ZAŠTO NEMA KONSENZUSA O ČLANSTVU BiH U ORGANIZACIJI ISLAMSKE KONFERENCIJE

     Islamska banka za razvoj (IDB) sa sjedištem u Džedi, Saudijska Arabija, kao finansijska ustanova Organizacije islamske konferencije (OIC), jedna je od najvećih svjetskih banaka, čiji su najveći ulagači zemlje Perzijskog zaljeva, osobito Saudijska Arabija. Zemlje članice OIC-e imaju povoljan pristup svim, i finansijski vrlo značajnim, fondovima Islamske banke za razvoj, uključujući podizanje beskamatnih kredita ili dugoročnih kredita po vrlo povoljnim uslovima.

     Ovi fondovi nisu dostupni zemljama koje nemaju članstvo u OIC-e, a obzirom da Bosna i Hercegovina ima status posmatrača u ovoj političkoj organizaciji, našoj zemlji ostaje jedina mogućnost da kandidira projekte koji se finansiraju iz fondova Organizacije islamske konferencije koji su namijenjeni za pomoć zemljama nečlanicama, ali ta sredstva su vrlo ograničena i, u odnosu na ostale fondove, minimalna. 

Nema političkog konsenzusa

     Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić prilikom potpisivanja spomenutog Memoranduma istakao je važnost da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica Organizacije islamske konferencije, ne samo zbog višestoljetne tradicije islama u BiH i što je OIC-e dominantno asocijacija islamskih zemalja, već zbog mogućnosti pristupa velikim razvojnim fondovima i finansijskim sredstvima koja stoje na raspolaganju zemljama članicama.

     Prema riječima reisu-l-uleme, Organizacija islamske konferencije poziva Bosnu i Hercegovinu da postane punopravna članica, međutim u našoj zemlju, nažalost, ne postoji politički konsenzus o ovom pitanju.

     U ovome se i ogleda sav paradoks postojećih odnosa, jer, u pravilu, zemlje aspiranti podnose aplikacije i traže članstvo u željenim asocijacijama, kojima se potom odobrava ili ne odobrava članstvo, traži ispunjenje određenih uslova i procedura i sl. U slučaju naše zemlje, redoslijed je obrnut, OIC-e nas poziva i nudi članstvo, ali naši predstavnici ne reagiraju, ignoriraju pozive.  

     Sasvim je očito da zbog ovakvog neodgovornog i nelogičnog ponašanja političkih predstavnika Bosne i Hercegovine najviše ispaštaju građani ove zemlje, građani svih njenih nacionalnosti i konfesija, jer od ulaska značajnih novčanih sredstava i implementacije razvojnih i privrednih projekata svi bi imali korist i interes. 

Primjer Albanije

     Znakovit je primjer Albanije kojoj punopravno članstvo u Organizaciji islamske konferencije ne smeta da postane članica Evropske unije, jer članstvo u jednoj ne limitira članstvo u drugoj asocijaciji, ali Albaniji omogućava slobodan pristup finansijskim fondovima i njihovo korištenje, kako fondova OIC-e isto tako i, u sadašnjem odnosu stvari, predpristupnih fondova EU.

     Naravno, članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji ničim se ne dovodi u pitanje, to je snažno opredjeljenje svih političkih subjekata i građana naše zemlje i prioritet prvoga reda, ali zašto ne iskoristiti i ostale pružene šanse i mogućnosti kada nam se one nude!? Zašto propuštati i odbacivati velika finansijska sredstva u situaciji ekonomske stagnacije i materijalne oskudice sa kojom živi većina građana naše zemlje?    

     Razvijena društva i odgovorne vlasti takav luksuz, ili bolje reći javašluk, sebi ne dopuštaju. Javnost i građani ne bi smjeli biti ravnodušni prema svojoj budućnosti i ekonomskom progresu, kada već jesu njihovi politički faktori i predstavnici!

     Nesumnjivo, Bosna i Hercegovina je i u ovom slučaju talac neshvatljivih predrasuda, neracionalnih političkih i ideoloških kombinatoraka, čak i kada se radi o sasvim konkretnim ekonomskim koristima i privilegijama svih njenih građana.

     Premda se često može čuti krilatica da "biznis, novac nema nacionalnu, ideološku ili vjersku odrednicu", izgleda da u našoj zemlji, ipak, ima. Izgleda, neki ili nečiji novci nisu dobrodošli! 

5 miliona maraka početni iznos  

     Podsjećamo da su reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić i direktor Bosna Bank International Amer Bukvić potpisali u petak u Sarajevu Memorandum o razumijevanju o radu i funkcioniranju Povjerilačkog fonda Islamske banke za razvoj, koji je uspostavljen u junu ove godine na temelju potpisanog Sporazuma između Islamske banke za razvoj (IDB) i Bosna Bank International, u cilju finansiranja projekata za održivi povratak izbjeglih osoba.

     Početni iznos ovog Fonda je 5 miliona maraka, a implementira se preko Bosna Bank International d.d. Sarajevo na cijelom području Bosne i Hercegovine, dok Rijaset Islamske zajednice želi pružiti podršku njegovoj implementaciji kroz svoju infrastrukturu i na neki način imati ulogu supervizora.

     Amer Bukvić direktor BBI je kazao da je ovo početni iznos koji će se povećavati, jer su očekivanja da će biti obezbjeđen kontinuirani priliv sredstava.

Ekrem Tucaković