NEUSKLAĐENOST, ŠAROLIKOST I PROTURJEČJE U NORMATIVNIM AKTIMA ISLAMSKIH ZAJEDNICA

     Otvarajući seminar, predsjednik Udruženja Ilmije Muharem Hasanbegović je naglasio da je cilj ovog seminara bolje upoznavanje te razumijevanje duhovnog jedinstva i saradnje među islamskim zajednicama nastalim nakon raspada SFRJ, ističući da će se izloženi referati štampati u vidu zasebne brošure.

     Zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić, prenoseći selame reisu-l-uleme, zaželio je učesnicima seminara uspješan rad i naglasio da smo se svi disolucijom bivše države rastrčali i ima se dojam da niko ne gleda šta se događa u tuđoj avliji.

     Zamjenik reisu-l-uleme je zatražio od učesnika seminara da se potrude da se svi međusobno približimo i da mi ne pravimo između sebe čvrste barijere i granice.    

Nije bilo ozbiljnih diskusija o budućnosti IZ

     Dr. Fikret Karčić u svom referatu "Disolucija SFRJ i posljedice za IZ" dao je kraći historijski presjek formiranja islamskih zajednica u regionu, ističući da se u bivšoj Jugoslaviji uvažavao uglavnom teritorijalni princip organizacije IZ, ali se uvažavao i demografski, jer je sjedište Starješinstva za Srbiju bilo u Prištini, a ne u Beogradu.

     Prema njegovom mišljenju u prethodnom periodu organizacija IZ je funkcionirala više na konfedralnom nego na federalnom principu, jer je Vrhovno Islamsko starješinstvo pa i Vrhovni sabor imao više koordinirajuću ulogu, dok su na terenu praktične ingerencije i upravljanje bile u nadležnosti republičkih organa IZ.

     Prema mišljenju dr. Karčića, u vrijeme raspada bivše Jugoslavije nije bilo ozbiljnih diskusija o budućnosti IZ, a realno gledajući postojale su dvije mogućnosti: prva, u novonastalim uslovima očuvati izvjesno jedinstvo IZ u bivšoj Jugoslaviji, druga, u novonastalim državama da se formiraju nove islamske zajednice, što je bilo povratak na period prije 1930. godine. 

Šarolikost i nedosljednost

     Mujo Sušić u referatu "Organizacija IZ-e Bošnjaka u Evropi, SAD i Australiji" predočio je analizu normativnih akata islamskih zajednica u Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Sjevernoj Americi, naglašavajući da su ove zajednice u svojim statutima različito definirale svoju organizaciju, da se pojedinim statutima govori da su te zajednice u duhovnom i kulturnom pogledu povezane sa IZ u BiH, u nekima da čine u duhovnom i kulturnom pogledu neodvojivi dio IZ u Bosni i Hercegovini, ili da su sastavni dio IZ u BiH, dok kod nekih zajednica se ističe da su nezavisne i autonomne, ili, pak, da su ravnopravni svi mezhebi itd, što je očito u suprotnosti sa ustavnim odredbama IZ u Bosni i Hercegovini na koju se pozivaju.

     Također je istaknuto da postoji šarolikost naziva i organizacije ovih zajednica i njihovih normativa, pa se čini neizbježnim da se uradi svojevrsna inventura ove problematike i da se pokrenu koraci ka približavanju i što je moguće većem ujednačavanju normativa.

     Edah Bećirbegović ju referatu "Organizacija IZ-e u  Srbiji"  govorio je o Ustavu IZ u Srbiji i ostalim normativnim aktima o činjenici da je u Srbiji došlo do paralelizma i nelegalnog samoproglašenja Islamske zajednice u Beogradu i ostalim problemima pravne naravi koji su na sceni u Srbiji.

     Mr. Osman Kozlić je obradio temu "Organizacija IZ-e u  Crnoj Gori" dajući presjek ustrojstva i normativnih akata IZ u Crnoj Gori koja je organizirana na teritorijalnom principu, da se u njenom ustavu ne spominje hanefijski mezheb, Osmanska tradicija, zahtjevi vremena, dok se, s druge strane, omogućava tješnja saradnja i tradicionmalne veze sa susjedstvom i podržava duhovno jedinstvo sa islamskim zajednicama na načelima autonomnosti, jednakosti i ravnopravnosti.    

Podređen položaj IZ u BiH

     Dr. Enes Ljevaković govoreći o "Organizacija IZ-e u  Hrvatskoj" istakao je niz pitanja i proturječnosti koje proizilaze iz normativnih akata islamskih zajednica u regionu, naglašavajući da je došlo vrijeme da se pristupi promjeni Ustasva IZ u BiH koji ima dosta nedorečenosti i nejasnoća. On je kazao da je Ustavom IZ u BiH definirano da su mešihati u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji sastavni dio IZ u BiH, ali u normativnim aktima IZ u Hrvatskoj nigdje se takvo nešto ne spominje, nego se IZ u Hrvatskoj definira samostalnom zajednicom. S druge strane, mešihati u Sandžaku, Sloveniji i Hrvatskoj preko svojih članova Rijaseta i Sabora IZ u BiH imaju utjecaj na kreiranje poslova i rad IZ u BiH, dok IZ u BiH nema svoje predstavnike u organima ovih mešihata i ni na koji način ne može utjecati na njihov rad.

     Prema mišljenju dr. Ljevakovića to stavlja IZ u BiH u podređeni položaj. On je naglasio da je IZ u Hrvatskoj formalno-pravno, na osnovu svojih normativnih akata, i suštinski odvojena od Islamske zajednice u BiH.

     Mr. Nedžad Grabus govoreći o "Organizaciji IZ-e u  Sloveniji" kazao je da Slovenija nema povijesnog iskustva organizacije IZ, zatim o koracima koji su poduzeti na cilju jačanja statusa IZ i specifičnostima muslimana u Sloveniji.

     U nastavku rada seminara Hasan Džilo je govorio o "Organizaciji IZ-e u  Makedoniji" i dr. Ramiz Zekaj na temu "Organizacija IZ-e u R Albaniji".    

  Problem koncepata

     U plenarnoj diskusiji su aktualizirana značajna pitanja i realni problemi, normativnog usklađivanja, konceptualnih razlika i sl.

     Muftija Muamer ef. Zukorlić je kazao da se s organizacijom ovog skupa dosta zakasnilo i ključno je pitanje da se otvori diskusija o budućnosti IZ, jer osim normativnih aspekata postoje i konceptualni problemi. Zukorlić je predložio da se u skoro vrijeme otvori rasprava na više nivoa o budućnosti IZ u BiH i širem regionu i pokušaju ustanoviti strateška opredjeljenja i koncepti.

     Dr. Karčić se u diskusiji složio s izlaganjem muftije Zukorlića da je suštinski problem oko koncepata, ali je cilj ovog seminara bio da se opiše postojeće stanje i da se ono dijagnosticira.    

Otpočinjanje razgovora o budućnosti

     Prema mišljenju dr. Karčića, korak dalje jeste otpočinjanje razgovora o koncepcijama i budućim strategijama, ali to izlazi iz okvira Udruženja ilmijje i Ustavnog suda, nego se tim problemima trebaju pozabaviti Sabor, Rijaset, nezavisni eksperti i sl., pa ako treba može se organizirati i konferencija.

     Karčić je naglasio da bi se trebalo doći do najboljih rješenja koja će odražavati interese islama i muslimana u zemljama regiona i što će na kraju moći očuvati tradicionalne veze.

     Mevlud Dudić je u svojoj diskusiji ukazao na različit pristup i manjkavosti kod pojedinih referata, naglašavajući da je Rijaset IZ u BiH na velikom ispitu i treba da pokaže da li je svim Bošnjacima majka.

     U diskusijama postavilo niz drugih aktuelnih pitanja kao što je problem definicije duhovnih veza, šta one podrazumijevaju, koje praktične implikacije imaju, zatim problem imenovanja i titula vjerskih lidera, postavljanje vjerskih službenika i sl.