MEŠIHAT I SABOR SU INSTITUCIONALNI OKVIR ZA NJEGU I ZAŠTITU BOŠNJAČKE ISLAMSKE TRADICIJE
Dr. Bernes ALIHODŽIĆ, predsjednik Sabora Islamske zajednice Bošnjaka Njemačke
MEŠIHAT I SABOR SU INSTITUCIONALNI OKVIR ZA NJEGU I ZAŠTITU BOŠNJAČKE ISLAMSKE TRADICIJE
Razgovarao: Esad KRCIĆ
U
aprilu ove godine je Islamska zajednica Bošnjaka Njemačke i zvanično dobila
novi organizacioni oblik. Provedeni su izbori i kostituiran je Mešihat i Sabor.
Za muftiju izabran je Mustafa ef. Klanco, dosadasnji Glavni imam, a za
predsjednika Sabora IZBNJ izabran je dr. Bernes Alihodžić. Ovo je jedan od
glavnih povoda za ovaj razgovor.
BOŠNJACI.net: Gospodine Alihodžiću, dugo je rađeno na
procesu reororganiziranja IZBNJ, recite nam u čemu se sastoje te organizacione
promjene?
Dr. Alihodžić: Promjene su
veoma značajne i nisu samo organizacione prirode. Dosadašnja „Centrala IZBNJ je
bila krovna organizacija koja je formalno okupljala džemate, islamsko-kulturne
centre u SR Njemačkoj i koordinirala pojedine zajedničke akcije. Ona sada
prerasta u Mešihat, koji će i organizaciono i kadrovski biti u stanju da znatno
unaprijedi dosadašnji rad i uvede nove aktivnosti i servise.
Sabor IZBNJ je potpuno nova institucija koja do sada nije
postojala. Svi džemati su delegirali svoje predstavnike u Sabor na mandatni
period od četiri godine. Sabor je institucija zaštite interesa svih
džemata/islamsko-kulturnih centara, forum u kome se razmatraju suštinski važna
pitanja, donose odluke od zajedničkog interesa.
Ovim promjenama uvode se demokratske procedure u procesu
odlučivanja u Islamskoj zajednici Bošnjaka Njemačke, koje omogućuju da se čuje
glas iz svih sredina, iz svih džemata.
BOŠNJACI.net: Od formiranja prvih džemata u Njemačkoj
prošlo je skoro trideset godina. Može se reći da Islamska zajednica Bošnjaka
ima već dugu tradiciju u Njemačkoj.
Dr. Alihodžić: Mnogi su
skloni reći da je formiranje Mešihata krunisanje tog tridesetogodišnjeg
kontinuiteta. I jeste. Ja to shvatam i kao novu fazu u procesima integracije
Bošnjaka u Njemačkoj. Ovaj put od prvog džemata, formiranog u Aachenu 1978. pa
do formiranja Mešihata IZBNJ govori o stalno narastajućim potrebama Bošnjaka u
Njemačkoj. U okviru IZBNJ danas postoji oko 60 džemata sa dekretom
reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine, koji okupljaju značajne ljudske i materijalne
potencijale. Mnogi džemati su ekonomski dovoljno jaki pa su već kupili objekte
u kojima obavljaju svoje aktivnosti ili su na putu da to urade. Formiranjem
Mešihata i Sabora Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je dobila
institucionalne okvire za njegu i zaštitu bošnjačke islamske tradicije. Time je
ona značajan faktor u artikuliranju bošnjačkih interesa u zemlji domaćina i
postaje respektabilan partner u razgovorima sa državnim organima o pitanjima
integracije.
BOŠNJACI.net: Problematika integracije u njemačkom
društvu je veoma ozbiljna tema, ponekad dovodi i do veoma žučnih političkih
diskusija.
Dr. Alihodžić: Problem je da
njemačka politika nema jasan koncept integracije ni na saveznom niti na
pokrajinskom nivou. A radi se u veoma kompleksnim etičkim, ekonomskim i pravnim
pitanjima. Cijelu situaciju stalno polarizira i aktuelna dnevna politika
opterećena raznim strahovima, od tzv. "islamskog terorizma" preko visoke stope
nezaposlenosti u nekim dijelovima Njemačke pa do negativnih demografskih
pokazatelja i prognoza.
Posebno politički osjetljiva tema je integracija turske
populacije stranaca u Njemačkoj ali i drugih etnija iz raznih muslimanskih
zemalja. Heterogeni interesi u okviru muslimanske populacije stranaca u
Njemačkoj a ponekad i radikalni stavovi pojedinih grupacija daju na neki način
alibi njemačkoj politici da ne čine ništa na planu integracije, pravdajući se
da nemaju odgovarajuće partnere za razgovor.
BOŠNJACI.net: Kako stoje stvari kad su Bošnjaci u
pitanju?
Dr. Alihodžić: Bošnjaci su
jedna relativno mala grupacija stranaca u Njemačkoj. I pored toga Bošnjaci mogu
da odigraju jednu interesantnu ulogu u procesu integracije. Opće je prihvaćeno
da je tzv. "bosanski islam" tolerantan, umjeren i "podnošljiv" za evropska
shvatanja. Bošnjaci razumiju i žive istovremeno i istočni i zapadni misaoni
model. Te naše komparativne prednosti pružaju nam šansu da olakšamo
komunikaciju ta dva kulturna kruga ovdje u Njemačkoj, čega je i njemačka
politika svjesna. Formiranjem Mešihata i Sabora IZBNJ stvorili smo
insitucinalne uvjete za ravnopravan partenerski odnos u tom domenu. Pri tome
naravno moramo biti svjesni i naših realnih dometa obzirom na veličinu
bošnjačke populacije ovdje, ali u svakom slučaju možemo demonstrirati jedan
uspješan model integracije u njemačkom društvu, kao mustra za brojno veće
muslimanske populacije.
BOŠNJACI.net: To zvuči veoma interesantno. Ima li tu i
nekih konkretnih projekata i inicijativa?
Dr. Alihodžić: Veoma važan
signal u ovom pravcu je bila dodjela jedne političke nagrade Reisu-l-ulemi dr.
Mustafi Ceriću "Religija i integracija u Europi" ovdje u Stuttgartu u maju ove
godine od "Theodor-Heuss-Stiftunga", jednog veoma uticajnog gremija za
promicanje političkog obrazovanja i kulture. I nije slučajno da je tu nagradu
dobio Reis Cerić zajedno sa bivšom predsjednicom saveznog parlamenta SR
Njemačke g. Ritom Süssmuth. Tako je direktno povezan jedan visoki religijski i
jedan visoki politički autoritet na temi integracije. Dakle, interes postoji,
mostovi se grade. Dobio sam od Theodor-Heuss-Stiftinga poziv za simpozij koji
će se baviti istom temom i predstavlja nastavak tih aktivnosti koji traju evo
cijelu ovu godinu. U novembru ove godine u Stuttgartu se održava dvodnevno
savjetovanje na temu "Bosanski islam za Evropu" u organizaciji katoličke
Akademije Dioceze Stuttgart, Islamske zajednice Stuttgart i
Mešihata IZBNJ sa uglednim predavačima iz Njemačke i iz Bosne i Hercegovine.
BOŠNJACI.net: Šta znači formiranje Mešihata i Sabora
IZBNJ za unutrašnju organizaciju Islamske zajednice?
Dr. Alihodžić: Islamsku
zajednicu Bošnjaka Njemačke čine džemati i islamsko-kulturni centri,
organizirani i koordinirani u okviru šest oblasti. Intencija je da se u okviru
ove strukture obuhvati što više Bošnjaka, da se formiraju i novi džemati u svim
krajevima gdje nas ima. Dalje treba da se ostvari veća povezanost i saradnja
džemata. Oni su veoma različiti po veličini i njihovim materijalnim i ljudskim
mogućnostima. Ovdje treba razviti jedan unutrašnji model solidarnosti jer mnogi
džemati trebaju pomoć u organizaciji i provođenju aktivnosti. Takođe, potrebno
je uspostaviti na nivou Mešihata neke nove zajedničke servise i osiguranja koji
će biti na usluzi svim džematlijama, i koji će povećati motivaciju i Bošnjaka i
drugih muslimana za učlanjenje u džemate, čime bi se povećala i ekonomska baza
džemata. Do sada se servisi svode uglavnom na organiziranje umre i hadža, te
fonda za stipendiranje. Mešihat ima pravne osnove za formiranje solidarnih
beskamatnih fondova za pomoć u liječenju, za dženaze i prevoz mejita, za
gradnju i kupovinu džematskih prostorija itd. Informatičke i izdavačke
djelatnosti ima u nekim većim džematima, ali ako udružimo te pojedinačne
aktivnosti bićemo u stanju realizirati značajnije projekte na planu
informiranja i izdavaštva.
Formiranjem Sabora IZBNJ dobili smo jedan demokratski forum
u kome će se čuti glas svakog džemata. Svi problemi koji opterećavaju saradnju
i komunikaciju, koji tište pojedine džemate mogu se tamo razmatrati.
Podnošenjem redovnih godišnjih izvještaja na Saboru IZBNJ povećati će se
transparentnost rada i aktivnosti Mešihata. Svaki sabornik ima pravo postaviti
pitanje i dobiti odgovor na njega. Kao u svakom parlamentu.
BOŠNJACI.net: Kakva je reakcija džemata na ove
strukturalne promjene?
Dr. Alihodžić: Većina
džemata je aktivno učestvovala u ovom trogodišnjem procesu prestrukturiranja.
Svi su učestvovali na izborima i delegirali sabornike. Na konstituirajućoj
sjednici Sabora u Wiesbadenu u aprilu ove godine vidna je bila radost i
optimizam svih učesnika.
Svečarska atmosfera je prošla i sada nakon ljetnje pauze
predstoje aktivnosti oko konstituiranja organa. Treba pripremiti izvještaje o
dosadašnjem radu te izvršiti primopredaju između starih / novih organa IZBNJ.
Koliko je meni poznato reakcije su pozitivne i svi su u
iščekivanju prvih koraka novoizabranih organa. Svaki novi početak je težak,
euforija je prošla i sada treba raditi. Ima mnogo redovnih aktivnosti koje se
nastavlaju dalje tako da se sve te konstituirajuće aktivnosti, pravljenje
izvještaja itd. mora raditi u hodu, kako bi na sljedećoj sjednici Sabora mogla
biti obavljena imenovanja, razmatrani izvještaji i usvojena dokumenta za
sljedeću godinu, plan rada i budžet.
BOŠNJACI.net: Kakva je povezanost IZBNJ sa Islamskom
zajednicom BiH?
Dr. Alihodžić: Islamska
zajednica BiH je duhovna matica svih Bošnjaka. Islamske zajednice Bošnjaka po
cijelom svijetu su dužne da se administrativno organiziraju po zakonima država
u kojima se nalaze, ali ova duhovna veza sa IZ BiH ne smije doći nikad u
pitanje.
IZBNJ ima statutom propisane i administrativne veze sa IZ BiH, kad je u pitanju potvrđivanje predsjednika Mešihata i oblasnih, glavih imama od strane Reisu-l-uleme. Takođe, naši džemati imaju imame sa dekretom Reisu-l-uleme. Cijeli proces prestrukturiranja IZBNJ u toku zadnje dvije godine koordiniran je sa Rijasetom IZ BiH. Taj je proces potvrđen i odgovarajućim odlukama Sabora IZ BiH u julu ove godine. Preostaje još da se izvrše i formalne izjmene Ustava IZ BiH. Postoji inicijativa i o još čvršćoj saradnji Sabora IZBNJ i Sabora IZ BiH kroz uzajamno delegiranju sabornika, koji bi bili na neki način komunikativna spona.
BOŠNJACI.net: Kako gledate na trenutnu političku
situaciju u Bosni i Hercegovini?
Dr. Alihodžić: Ja se ne
bavim aktivno politikom i ne učestvujem u političkim gremijima gdje se donose
odluke, pa ne mogu govoriti iz prve ruke. Ipak, smatram da generalni trend
razvoja situacije neminovno ide ka normalnoj, zdravoj državi Bosni i
Hercegovini, i pored žestoke retorike većine političara iz RS-a, koja ima
uglavnom dnevno-politički domet. Nakon što je provedena reforma vojske, reforma
platnog sistema, reforma carinskog sistema, sada je neminovna reforma policije
i to po logici profesije i internacionalnih standarda a ne po logici preminulog
Milosevića i odbjeglog Karadžića. Pitanje je samo vremena kada će to političari
iz RS-a prihvatiti, ali će to morati da se desi.
U Bosni i Hercegovini se živi sve bolje i to je najbitnije.
To je najbolji lijek protiv svih rasturača Bosne i Hercegovine.
BOŠNJACI.net: Na kraju razgovora želimo Vam Ramazan
Šerif Mubarek Olsun, sa željom da Islamska zajednica Bošnjaka Njemačke provede
uspješno svoju reorganizaciju i radi na dobro svih Bošnjaka.
Dr. Alihodžić: I Vama kao i
vrijednoj redakciji i saradnicima Bošnjaci.net želim Ramazan Šerif Mubarek
Olsun. Bošnjacima u Njemačkoj želim da u ove mubarek dane saburom i razumom
nadvladaju sve teškoće, prikupe što više duhovne energije i solidarnosti te da
udruže svoje sposobnosti i kapacitete u svoju islamsku zajednicu. Planova
imamo, a sve će biti lakše i bolje ako nas je više zajedno.
BOŠNJACI.net: Hvala na razgovoru.
Dr. Alihodžić: I vama hvala
na razgovoru i puno uspjeha u daljem radu.