ALIJA PA FATA

     Zašto je Fata Orlović, najpopularnija osoba među Bošnjacima?    

     Fata Orlović je ove godine bila ličnost godine u mnogim bošnjačkim pisanim i elekronskim medijima, pa čak i na sajtovima. Tako je stala rame uz rame sa Željkom Komšićem, predsjednik BiH i Miroslavom Lajčakom, Visokim predstavnikom u BiH. Ovaku popularnost Fata je dobila zbog principa i ustrajnosti u borbi za svoje privatno pravo na posjed što je goruči problem Bošnjaka kojeg ne razumiju ni lideri zapdne liberelne zapadnih zemalja u kojima je privatno valsništvo svetinja! Ali, da nana Fata nema tako jednostavan jezik, komunikaciju i uopće imidž obične dobrodušne starice, sam njen problem joj ne bi priskrbio takvu popularnost. Njeno lice ispod jemenije je jednostavno ogledalo duše Bošnjaka.

     U predstavljanju nane Fate, mediji nisu dovoljno posvetili pažnju njenom porijeklu kao i porijeklu njene imovine. Kažu da je sultan Fatih prolazeći kroz Konjević Polje susreo Hamzu Orlovića i da ga je ovaj bošnjački gorštak toliko impresionirao da mu je poklonio veliko imanje. Osim ovog Hamze među najpoznatijim Orlovićima bio je drugi Hamza zvani Balija, po kojem se jedan sufijski red nazvan Hamzevijama. Nana Fata govori kako je na njenom imanju od davnina bila tekija. Orlovići su bili vrlo ponosni i dični ljudi, tako da ni pred osmanskim velikašima nisu povijali vratove. Zato su osumnjičeni za atentete na paše, a sam Hamza Balija je ubijen na Tahte Kaleu u Istanbulu. Mezar mu je u Edrinama.
     Fata Orlović će jedino biti moguće staviti u historijski kontekst bošnjačkog iskustva i brobe za sopstveni identit i pravo na zemlju. Može je se usporediti samo sa Fatom Omanović iz Travnika. Fata Omanović je historijski bošnjački lik koja je ostala kao simbol pokušaja kršćanskog prozelitizma jer je kao djevojka bila odvedena u samostan i pokrštena. Iz demnostracija koje se nastale zbog slučaja Fate Omanović nastala je prva bošnjačka stranka (MNO), čiji je lider bio Ali beg Firdus.
     Tu stogodišnju ideju i to političko iskustvo, borbe za bošnjačku dušu i imovinu, nazivam nacionalnom bošnjačkom politčkom idejom, i ona je tekla i ponirala od Alibega Fidrusa do Alije Iztebegovića, odnosno do Fate Omanović do Fate Orlović.
     Stoga bi nedvojbeno Fata Orlović jedina mogla zamijeniti Aliju Izetbegovića kao primjer autentičnog narodnog bošnjačkog poltikčog iskaza, stva, ponosa, patriotizma, milosrdnosti i hrabrosti! Ne sumnjam, da Fata Orlović ima formalne uvjete za politčku kandidaturu da bi sigurno pobijedila na izborima i Harisa Silajdžića i Sulejmana Tihića, a Zlatko Lagumdžija joj uopće ne bi mogao biti protukandidat!
     A po čemu to sliče Alija i Fata. Na prvi pogled kako je Alijin imidž obilježila beretka/francuzica, kapa bošnjačkih očeva, tako i Fatu obilježava jemenija, mahrama bošnjačkih majki. Kako su ljudi više čitali sa Alijine čehre, nego sa usana, tako isto više razumije sa Fatinog lica nego iz nejnih šturih rečenica.
     Zato je Alija rekao svojim oficirima da liče na svoj narod. Šta bi nana Fata trebala reći svojim «delegatima», kako naziva političare. Pa, isto što i Alija svojim generalima.
     Fata Orlović je bolesna starica i bliži joj se kraj na dunjaluku. Po dženazi će se znati da li sam u pravu kad sam je usporedio sa Alijom. Sigurno će mnogobrojan narod doći na njen ispraćaj. Možda će joj sagraditi i turbe kao i Aliji. A da li će se ukloniti crkva sa Fatine bašče, ovisi o tome koliko imamo političara da sliče na svoj narod, odnosno na Aliju i Fatu!!!

Nedžad Latić

(www.bosnjaci.net)