GENOCID NAD BOŠNJACIMA IZUČAVAT ĆE SE U KANADSKIM ŠKOLAMA
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA)
je kao član kanadske organizacije "Kanađani za muzej genocida" pokrenuo
inicijativu da se genocid nad Bošnjacima izučava u torontskim školama
Član 2. Konvencije o Genocidu iz
januara 1951. godine definiše genocid kao činjenje bilo kojeg od dolje
navedenih djela pod uslovom da je namjera uništenje, u cjeloosti ili jednog
dijela, nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe kao takve:
1. Ubijanje članova grupe.
2. Uzrokovanje ozbiljne fizičke ili psihičke štete članovima grupe.
3. Smišljeno uklanjanje uslova za život grupe, sa namjerom uništenja cijele
grupe ili jednog njenog dijela.
4. Uvođenje mjera za sprečavanje rađanja djece kod grupe.
5. Prisilno odvođenje djece iz jedne grupe u drugu.
Ako se dio grupe svede na dovoljno
mali broj članova koji su ubijeni, iz same činjenice što su ubijeni izvlači se
zaključak o namjeri. A pošto se svaka vojna akcija pokreće sa ciljem da se
ubije određen broj pripadnika neke grupe, nema veze ako su i vojnici jer to ne
stoji u definiciji, to znači da se svaka uspješna vojna akcija pri kojoj je
stradao određen broj protivnika može definisati kao genocid pošto je u suštini
pokrenuta sa namjerom uništavanja te grupe. Na osnovu definicije je više nego
jasno da je nad Bošnjacima izvršen genocid.
Toronto District School Board je u
procesu kreiranja predmeta o genocidu za 11. razred. Tačan naziv predmeta je
"Genocide: Historical and Contemporary Implication". KBSA smatra da je pitanje
genocida i posebno pitanje izučavanja genocida ne samo naučni već i ozbiljan
politički i moralni problem, kome treba posvetiti ozbiljnu pažnju. Izučavanje
genocida mora biti dignuto na najviši nivo i moralo bi se institucionalizovati,
a ne kao do sada prepustiti dobronamjernim pojedincima. Ukoliko se države prema
izučavanju genocida budu odnosile nemarno i neodgovorno, posljedice će biti
višestruke - koliko moralne, toliko materijalne.
KBSA, krovna organizacija
sjevernoameričkih Bošnjaka koja zastupa interese više od 350.000 američkih i
kanadskih Bošnjaka je saznao o izučavanju genocida u torontskim školama od
gospodina James-a Kafieh iz organizacije "Canadians for Genocide Education" ,
ranije "Canadians for Genocide Museum" (CGM). CGM je organizovana 1998. godine
i čini je više od petnaest različitih nacionalnih zajednica u Kanadi. KBSA koji
predstvalja kanadske Bošnjake je redovni član ove organizacije. Organizacija
podržava izgradnju muzeja u Kanadi o genocidima koji su se desili širom svjeta
nad različitim narodima. Prve ideje o pravljenju muzeja o genocidu u Kanadi su
podrazumjevale da se napravi samo muzej o Holkaustu. Danas je to, zahvaljujući pored ostalih i
KBSA, prošireno na sve narode koji žive u Kanadi nad kojima je izvršen zločin
genocida, ukljčujući i Bošnjake.
Akcija
Kongresa Bošnjaka
Nakon čitanja opisa o novom predmetu KBSA
je bilo očito da genocid koji je počinjen u Bosni i Hercegovini (BiH) između
1992 - 1995. skoro nije ni spomenut. Naime, samo na 2 mjesta u opisu predmeta
se spominju detalji koji su vezani za BiH:
- na petoj strani se spominje u jednoj rečenici Međunarodni krivični Sud za
bivšu Jugoslaviju,
- na dvanaestoj strani se spominje knjiga od Roy-a Gutmana, Witness to Genocide
(Svjedok Genocida).
Predmet je bio fokusiran na tri
genocida:
- genocid počinjen nad Jevrejima,
- genocid počinjen nad Aremenima,
- i genocid počinjen u Ruandi.
Ostali genocidi koji su se desili
širom svijeta gotovo da su zaboravljeni u ovom predmetu. Zbog ovih
nepravednosti KBSA je priložio molbu Toronto District School Board-u u kojoj je
naveo da podržava napore da se uspostavi školski predmet o genocidu, ali da
zahtjeva da gradivo ovog predmeta bude ravnopravno prema svim narodima koji
žive u Kanadi. To znači, da predmet o genocidu ne može biti skoncentrisan na
tri genocida, već mora da sadrži gradivo o ostalim genocidima koji su počinjeni
širom svijeta, uključujući i genocid nad Bošnjacima. Molbu smo predali krajem
januara ove godine. Gospodin Kafieh je također predao molbu ispred organizacije
"Canadians for Genocide Education» u kojoj se traži izučavanje genocida nad
Bošnjacima. Toronto District School Board će razmotriti predane molbe i KBSA se
nada da će u slijedećih nekoliko sedmica imati priliku da vas obavjesti o
povoljnim vijestima u ovom važnom projektu.
Značaj ovog predmeta i molbe KBSA za
izučavanje genocida nad Bošnjacima je neopisiv za kanadske Bošnjake i posebno
Bošnjačku zajednicu u Torontu i okolini. Mnogo bošnjačke djece pohađa srednje
škole u Torontu. Neka od te djece su rođena u Kanadi, a neka su rođena u BiH
ili negdje u izbjeglištvu prije nego što su došli u Kanadu. Tempo života u
Kanadi je veoma brz i malo se vremana ima za porodicu. Mnoga naša djeca i ne
znaju dovoljno o genocidu koji je počinjen u našoj matici BiH. Ovaj predmet bi
pružio idealnu priliku toj djeci da nauče o genocidu koji je počinjen nad
nedužnim bošnjačkim narodom. Ovaj predmet bi bio i dio borbe KBSA protiv
zaborava, za Istinu i Pravdu, za kažnjavanje zločinaca za nadoknadu štete
žrtvama genocida. KBSA neće dozvoliti da se zaboravi genocid nad Bošnjacima,
jer ako zaboravimo i ovaj put opet će nam se ponoviti i Srebrenica i Prijedor i
mnoge druge strahote.
Pregled smjernica za izučavanje genocida nad Bošnjacima u torontskim školama
- Dani
sjećanja na genocid nad Bošnjacima u međunarodnom kontekstu
- Metodološka načela
- Ciljevi i rezultati učenja
Ciljevi i rezultati izučavanja genocida nad Bošnjacima u torontskim školama
U okviru izučavanja genocida u torontskim
školama, obrazovni cilj i za nastavnike i za učenike uključuje:
- Poistovjećivanje sa žrtvama i očuvanje uspomena na njih
- Isticanje važnosti sjećanja na preživjele žrtve
- Stjecanje boljeg razumijevanja povijesti Bošnjaka i BiH
- Podizanje svijesti o bošnjačkom i bosanskohercegovačkom naslijeđu
- Podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremističkih pokreta i
- Podizanje svijesti o suvremenim oblicima mržnje
- Ukazivanje na druge genocide, genocide nad drugim narodima
- Promidžba poštivanja ljudskih prava, naročito manjina
- Poticanje kritičkog mišljenja i intelektualne znatiželje o zločinu genocida
Praktične obrazovne strategije izučavanja genocide nad Bošnjacima u torontskim školama
Prije uvođenja učenika u aktivnosti sjećanja na genocide nad Bošnjacima, treba potaknuti same nastavnike da nauče o tom teškom predmetu i da surađuju s kolegama koji su već pohađali seminare za nastavnike o aspektima obrazovanja i sjećanja na genocid nad Bošnjacima. Kad god je to moguće, nastavnici trebaju pohađati tečajeve za stručno usavršavanje o toj temi. Aktivnosti vezane za sjećanje na genocid nad Bošnjacima mogu uvrstiti recitale poezije žrtava, gledanje filmova, posjet izložbama, impresije posjeta učenika autentičnim mjestima genocida ili muzejima, priredbe ili izvorno komponirane pjesme.
Svjedoci, iskazi i vizualna povijest genocida nad Bošnjacima
Nastavnici mogu organizirati susrete učenika sa svjedocima (naročito preživjelim žrtvama genocide u Bosni i Hercegovini). Stvarni iskazi su vrlo snažni i mogu doprinijeti dubokom iskustvu učenika. Snimljeni vizualni povijesni iskazi također mogu biti uticajno oruđe za poduku o genocidu. Nastavnici se mogu koncentrirati na ono što su učenici doznali iz slušanja osobnih priča svjedoka, rođaka, prijatelja i na impresije koje su ponijeli sa sobom slušajući svjedočenja preživjelih.
Posjet autentičnim mjestima, spomenicima i muzejima
Studijska putovanja na autentična mjesta vezana uz genocide u Bosni i Hercegovini, kao što su bivši koncentracioni logori, mogu imati velik učinak na razumijevanje učenika o onome što se dogodilo. Nadalje, razredni posjet muzeju genocida u Potočarima, drugim spomenicima i obrazovnim centrima također može pružiti priliku da učenici shvate i doznaju o toj temi. Putovanja na autentična mjesta i/ili muzeje vezane uz genocid se moraju unaprijed dobro pripremiti, a nastavak aktivnosti i diskusija sa učenicima se naročito preporučaju.
Kontakti sa bošnjačkim zajednicama u Torontu i Kanadi
Nastavnici i učenici mogu kontaktirati članove lokalne bošnjačke zajednice i zatražiti više informacija o različitim aspektima svakodnevnog života i kulture Bošnjaka.
Introspekcija učenika
Pismeni zadaci kao razredna aktivnost mogu potaknuti kreativnost kod učenika, a isto tako i njegovu osobnost, a mogu i stimulirati njegovu intelektualnu znatiželju. Natjecanje u pisanju eseja često se organizira kao poticaj i učenicima i nastavnicima da se usredotoče na teme vezane uz genocid.
Sjećanje na genocide nad Bošnjacima kroz modernu tehnologiju
Upotreba moderne tehnologije može biti
vrlo dobro oruđe u njegovanju sjećanja na
genocid. Na primjer, organizacija razmjene putem internet foruma među učenicima
koji su pročitali iste knjige ili iste tekstove na različitim jezicima o
genocidu nad Bošnjacima, ili koordinacija videokonferencija među mladima može
uspješno potaći dijalog o značenju sjećanja na genocide nad Bošnjacima.
Nadalje, ta virtualna druženja mogu produbiti učenikovu zahvalnost što pripada
međunarodnoj zajednica koja izučava zločin genocida nad Bošnjacima.
Istraživački zadaci
Nastavnici i njihovi učenici mogu se uspješno uključiti u mnoge istraživačke projekte o komemoraciji genocide nad Bošnjacima.
Projekti društvenih aktivnosti
Prijedlozi za društvene aktivnosti uključuju: postavljanje postera koji su posvećeni sjećanju na genocide nad Bošnjacima na stanicama Torontskog javnog prijevoza; prepoznavanje mjesta odakle se vršio genocid, zamolba da lokalna vlast surađuje sa školom u postavljanju malih spomenika genocide nad Bošnjacima. Kampanje za sjećanje na genocide u organizacijama učeničkih saveza, pokreti mladih, vjerske kongregacije ili sadnja parka za sjećanje na genocide, opcije su koje nastavnici mogu dalje razvijati.
Predaja svjetlosti sjećanja
Kroz nekoliko slijedećih godina, bit će sve manje svjedoka koji će moći ispričati osobne priče i sjećanja o tome što se događalo tijekom genocida nad Bošnjacima. Kad i posljednji preživjeli preda svoju baštinu, nastavnici će zajedno s učenicima sagraditi most sjećanja za buduća pokoljenja kako bi osigurali da lekcije genocida nikad ne budu zaboravljene.
Emir Ramić, predsjednik UO KBSA