A+ A A-

OTVARANJE MUZEJSKE POSTAVKE "PREDSJEDNIK ALIJA IZETBEGOVIĆ"

alija_izetbeg     Na četvrtu godišnjicu smrti prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića danas će se u sklopu Memorijalnog kompleksa i šehidskog mezarja "Kovači" u Sarajevu, na prostoru Kapi-kula otvoriti stalna Muzejska postavka "Predsjednik Alija Izetbegović".

     Postavku posvećenu životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH otvorit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i predsjednik Savjeta Muzejske postavke dr. Denis Zvizdić.
     U Narodnom pozorištu u Sarajevu istim povodom u večernjim satima bit će upriličena akademija kojoj će, među ostalim, prisustvovati član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić.
     Kapi-kule Ploča i Širokac povezane su bedemom u kojima je smještena spomenuta muzejska postavka i simboliziraju odbranu grada, a time i Izetbegovićev život i djelo posvećene odbrani neovisne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine.
     U kuli Ploča nalazi se postavka posvećena političkom i privatnom životu prvog predsjednika Predsjedništva RBiH, a postavka u kuli Širokac govori o nastanku i stasanju Armije RBiH i njenom vrhovnom komandantu.
     Među vrijednim eksponatima koji svjedoče o vremenu odbrane Bosne i Hercegovine i najviših civilizacijskih vrijednosti su i brojna priznanja dodijeljena prvom predsjedniku neovisne BiH te biblioteka svih djela čiji je autor Alija Izetbegović, koja su prevedena na devet svjetskih jezika i koja govore o odnosu Istoka i Zapada te pitanjima vezanim za poimanje savremenog svijeta s aspekta islamske tradicije i duhovnosti.
     Ovogodišnje manifestacije posvećene obilježavanju godišnjice Izetbegovićeve smrti organizirane su pod sloganom "Pišimo historiju istinom".
     Alija Izetbegović napustio je ova svijet 19. oktobra 2003. godine u 78. godini života. Dženaza prvom predsjedniku Predsjedništva klanjana je 22. oktobra, a procjenjuje se da je dženazi prisustvovalo oko 150 hiljada građana iz svih dijelova BiH, poštovalaca, prijatelja i simpatizera Alije Izetbegovića te brojni predstavnici država, vlada i međunarodnih organizacija.

Iz biografije Alije Izetbegovića

Rođen 08. 08. 1925. godine u Bosanskom Šamcu. 1928 godine iz Bosanskog Šamca njegova porodica se seli u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Od rane mladosti angažovano se bavi islamom pa je već 1946. godine kao pripadnik organizacije "Mladi muslimani" došao u sukob sa komunističkim režimom, kada je bio osuđen na trogodišnju robiju. Poslije zatvora je pod pseudonimom LSB objavio niz članaka na islamske teme u domaćoj i stranoj štampi.
     Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više bosanskih kompanija. Ponovo je uhapšen 1983. godine i u poznatom "Sarajevskom procesu" kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca osuđen ne 14 godina zatvora. Oslobođen je krajem 1988. u okviru puštanja na slobodu političkih zatvorenika osuđenih za verbalni delikt. Početkom 1990. pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije koja se ubrzo pretvorila u masovni pokret Bošnjaka i najbrojniju BH političku partiju, a nakon izbora 1990. godine izabran za prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine (1990.-1996.). Zatim za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH (1996.-1998.).

      Za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na R BiH cijelo vrijeme je proveo u Sarajevu uz to redovno odlazeći na posao u zgradi Predsjedništva koja je svakodnevno bila izložena granatiranju kao i ostali djelovi grada i države Bosne i Hercegovine.

     Objavio djela: "Islam između istoka i zapada" (prvi put objavljena u SAD 1982.g, prevedena na engleski, arapski, turski, perzijski, urdu); "Islamska deklaracija" (prvi put objavljena na arapskom u Kuvajtu 1982. g., prevedena na njemački,engleski, urdu i dr.); "Problemi islamskog preoporoda" (1992.); "Čudo bosanskog otpora" (1995.); "Izetbegović 1997" (govori, intervjui, pisma)-1998.g.
     Dobitnik je više nagrada: Fejsalova nagrada za 1993. g., Nagrada za ljudska prava Izmira (1994.), Hrvatasko odlikovanje "Kraljice Katarine" (1995.), Godišnja nagrada Američkog centra za demokratiju (1977.), Počasni doktorat istanbulskog Univerziteta "Marmara" (1997.), Počasni doktorat Univerziteta u Rijadu (1997.), Orden slobode Turske Republike (1997.), Orden nezavisnosti države Katar (1998.), Povelja mira Međunarodne lige humanista (1998.). Zatim, agencija "Muslim News" iz Londona svake godine dodjeljuje nagradu za izuzetnost "Alija Izetbegović".