REISU-L-ULEMA: JUNACI NISU DANAS ONI KOJI ZNAJU VODITI RAT
Ramazan:1487/2007
Novinar: Edina SaračAvaz: U mjesecu Ramazanu propisan je post, kako se u Kur'anu kaže, "kao što je bio propisan i onima prije vas". Na početku ovog intervjua želim vas pitati: Zašto je Bog, dš.š., propisao post?
Reisu-l-ulema: U vjeri se ne postavljaju pitanja "zašto" zato što vjera (islam) pretpostavlja neupitnu pokornost Božijoj zapovijedi. Međutim, vaše pitanje ima odgovor. "Post vam se propisuje - kaže Allah, dž.š., - zato da biste ste se od grijeha zaštitili." Dakle, post nije dijeta kojom se želi oblikovati tijelo, već je post "dijeta" kojom se želi odgojiti duša, odnosno spojiti duša i tijelo u pokornosti Bogu. Jer, vjera je kao gola istina. Odijelo joj je moral, ukras joj je stid, a učinak joj je svijest o samome sebi.
Cijena slobode
Avaz: Da li vjera kod Bošnjaka ima sve to: moral, stid i svijest?Da li su Bošnjaci dovoljno svjesni samih sebe u smislu vjerskog, nacionalnog i državnog identiteta?
Reisu-l-ulema: Mislim da vjera Bošnjaka ima prepoznatljivu "odjeću" morala ili bogobojaznosti (libasut-tekva). Nažalost, neki su im tu moralnu odjeću malo poderali i uprljali . Nasreću, mnogo je više onih koji to nisu učinili. Naravno, Ramazan je prilika da se prljava odjeća očisti i, ako je moguće, poderana odjeća zakrpi.
Imali su Bošnjaci i svoj prepoznatljiv stid u privatnom i javnom životu. U zadnje vrijeme, međutim, gubi im se stid u javnoj komunikaciji, pa se čuje ili čita ono što je prije bilo stidno, pa tako i nezamislivo u duši a kamoli izrecivo na jeziku. Taj nas bestidani govor u medijima zbunjuje. No, ako je to cijena slobode u kojoj će na kraju ipak pobijediti istina, onda valja izdržati tu galamu prilično bestidne retorike .
Što se tiče bošnjačke svijesti o vjeri, naciji i državi, teško je reći da je na velikoj visini, ali ni da je na niskoj razini da se ne može podignuti.
Za razliku od vjerskih kultura koje se definiraju u odnosu na apsolutnog Boga, Stvoritelja, nacionalne ili etničke kulture se definiraju u odnosu na njihove progonitelje ili njihove žrtve. Nacionalni identitet uvijek uključuje neku vrstu biološkog ili historijskog determinizma. Dakle, ne može se mijenjati rasa ili nacija. Mislim da je sada bošnjački nacionalni identitet u kategoriji biološkog i historijskog determinizma. A to znači da je nacionalni identitet bošnjka neupitan, a time i njihov jezik - bosanski i njihova zemlja - bosanska.
Avaz: Ali, ko je, po vašem mišljenju, autentični Bošnjak?
Reisu-l-ulema: Čini mi se da autentični Bošnjak misli o sebi da je Bošnjak zato što ga anti-Turčin stavlja u tu situaciju. Naime, nacionalnu definiciju Bošnjaka dosada su pravili njihovi progonitelji, koji su ih često ubijali. Bošnjaci koji su otuđeni od bašnjačke tradicije prihvataju tu samo-definiciju. Asimilirani Bošnjaci čak prihvataju i pejorativnu vrijednost koju im anti-Turci unose u definiciju njihove nacije i zato nastoje da se izvuku iz bošnjačkog nacionalnog identiteta.
Bošnjaci nacionalisti, na drugoj strani, to što im anti-Turci, kao anti-Semiti, nameću kao sramotu, pretvaraju u svoj ponos. Ali ni asimilaristi ni nacionalisti ne mogu dosegnuti identitet klasičnog "bošnjaštva", koji se temelji na kur'anskoj doktrini o "narodu koji promiće dobro i suzbija zlo, pa je zato najbolji narod u povijesti" (Kur'an, 3:110). Jedino takva definicija omogućava Bošnjacima da se izdignu iznad mišljenja drugih o njima. Za Bošnjake treba da bude najvažnije šta o njima Bog "misli". Taj Božji sud je mnogo izdašniji nego bilo koje bošnjačko samo-vrednovanje i mnogo blaži nego bilo koja bošnjačka samo-mržnja.
Avaz: Znači li to da su Bošnjaci samo vjerska grupa kao što im to neki uporno nastoje nametnut?
Reisu-l-ulema: Ne, to ne znači da su Bošnjaci samo vjerska skupina. To znači da su Bošnjaci univerzalna zajednica, koja baštini univerzalne vrijednosti, koje njihovu nacionalnu partikularnost čine važnom i zanimljovom. Prihvatanjem univerzalnih vrijednosti vjere ne umanjuju se partikularne vrijednosti nacije. Naprotiv, narod koji ne baštini univerzalne vrijednosti, sklon je samodovoljnosti koja ga vodi u samoizolaciju ili povijesnu marginalizaciju.
Bosanski problem
Avaz: Ali nema više univerzalnih država. Postoje samo nacionalne države. U zadnje vrijeme ljudi se pitaju da li je moguće govoriti o bosanskoj nacionalnoj državi u kojoj će biti osigurana sva ljudska i građanska prava, ali će se znati ko je domaćin i neće biti kao što je sada maltene da imamo više ministara nego građana?
Reisu-l-ulema: Da, države su nacionalne, ali su načela na kojima funkcioniraju univerzalna. Bosanski problem i jeste u tome što su te stvari naopako postavljene, pa tamo gdje treba da važi univerzalno načelo, poziva se na nacionalno pravo, a tamo gdje treba da se poštuje nacionalno pravo, nameće se univerzalna nedorečenost. Naravno, to stanje nije održivo i zato je ideja o bosanskoj državi, koja će primjenjivati univerzalne principe multikulturnog društva i poštovati partikularna prava vjere i nacije, povijesni imperativ, kojeg vjerovatno ova generacije ne može ostvariti, ali buduće generacije sigurno hoće.
U stvari, Bosni je potreban "društveni dogovor" na bazi multikulturalizma, koji pretpostavlja da svi nosioci različitih kultura kojih se tiče "društveni dogovor" nisu manjine. Jer svaka pomisao na vladavinu većine, osim u slučaju izbora na javne funkcije, zahtjeva neku vrstu monokulture što je protivno pravima manjine. Ni jedna zajednica - vjerska, kulturna ili nacionalna - u multikulturnom društvu kakvo je bosansko nije sama sebi dovoljna ni politički, ni ekonomski, ni intelektualno i zato im je nužno da uđu u zajednički savez, tj., "društveni dogovor"u kojem niko neće dominirati. Bosanski "društveni dogovor" treba da omogući da se dođe do bosansko-državnog identiteta koji je svima prihvatljiv. To je moguće postići upornim i stalnim pregovorima u kojima se ni jedna zajednica neće odricati svog osobnog identiteta, već će svaki pojedinac i zajednica unijeti svoje prirodno pravo u "društveni dogovor", jer ljudska prva se ne poklanjaju, ona se jednostavno imaju, kao što se ima život.
Avaz: Očito da je Ramazan bio dobra prilika da razmišljate o mnogim pitanjima našeg društva, ali dozvolite mi da vas pitam šta mislite kuda vodi borba protiv globalnog terorizma, gdje se uglavnom poentiraju muslimani, što na Zapadu proizvodi islamofobiju za koju neki kažu da nije ništa manje opasna od antisemitizma, posebno u Europi. Kakva je pozicija naše zemlje u svemu tome? Šta u vezi s tim čine vjerski lideri u svijetu?
Reisu-l-ulema: Da, globalni terorizam jeste veliki problem, kako za Zapad tako i za muslimanski svijet. Ali, mislim, da je način rješavanja tog problema, pogrešan. Na sceni je jedna vrsta natjecanja ko će kome više zla nanijeti i čija bomba može više ubiti nevinih ljudi, bilo da se radi o samoubicama ili regularnim vojnicima. Stvar je vrlo jasna - ako i dobijete rat, to ne znači da ste dobili mir. Junaci današnjice nisu oni koji znaju voditi rat, već su junaci oni koji znaju napraviti mir u svijetu. Tih je, očito, danas malo, kako na Zapadu tako i na Istoku.
Nije bilo osvete
Pa ipak sve je više onih koji vjeruju da ni za jedan problem u svijetu, pa tako ni za globalni terorizam, nema čisto vojnog rješenja. Za sve probleme rješenja se moraju tražiti kroz dijalog i diplomaciju. I zato mislim da je vrijeme da u Vijeću sigurnosti UN-a mora sjediti i stalni predstavnik muslimanskog svijeta i to iz dva razloga: 1) da muslimanski svijet bude aktivni sudionik u procesu globalnog mira i sigurnosti; i 2) da muslimani preuzmu odgovornost za mir i sigurnost, kao vlastitu vrijednost, jer gotovo da nema mjesta na zemaljskoj kugli gdje ne žive muslimani i zato je globalni mir i sigurnost muslimanski interes prvoga reda.
Naša zemlja je, koliko vidim, aktivni sudionik u borbi protiv globalnog terorizma, ali bosanski muslimani nisu pošteđeni od predrasuda od kojih su neke doista nepodnošljive. Zato je važno da Bošnjaci budu uvijek i na svakom mjestu budni i da ne dopuste da im neodgovorni pojedinci kaljaju "moralno odijelo", koje ih čini ponosnim na činjenicu da ni u najtežim iskušenjima nisu pali u zamku nasilja i osvete.
Naravno, vjerski lideri mogu mnogo pridonijeti miru i sigurnosti kroz razvijanje međuvjerskog dijaloga.
Avaz: Koliko ste Vi lično uspjeli, istupima diljem svijeta na eminentnim skupovima, gdje ste uvijek predstavljeni kao umjereni vjerski lider, razbiti predrasude koje se vežu za Bošnjake?
Reisu-l-ulema: Činim koliko mogu, ali nije moje da o tome dajem ocjenu. Ostavljam to drugima da kažu.
Mi smo čisti od zle volje i nasilja prema bilo kome
Avaz: Nedavni događaj u Austriji, gdje je Asim Čejvanović, za kog se naknadno ustanovilo da je psihički bolesnik, krenuo sa ruksakom punim eksploziva na Američki ambasadu u Beču, ponovo je aktuelizirao priču o Bosni kao terorističkoj prijetnji za Evropu. Koliko takve incidentne situacije štete našoj državi? Do kada ćemo stalno strahovati hoće li se neko u nekoj državi ko ima veze sa terorizmom dovesti u vezu sa BiH? Šta uraditi da mirno spavamo?
Reisu-l-ulema: Mi treba da mirno spavamo, jer smo čisti od zle volje prema bilo kome i čisti smo od nasilja u bilo kojem obliku, jer to nije nikad bila naša opcija. Međutim, mi treba da se ozbiljno pozabavimo motivima onih koji s vremena na vrijeme čine stvari koje nas uznemiravaju, poput nedavnog slučaja u Beču. Naime, treba znati da proces dokazivanja ko je kriv za agresiju na našu zemlju i ko je kriv za genocid u Srebrenici nije završen. Postoji snažna tendencija da se žrtva proglasi krivom i tako da se negira zločin ili genocid. U sadašnjim okolnostima koje vladaju u svijetu to je najlakše dokazati markiranjem Bošnjaka kao sudionike u mreži globalnog "islamskog" terorizma. Zato treba biti oprezan prema takvoj propagandi, ali i odgovoran prema stvarnim opasnostima od terorizma u koji mogu biti uvućeni i neki Bošnjaci, nažalost.
Avaz: Kakvom vidite trenutnu političku poziciju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i općenito kako bi ukratko opisali bh. političku scenu?
Reisu-l-uelma: Za Bosnu i Hercegovinu nisu dobre bilo kakve blokade, niti bilo kakvo zatezanje konopca do granice pucanja. Kod nas je sada sve u procesu - i država i društvo i zato treba dopustiti da se proces odvija nekad po našoj volji a nekad po volju drugoga, ali je važno da ne stojimo na jednom mjestu. To vam je isto kao da se vozite na biciklu, ako okrećete pedale, biciklo se kreće, ali ako stanete, bicikolo će se prevaliti zajedno s vama.
Ne plašiti se greške
Avaz: Osjetno je i vidljivo da Bošnjaci nemaju dovoljno artikuliranu strategiju, nemaju jasno definirane ciljeve u političkom djelovanju. Nažalost, posljednjih desetak dana prisutna je i bošnjačka rascjepkanost, ne postoji jedinstven stav o krucijalnom pitanju- reforma policije. Kako to prevazići ? Ko je po Vama krivac za ćorsokak u koji smo upali?
Reisu-l-ulema: Mislim da ne treba govoriti o tome ko je kriv, već treba govoriti o tome ko može pomoći da izađemo, kako vi kažete iz "ćorsokaka". Mene brine pasivnost intelektualne i kulturne elite, koja očekuje od političara da čitaju njihove misli, jer ne čuju njihov glas. Naravno da su političari odgovorni da nađu prava rješenja za glavna pitanja našeg društva, ali odgovorni su i drugi da im u tome pomognu kroz stalnu edukaciju. Nisu li i političari ljudi između nas koji imaju pravo, ali i obavezu da slušaju i da uče od onih koji znaju da im u njihovom poslu pomognu. To što neki političari, možda, nemaju vremena da slušaju ili neće da uče od drugih, ne oslobađa intelektualnu i kulturnu elitu Bošnjaka od odgovornosti za opće stanje u društvu. Nije korektno upirati prstom u političare ako se sami niste potrudili da ponudite neko rješenje za određeni društveni problem. Ne treba se plašiti slobode mišljenja. I ne treba se bojati greške, jer u dijalogu razumni ljudi uče jedan od drugog i tako ispravljaju svoje greške.
Narvno, Bošnjacima trebaju nove i svježe ideje u svakom pogledu, posebno u politici, a to je moguće ako se pojave novi ljudi, koji su neopterečeni svojom i prošlošću bilo koje politike. Potrebno je da se mladi uključe u raspravu o svim pitanjima koje znače naš opstanak i naš napredak. Dakle, prva i osnovna strategija oko koje se lahko možemo suglasiti je da svako radi svoj posao savjesno i odgovorno, pa će biti više i bošnjačke strategije i bošnjačkih zajedničkih ciljeva.
Problemi koji se tiču muslimana su moj posao
Avaz: Kako komentirate stalne prozivke pojedinih srpskih političara, ali i određenih medija, koji plasiraju priče da ste Vi ustvari ne samo vjerski već i politički vođa Bošnjaka? Isti ti krugovi nerijetko iznose teze da ne trpite nekritička mišljenja? Imate li Vi zaista političkih ambicija?
Reisu-l-ulema: Ne pratim šta govore srpski političari i nemam namjeru da s njima polemišem. Ja radim svoj posao kako najbolje znam i umijem, a moj posao je da na vrijeme i precizno označim problem koji se tiče muslimana i da pomognem, premo svom znanju i mogućnostima, da se nađe adekvatno rješenje. A jedan od bitnih problema muslimana je i pitanje uređenja države Bosne i Hercegovine i zato je moje pravo i obaveza da o tome brinem i pomažem da se sva pitanj oko bosanske države rješavaju na način jednakopravnosti muslimana, ali i pripadnika drugih vjera i nacija.
Avaz: Šta je Vaša poruka Bošnjacima za ovogodišnji ramazanski Bajram?
Reisu-l-ulema: Dozvolite mi da ponovim ono što sam rekao u Gazi Husrevbegovoj džamiji povodom Lejletu-l-kadra. Naime, Alejhisselamov ashab Abdullah ibn Abbas kaže: - Svaka stvar ima svog crva koji joj ošteti, pa je tako "crv znanja zaborav", "crv pobožnosti ljenost", "crv pameti samodopadljivost", "crv uspjeha samohvalisanje", "crv poslovanja laž", "crv darežljivosti rasipništvo", "crv ljepote umišljenost" i "crv vjere dvoličnost".
Bože, molimo Te da nas hurmetom ramazanskog posta sačuvaš od crva zaborava, ljenosti, samodopadljivosti, samohvalisanja, laži, rasipništva, umišljenosti, dvoličnosti i strasvenosti.
Bože, osnaži nas u znanju, pobožnosti, pameti, uspjehu, poslovnosti, darežljivosti, ljepoti i veri. Amin!