Ne smijemo dozvoliti da budemo manjina u vlastitoj zemlji
Ramazanski bajram prilika je da muslimani svoju radost podijele s komšijama, prijateljima i poznanicima koji nisu muslimani, kao što je to slučaj kada svoje blagdane obilježavaju pripadnici drugih vjera, kazao je u bajramskom intervjuu za “Dnevni avaz” muftija zagrebački dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj.
Bajram je porodični blagdan
Na koji način muslimani u Zagrebu i Hrvatskoj obilježavaju Ramazanski bajram? U kakvom raspoloženju dočekuju ovaj blagdan? Koja je važnost ramazanskog bajrama za muslimane?
Muftija dr. Hasanović: Ramazanski bajram za muslimane cijelog svijeta pa tako i muslimane u Hrvatskoj predstavlja veliku radost. Nakon ustrajavanja u svim ibadetima propisanim od Svevišnjeg Boga od posta, namaza, zekata, sadekatul – fitra, noćnih namaza, zajedničkih druženja kroz iftare i teravih namaze, mukabela, postajemo duhovno jači, sebe svjesniji, džematski i ummetski nadamo se više profilirani. U tom ozračju dočekujemo Bajram koji će početi zajedničkim obavljanjem bajram namaza. Središnja bajramska svečanost biti će u Islamskom centru Zagreb koju tradicionalno predvodi muftija uz izravan televizijski i radijski prijenos po 45. put u kontinuitetu. Nakon Bajram namaza slijedi čestitanja i prijem raznih gostiju koji dolaze da čestitaju Bajram. Slijede posjeta mezarjima i sjećanje na naše merhume a potom slijedi zajednički ručak jer Bajram ima i dimenziju obiteljskog blagdana koji treba dodatno osnažiti tim prije jer nam obitelj ulazi u sve veću krizu. Obiteljsko druženje za bajram i posjeta rodbini i prijateljima mora vratiti istinsku poziciju obitelji u našoj zajednici i društvu u cjelini. Stoga smo inzistirali da muslimani imaju slobodan dan kako bi mogli isti posvetiti upravo ovim vrijednostima i njegovanju obiteljskih, rodbinskih i prijateljskih veza. Drugi dan planiran je za Dan šehida i poginulih boraca u Domovinskom ratu koji će se na prikladan način obilježiti u svim našim džematima u Republici Hrvatskoj. Treći dan predviđen je za kulturne manifestacije. Ovoga puta središnja kulturna manifestacija održat će se u Karlovcu u Zorinom domu pod pokroviteljstvom gradonačelnika g. Damira Jelića a uz izvedbu kulturno umjetničkog programa Kulturno umjetničkog društva i Zbora Medžlisa Maglaj iz Maglaja. Navedene aktivnosti ukazuju i na raspoloženje muslimana u Hrvatskoj i na našu opredijeljenost da njegujemo svoje vjerske blagdane uz popratne sadržaje koji su postali dio naše kulture i našeg bića.
Svjedoci smo da su mnoge, upravo islamske zemlje baš u ramazanu mjesta krvavih međusobnih obračuna muslimana. Sirija i Egipat su posebno u fokusu, kako komentarišete te sukobe u ovom svetom mjesecu i za blagdane? Ramazanski ugođaj znatno je opterećivala situacija u islamskom svijetu koja je dodatno otežavala događanjima u Siriji i Egiptu. Žalostan sam zbog toga, žalostan sam zbog svake kapi prolivene krvi u ovom mubarek mjesecu, žalostan sam činjenicom da imamo toliko nepovjerenje među muslimanima do te mjere da se međusobno krv proliva, žalostan sam da muslimani ne prepoznaju da trenutna situacija nije u njihovom interesu već u interesu nekog drugog, žalostan sam što svjedočimo da se muslimani boje islama. Ovakav razmjer sukoba i događanja ne može nitko opravdati ničim, pogotovo ne demokracijom i u ime toga prolivati nedužnu ljudsku krv.
Nakon 19 godina Islamska zajednica u BiH ima novog reisu-l-ulemu. Šta očekujete od novog poglavara u BiH, na šta bi novi reis trebao obratiti pažnju? Kakav je odnos mešihata Hrvatske sa IZ u BiH? Da li je sadašnja ustavna pozicija IZ u Hrvatskoj prema IZ u BiH zadovoljavajuća i da li će se u tom smislu ići u rekonfiguraciju?
Muftija dr. Hasanović: Mi smo jedna zajednica. Naš vrhovni poglavar je reis – ul – ulema sa sjedištem u Sarajevu. Naša pozicija je specifična jer djelujemo u pravnim okvirima druge države ali nas to ne sprečava da gradimo i jačamo jedinstvo naše jedinstvene Islamske zajednice. Odnosi sa prethodnim reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem bili su odlični a nema niti jednog razloga da sa novim reis-ul-ulemom mr. Husejn ef. Kavazović ne budu još bolji. To ćemo postići kroz donošenje novog ustava Islamske zajednice koji je u proceduri. Trenutna otvorenost i raspoloženje za iznalaženje najboljih modela za jačanje zajednice uz uvažavanje specifičnosti pravnih okvira u kojima djelujemo za svaku je pohvalu. Takav pristup može polučiti dobre rezultate.
Hrvatska je od nedavno članica EU. Koliko je to uticalo na položaj muslimana u Hrvatskoj, je li njihov status promijenjen i jesu li prava muslimana time ugrožena?
Muftija dr. Hasanović: Da, svjedočili smo nedavnom ulasku Republike Hrvatske u veliku obitelj EU. Isto tako smo svjedočili dugogodišnjim naporima i prilagodbi određenih zakonskih rješenja i pravnih normi kako bi se zadovoljili visoki standardi Europske unije. U okviru svih prilagodbi Islamska zajednica dala je maksimalan doprinos tomu. Ono što je najvažnije Islamska se zajednica unutar konsolidirala te implementirala međunarodni standard kvalitete ISO 9001:2000 što ju je učinilo transparentnom, depersonaliziranom i prepoznatljivom. Potvrđeni alati kvalitete koju nudi navedeni standard neophodan je za uspjeh jedne složene po mnogo čemu specifične organizacije kao što je Islamska zajednica. Ulaskom u EU prava muslimana ničim nisu promijenjena niti možemo govoriti o bilo kakvoj ugroženosti s naslova muslimanskih prava u Hrvatskoj nakon ulaska u EU.
U više svojih nastupa naglasili ste da Hrvatska ima “najbolje” riješeno muslimanko pitanje. Kako taj model prenijeti i na BiH?
Muftija dr. Hasanović: Drago mi je da ste postavili to pitanje. Bilo bi pitanje još uvjerljivije da ova riječ najbolje nije pod znacima navoda jer se zaista radi o najbolje uređenim odnosima između Islamske zajednice i Države. Ugovor o specifičnim odnosima koji je potpisan između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj 2002. godine a na tragu službenog priznanja islama još 1916. godine sigurno može poslužiti kao primjer ali i model u iznalaženju rješenja muslimanskih zajednica u europskim zemljama ali i kao model u rješavanju kršćanskih manjina u Islamskom svijetu. Obzirom da se radi o specifičnom ugovoru podrazumijeva da ima mnogo toga što je svojstveno za nas ali okviri za iznalaženje adekvatnih rješenja primjenjivih i u drugim zemljama sigurno ima. Kako mi je poznato Islamska zajednica u Bosni i Hercegovi trenutno priprema sličan ugovor koji treba potpisati i na taj način pravno ojačati svoju poziciju unutar bosansko-hercegovačkog društva.
Nacionalna odrednica
Popis stanovništva je jedan od mnogobrojnih predstojećih izazova za Bošnjake i Bosnu. U bivšoj Jugoslaviji muslimani se nisu mogli izjasniti kao Bošnjaci. BiH će poslije više od 20 godina provesti popis stanovništva. Kako u tom smislu muslimani treba da se izjasne na predstojećem popisu, i koliko je to uopće važno?
Muftija dr. Hasanović: Popis stanovništva u BiH je od velike važnosti kojem se mora pristupiti najozbiljnije i najodgovornije. Islamska zajednica tome je posvetila veliku pozornost što se može vidjeti kroz sve medije koje ima Islamska zajednica. Na dvije sjednice Rijaseta, čiji sam član, to je bilo na dnevnom redu. Ne smijemo dozvoliti da budemo manjina u vlastitoj zemlji. Kada su se god mogli muslimani u Bosni i Hercegovini slobodno izjasniti o svom nacionalnom biću, izjašnjavali su se kao Bošnjaci, vjera nije upitna to je islam a jezik svakako Bosanski. Nažalost svjedoci smo da je kroz povijest bilo više pokušaja zbunjivanja Bošnjaka pa su tako jedino muslimani u BiH vezali svoju nacionalnu odrednicu za vjersku. Bilo im je i to probavljivije nego da se izjašnjavaju nečim što oni nisu ili neopredijeljeni. Puno je šehidske krvi proliveno za slobodu BiH u svim njezinim sferama a jedna od njih je i nacionalno izjašnjavanje. Izjasniti se na predstojećem popisu odrednicom BOŠNJAK znači biti na putu onih koji su svoje živote položili kako bi imali društvo po mjeri svih građana.
Širenje mita vodi u korupciju i beznađe
U posljednje vrijeme dosta se govori o vladavini prava i korupciji koja nagriza svako društvo. Možete li mi reći kako islam gleda na ovo društveno zlo?
Muftija dr. Hasanović: Mito i korupcija su rak rana svih društava pa i islamskih, nažalost. Negdje je ona zastupljena više a negdje manje. Islam to osuđuje na najveći mogući način. U istu kategoriju stavlja i one koji daju, posreduju i primaju. Božji poslanik Muhamed a.s. prokleo je i onog tko nudi, onog tko prima i onog tko posreduje u realizaciji mita. Širenje mita u društvu vodi u korupciju i nepravdu. Jača se duh pohlepe i lakomnosti umjesto duha kompetencija i odgovornosti.
Koja bi bila Vaša bajramska poruka?
Muftija dr. Hasanović: Ramazanski bajram je jedna od prilika da muslimani svoju radost podijele i sa svojim susjedima, prijateljima i poznanicima koji nisu muslimani, kao što je to slučaj kada svoje blagdane obilježavaju pripadnici drugih vjera. Međusobnim upoznavanjem, kroz druženja i razgovore do sada su predstavnici vjerskih zajednica i Vlade, a uz potporu Predsjednika Republike te učešće medija i šire društvene zajednice učinili mnogo da u našem društvu spriječimo razvoj pogrešnih stereotipa, te pogubnih predrasuda koje vode u diskriminaciju. Model kojim je uređeno pitanje vjerskih zajednica, a samim tim i Islamske zajednice u Hrvatskoj je model koji omogućava da muslimani svaki svoj blagdan dočekaju u punini radosti i zadovoljstva kao ponosni vjernici i članovi Hrvatskog društva, a tako se osjećamo i danas. Nadamo se da će ovaj model uređenja našeg društva doprijeti i do onih koji vode brigu o miru u svijetu, o sprječavanju diskriminacije kao i poštivanju univerzalnih ljudskih prava i sloboda, kako ne bismo u budućnosti svjedočili nemilim događajima koje danas imamo priliku gledati.
S molbom Bogu da svim ljudima podari mogućnost zdravog prosuđivanja kroz prizmu milosti i oprosta, ljubavi i tolerancije, razumijevanja, brige i požrtvovnosti za drugog, svim vjernicima čestitam Bajram šerif mubarek olsun, a svim ljudima želim mir, sigurnost i napredak u svim poljima, s nadom i željom za nastavkom izgradnje uzoritih odnosa.
Poruke jače od incidenta
Evo po prvi put u Rijeci klanjat će se Bajram namaz u novootvorenom centru, odnosno džamiji. Nedavno je bio slučaj napada na džamiju, gađana je kamenjem, kako to komentarišete, da li taj objekat nekome smeta, i koji je njen značaj, s obzirom da je Rijeka prvi put dobila džamiju?
Muftija dr. Hasanović: Mi smo sretni da imamo tako lijep i reprezentativan vjerski objekt u Rijeci. Muslimani Rijeke i Primorsko goranske županije zaslužuju takav objekt. Zahvalni smo njegovom Visočanstvu bivšem Emiru Države Katar Hamed bin Halifi Al – Thaniju na njegovoj velikodušnosti i pomoći za izgradnju tako vrijednog objekta. Poruke koje su se čule sa otvorenja od najviših dužnosnika Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Države Katar puno su jače od incidenta koji je počinio pijani mladić u kasnim noćnim satima. Treba pohvaliti brzu reakciju policije kao i osudu svih relevantnih čimbenika u Republici Hrvatskoj od gradonačelnika Vojka Obersnela, preko nadbiskupa mons. Devčića do predsjednika Države g. Josipovića.