OTVARANJE ODJELJENJA ALAUDIN MEDRESE U PRIZRENU NA BOSANSKOM JEZIKU
Molbu su potpisali svi imami
Bošnjaci iz džemata Župe i Podgore, kao i nekolicina njih iz samog grada (iz
džamija u kojima se drži ders na bosankom jeziku). Uz Molbu, podnijeta je i
Platforma o otvaranju te institucije koja ima i te kako veliki značaj kako za
Bošnjake u prizrenskoj općini tako i za sve one koji žive na Kosovu.
Nažalost, iz "bošnjačkih razloga",
iako sve to spremljeno još na proljeće 2007., do skora nije bilo proslijeđeno
muftiji Trnavi i Predsjedništvu IZ, a najveći propust je učinio donedavni član
prizrenskog odbora Islamske zajednice (jedini ispred Bošnjaka), koji je trebao
da sa muftijom uspostavi adekvatan kontakt, vezano za podnošenje molbe.
Na sreću, sam se muftija nedavno postarao
da se stvar ubraza, tako da je ponukao podnošenje molbe, preko aktiviste i
dobranog vakifa IZK, hadži Ilijaza Uke, inače porijeklom iz Gornjeg Ljubinja.
Ovo je, po svoj prilici, uradio zato što je obećao javno da će povući neke
poteze koji će dodatno zbližiti Islamsku zajednicu i njene bošnjačke
pripadnike, pored većinskih albanskih naravno. Ova obećanja je dao i tokom
prošlogodišnjeg ramazanskog zijareta (bošnjačkim) džematima u Švicarskoj. A kud
ćete boljeg poteza IZ, već da pozitivno odgovori na pokrenutu inicijativu oko
otvaranja odjeljenja medrese koja egzistira od minulih devedesetih godina u
Prizrenu, a reaktivirana je početkom prošle godine i adekvatno odrađena
potrebnom "papirologijom" Ona je podrazumijevala pored spomenutih dokumenta i
potpisa imama, i podršku potpisima 25-torice intelektualaca Bošnjaka iz
Prizrena i okoline.
Tako da je početkom februara na
Predsjedništvu IZ odlučeno da se od naredne 2008/9. školske godine može
očekivati pokretanje jednog mješovitog muško-ženskog odjeljenja pri već
postojećem Isturenom odjeljenju prištinske Alaudin medrese u Prizrenu, koje
egzistira od početka devedesetih godina prošloga vijeka. Ovaj hajirli-haber je
muftija Trnava ef. proslijedio nama preko hadži Iljaza. Vijest je propraćena i
hajirdisanjem odbornika novom predstavniku bošnjačkih džemata poslije nedavnih
izbora u prizrenkom odboru IZ, Nailju ef. Skenderiju, na prvoj konstitutivnoj
sjednici novog saziva. Inače, pored Prizrena, još samo Gnjilane ima istureno
odjeljenje jedine kosovske medrese.
Za nadati se je da će ovaj hajirli
haber biti propraćen i adekvatnim pripremama, dobrim kadrovima, te također
interesovanjem bošnjačkih učenika. Ali, prije svega, valjanom podrškom imama
Bošnjaka na terenu, od kojih dosta toga zavisi - kako oko odziva budućih softi
tako i oko nastavka finansiranja potreba medrese (i) od strane džematlija
Bošnjaka.
Kao što je poznato, na Kosovu
nastava na bosankom jeziku egzistira od 1999. godine u osnovnim i srednjim
školama u prizrenskoj, pećkoj, istočkoj, prištinskoj, mitrovačkoj i dragaškoj
općini, kao i na tri smjera na dva fakulteta u Prizrenu i Peći. Dok, bošnjačkih
džemata na Kosovu ima oko 50 koliko i džamija u kojima se vazi na bosanskom
jeziku, najviše naravno u prizrenskoj općini - oko 25.
Ćerim Bajrami
(www.bosnjaci.net)