah valja reći: blago nama koji smo bili na Tribini, a oni koji nisu bili propustili su prigodu da uživaju u nadahnutim, stručnim, zanimljivim, poučnim i šarmantnim izlaganjima sarajevskih profesora.
Meni se čini kao da smo prisustvovali jedinstvenom intelektualnom putovanju u kojima su nas učeni sarajevski profesori proveli kroz povijest islamskog školovanja u Bosni i Hercegovini i uopće.
Valja najprije znati da je taj sarajevski Fakultet najstarija i najuglednija visokoškolska ustanova islamskog obrazovanja u jugoistočnoj Europi, za koju bismo mogli reći da uspješno nastavljaju višestoljetnu tradiciju islamskoga obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Dakako, u svojoj dugoj tradiciji islamskih škola u našim krajevima, mekteba i medresa, te potrebi o jednoj visokoškolskoj ustanovi, sarajevski sveučilišni profesori proveli su nas neobičnom lakoćom pripovijedanja, inače svojstvenom bošnjačkom načinu pričanja; kratko, jasno, zanimljivo, na mjestima duhovito, a prije svega potkrijepljeno znanstvenim činjenicama i povijesnim istinama.
Pa se s pravom može reći da smo na ovoj Tribini prisustvovali nekoj vrsti povijesne čitanke o učenju.
Tako je, recimo, dekan prof. dr. Bušatlić (poznat nam kao pisac Studija o sljedbenicima u kojoj se, u trećem dijelu knjige, bavi Sljedbenicima knjige, to jest povijesnom dimenzijom školstva u BiH) u uvodnome, rekao bih razgovoru, pojasnio povijest islamskoga školovanja u Bosni i Hercegovini, povijest koja, naravno, počinje s džamijama, tekijama, muallim-hanovima, još tamo u 15. stoljeću, a nastavlja se izgradnjom medresa, hanikaha, škola u kojima se učio i proučavao Kur'an i Hadisi, sve do Šerijatske sudačke škole-Alije, višeg stupnja Gazi Husrev-begove medrese i Više islamske Šerijatsko-teološke škole, u zgradi u kojoj se danas nalazi Fakultet islamskih nauka.
Dakako, dekan je ispričao i priču, često u anegdotama, kako je nekad bila obveza da se 27. noći ramazana djeci poklanja nova odjeća kako bi Bajram dočekali u novoj i čistoj odjeći, o obvezi hranjenja svih polaznika muslimanskih škola itd. Spomenuo se i brojnih velikih muslimana koji su svojim radom doprinijeli da je danas islamski nauk na tako visokoj razini. Prisjećali smo se, zajedno s njim, Huseina ef. Đoze, Mehmeda Džemaludina ef. Čauševića, Ešrefa Čampare, Hilmi Taslidžak (Hilmi-baba Bošnjak), Mehmeda ef. Handžića, Mehmeda Teufika ef. Azabagića, Mustafe Busuladžića, Maka Dizdara, Nerkeza Smailagića...
Prof. dr. Hilmo Neimarlija ispričao je priču o tome kako je Fakultet utemeljen prije 33 godine. Profesor sociologije i filozofije, prof. dr. Neimarlija, pisac Socioloških tema i perspektiva, Uvoda u filozofiju, Filozofije povijesti i Religija i društvo, na fakultetu radi od osnivanja, 1977. godine, i to kao asistent-predavač. Obnašao je i brojne političke dužnosti - Poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dva mandata odradio je u Predstavničkom domu, a trenutno odrađuje drugi mandat delegata u Domu naroda. Dva je puta bio biran za predsjednika Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predsjednik je Upravnog odbora Fakulteta itd.
Profesora Neimarliju pamtimo iz vremena kad se 1979. godine suprotstavio antimuslimanskom pamfletu Derviša Sušića, Parergon, i to je bila prva javna polemika nekoga iz Islamske zajednice s tadašnjim predstavnicima komunističke vlasti. Rasprava se završila ostavkama Huseina ef. Đoze, na mjesto odgovornoga urednika i Neimarlijinom ostavkom na mjesto glavnog urednika Preporoda. Sociološkom, rekao bih, studijom i filozofskom analizom predočio nam je vrijeme nastajanja Fakulteta na način kao da smo sami sudjelovali u svim vrlo zanimljivim etapama nastajanja Fakulteta koji danas nedvojbeno uživa u svijetu visokog školstva.
Akademik Enes Karić upoznao nas je, u svome vrlo nadahnutom govoru, o suradnji Fakulteta s ostalim sličnim ustanovama u svijetu. Doista, Fakultet nastoji svoje studente svestrano obrazovati, pa im je tako omogućeno da sudjeluju na predavanjima u poznatim svjetskim veleučilištima, od Egipta i Irana, do Njemačke, Francuske, Engleske i SAD.
Svestrani intelektualac, prevodilac Kur'ana i pisac brojnih studija objavljenih diljem svijeta, dekan Fakulteta u mandatu 2003. - 2007., pisac sjajnog romana Pjesme divljih ptica, član mnogih uglednih svjetskih islamskih asocijacija, predaje na Fakultetu svoju užu oblast, u kojoj je svjetski autoritet, povijest tumačenja Kur'ana i metodologiju tumačenja Kurana, prisjećao se vremena od 1981. godine, otkad radi na Fakultetu, najprije kao asistent, a potom i kao redovni profesor.
Osim toga, akademik Karić predaje kao gostujući profesor i na drugim europskim visokim učilištima. Karićeva bibliografija je doista pozamašna, moglo bi se reći prava zasebna biblioteka.
Akademik Karić poznat je u svijetu kao veliki zagovornik suživota i protivnik uvoza raznih islamskih „izama". Sam kaže da ti „izmi" ne mogu biti nikakvi naši spasitelji. Takve pojave treba usisati, kaže akademik Karić, rastvoriti da nestanu u našem tradicionalnom islamu. Karić kaže da naša vjerska opstojnost počiva u onome čemu su nas učili Džemaludin Čaušević, Husein Đozo i Mahmut Traljić, a učili su nas nekonfliktnom islamu, islamu prožetom sufizmom.
Tribinu je na kraju „začinio" docent dr. Dževad Hodžić svojim burnim, žestokim, vatrenim, silovitim, strasnim i vrlo gorljivim nastupom. Njegove su omiljene teme - Filozofija, Etika, Bioetika, Međureligijski dijalog i Religija i društvo. Počeo je onako kako uvijek počinje, čini se neobuzdano, ali što ga više slušate vidite da vas je uvukao u zamku vrsnog govornika i znalca, budući da je njegova omiljena tema etika u filozofskom poimanju Islamskoga fakulteta.
Kad promišlja o sudbini muslimana, uvijek se vraća na onaj početak kad je Muhamed, alejhis selam, morao iz Meke u Medinu, dakle muhadžirskoj sudbini. Ta nas muhadžirska sudbina, eto prati i do današnjih dana, kad su muslimani izbjeglice i prognanici u mnogim zemljama, diljem Azije, Afrike, Europe, Amerike i Australije, dijeleći tako sudbinu Božjega poslanika. Međutim, dr. Hodžić dijeli muhadžirstvo Božjega poslanika od današnjih muhadžira, pa kaže: Mekkanski muslimani nisu zapravo bili puke izbjeglice. Predstavnici nekih međusobno sukobljenih medinskih plemena tražili su od Poslanika Muhameda, alejhis selam, da sa svojim sljedbenicima iz Mekke dođe u Medinu kako bi na univerzalnoj ideji islama suprotnoj plemenskim podjelama i sukobima ujedinio medinsko društvo. Medina je bila izazov i šansa za islam a ne utočište za izbjegle i progonjene. Mekkanski muslimani, s Poslanikom, alejhisselam, na čelu, u Medinu su došli kao dio rješenja a ne dio problema. U tome je - šta god to značilo - najveća razlika između hidžre i svih današnjih muslimanskih izbjeglištava i prognanstava.
Ipak, dr. Hodžić kaže: Ako su bosanski muslimani u svom izbjegličkom i prognaničkom iskustvu (koje još nije završeno) u toku nedavne agresije na Bosnu i Hercegovinu proživljavali sudbinu prvih muslimana, muhadžira iz Mekke u Medinu, ako su oni bili muhadžiri a njihovi progonitelji mekkanski idolopoklonici, da li su onda zapadnoevropske zemlje, njihove vlade, njihova društva i narodi koji su ih prihvatili i zbrinuli bili njihove medinske ensarije?
Ugledni sarajevski profesori nisu zaboravili uputiti riječi zahvale muftiji Ševki ef. Omerbašiću, predsjedniku Islamske zajednice Zagreba, Mirsadu Srebrenikoviću i voditelju Tribine, mr. Mirzi Mešiću na pravoj islamskoj gostoljubivosti. Na kraju posljednje ovogodišnje Islamske tribine četvrtkom, sarajevski gosti bili su pozdravljeni burnim pljeskom.
A potom se prešlo u knjižnicu gdje se razgovor nastavio do dugo u noć. Evo i fotografija s tog Divana u knjižnici, kako sam ga nazvao.
U četvrtak 09. decembra u Gacku je upriličena svečanost otvorenja obnovljenog ureda Medžlisa IZ-e Gacko, koja je poslužila i kao najava skore obnove čaršijske Mehmed-spaije Zvizdića džamije u Gacku. Druženju neobično lijepog povoda, prisustvovali su najviši zvaničnici Rijaseta IZ-e u BiH, predvođeni reisu-l-ulemom IZ-e U BIH, muftijom mostarskim Seidom ef. Smajkićem, predstavnici Mešihata IZ-e u Srbiji...
U ponedjeljak 20. 12. 2010. godine u Maglaju je upriličen susret muftije zeničkog mr. Ejub ef. Dautovića sa direktorima osnovnih i srednjih škola sa područja ove općine.
Susretu su prisustvovali i glavni imam Medžlisa IZ Maglaj Izudin ef. Kruško i načelnik Općine Maglaj gosp. Mehmed Mustabašić.
Obraćajući se aktuelnim i penzionisanim direktorima škola muftija se zahvalio na korektnoj saradnji u okviru realizacije nastave iz nastavnog predmeta Islamska vjeronauka, te naglasio da obrazovne institucije imaju važnu ulogu u društvu, obzirom da je njihova zadaća da obrazuju i odgajaju našu djecu i omladinu.
Prisutnim direktorima muftija je poklonio po jedan primjerak knjige Zilhada Ključanina.
Nakon susreta sa direktorima, muftija je u prostorijama Medžlisa IZ Maglaj prisustvovao času Islamske vjeronauke za odrasle.
Dana 18. prosinca 2010. (subota) nakon klanjanja akšam-namaza u prostorijama Medžlisa održana je svečana konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Medžlisa u novom mandatu (2010-2014). Svečanom konstituirajućom sjednicom predsjedavao je predsjednik Izborne Komisije i glavni imam Alem ef. Crnkić. Nakon učenja određenog odlomka iz Kur'ana (ašere) kojeg je proučio dugogodišnji sisački glavni imam Fuad ef. Karaga i nakon učenja fatihe za sve umrle članove Izvršnog odbora i džematlije, Alem ef. Crnkić novim članovima Izvršnog odbora uručio je Odluku o imenovanju za člana Izvršnog odbora Medžlisa koju je verificirao Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj. Nakon podjele Odluke odnosno Rješenja o imenovanju, pristupilo se zajedničkom polaganju Zakletve svih novoimenovanih članova Izvršnog odbora koja je dio Statuta Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Zajednička fotografija članova Izvršnog dobora MIZ Sisak
Sljedeća protokolarna dužnost bila je Izbor predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa u narednom mandatu tj. periodu od 4 godine. Alem ef. Crnkić prije samog glasanja kratko se obratio prisutnima poručivši da je budući predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa jedan od nas i između nas koji mora imati energičnosti, upornosti, strpljenja i blagosti te izraženu svijest da sluša bilo džemata i naravno članove Izvršnog odbora Medžlisa. Budući predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa mora imati dominantniju i izraženiju uloga predstavljanja džemata i Medžlisa, on je pokretačka snaga džemata i Medžlisa.
Nakon izvršenog glasanja i prebrojavanja glasova, utvrđeno je kako je kandidat Hafizović Hamzalija dobio 3 glasa dok je Harčević Abdurahman dobio 4 glasa čime je na funkciju predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Sisak u sljedećem četvorogidšnjem mandatu proglašen Abdurahman Harčević dok je Hamzalija Hafizović proglašen njegovim zamjenikom odnosno dopredsjednikom Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Sisak u sljedećem četvorogodišnjem mandatu.
Imenovani Izvršni odbor Medžlisa IZ-e Sisak (2010-2014) se sastoji od 7 članova i to:
U subotu i nedjelju, 19. i 20. decembra 2010. godine u islamskoj zajednici Gazi Husrev-beg u džamijama Penshurstu i Smithfieldu imami Salih ef. Mujala i Jasmin ef. Bekrić u prisustvu roditelja održali su završne ispite sa polaznicima mektebske nastave.
Završni ispiti prvo su održani u Penshurst džamiji u subotu, 19. decembra. Imam Penshurst džamije Salih ef. pripremio je pismena pitanja za učenike mekteba.
U 19. sati počeli su ispiti djece u prisustvu njihovih roditelja. Jasmin ef je dobio zaduženje da ispita djecu i provjeri stepen njihovog stečenog znanja u toku protekle godine. Svaki učenik mekteba morao je odgovoriti najmanje na jedno pitanje a oni malo stariji odgovorili su i na više pitanja. Djeca su pokazala visok stepen poznavanja materije koju su tokom godine obrađivali zajedno sa svojim muallimom Salihom ef. u toku protekle godine. Nakon što su sva djeca ispitana Jasmin ef. i Salih ef. obratili su se roditeljima i djeci i zahvalili im na trudu koji ulažu u odgoju i obrazovanju svoje djece.
Polaznici mekteba u džematu Penshurst
Nakon obraćanja imama pristupilo se klanjanju Akšam-namaza a nakon završenog namaza uslijedila je zajednička fotografija polaznika mektebske nastave njihovih roditelja i imama. Nakon toga Imam Penshurst džamije Salih ef. podijelio je svim učenicima mekteba skromne poklone. Završnim ispitima u Penshurst džamiji u ime Odbora Islamske zajednice prisustvovao je i sekretar zajednice gospodin Murat Ljukovac.
U nedjelju, 20. decembra sa početkom u 10 sati ujutro održani su završni ispiti mektebske nastave i u Smithfield džamiji. Imam džamije Jasmin ef. Bekrić pripremio je pismena pitanja za sve student i predao ista Salihu ef. koji je ispitao svu djecu koja su bila prisutna. I u Smithfield džamiji učenici mektebske nastave pokazali su visok nivo poznavanja materije koju su obrađivali tokom protekle godine zajedno sa svojim muallimom Jasminom ef. Bekrićem.
Polaznici mekteba u džematu Smithfield
Nakon toga i ovaj put kao i u Penshurst džamiji, imami su se prigodnim predavanjima obratili roditeljima i djeci i ukazali na važnost odgoja i vjerskog obrazovanja naše djece za nas kao muslimane. Na kraju uslijedila je zajednička fotografija i skromni pokloni svim učenicima mekteba.
U ime odbora u Smithfield džamiji završnim ispitima prisustvovao je predsjednik islamske zajednice gospodin Zijad Tuzlić.
Na kraju molimo Allaha dz. s. da sve roditelje nagradi i pomogne u odgoju naše djece a naše imame i muallime koji podučavaju naše mlade generacije časnome islamu pomogne na njihovom putu da što više naše djece poduče našoj vjeri.
Jučer je u 62. godini života na Ahiret preselio Hasan ef. Hilić, Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Velika Kladuša. Uzrok smrti Hasana ef. bio je moždani udar. Dženaze Hasanu ef. će se klanjati danas u džematu Todorovo u Velikoj Kladuši poslije podne-namaza, te poslije ikindije-namaza u džematu Elkasova Rijeka u Bužimu. Hasan ef. je rođen 01. augusta 1949. godine u Bužimu.
Sve dok Hamas kontrolira pojas Gaze, još jedan rat je samo pitanje dana i uopće nije upitan, rekao je viši izraelski vojni dužnosnik za BBC. On je dodao kako je Hamas dosta snažniji u odnosu na prije dvije godine kad je Izrael pokrenuo vojnu ofanzivu u tom području.
U St. Louisu (SAD), je 14. i 15. decembra ove godine uz prisustvo šefa Ureda za Bošnjačku dijasporu, Mr. Mirsad-ef. Kalajdžića održan vrlo kvalitetno osmišljeni seminar imama SAD-a i Kanade. Cilj seminara je bio da se naši imami upoznaju sa najnovijim naučnim saznanjima iz oblasti porodične pedagogije, sa temeljnim stručnim i naučnim stavovima u toj oblasti. Doc. dr. Amel Alić, koji je izuzetno kvalitetno pripremio i izložio materiju poseban akcenat stavio je na razumijevanje kulturalnih razlika i prevazilaženje kulturalnog šoka na relacijama: bošnjačka porodica - američko društvo i kultura, te na razini komunikacije između generacija.
