Kur'an je na mnogim mjestima vjerna slika univerzuma
Za 7. broj glasila Islamske zajednice u Republici Sloveniji Amber prof. dr. Enes Karić dao je ramazanski intervju u kojem govori o svojoj ljubavi prema Kur'anu, o današnjem razumijevanju Kur'ana, o tumačenju Kur'ana...
Prof. dr. Enes Karić profesor je tefsira (tumačenje Kur'ana) na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Autor je mnogobrojnih rasprava, prijevoda (sa arapskog i engleskog), eseja, polemika i prikaza knjiga. Prvodilac je Kur'ana na bosanski jezik. Boravio je više puta na specijalizacijama na univerzitetu Al-Azhar, Kairskom univerzitetu, zatim na univerzitetu Yale (SAD) i Oxford (Vel. Britanija), univerzitet u Kaliforniji, Santa Barbara (UCSB). Član je savjeta fondacije za očuvanje rukopisnog nadljeđa islama (Al-Furqan) u Londonu. Član je savjeta Islamic Studies (Pakistan). Aktivni je član Kraljevske akademije »Alu-l-Bayt« u Ammanu (Jordan).
Za ovaj broj Ambera prof. Karić govori o svojoj ljubavi prema Kur'anu, o današnjem razumijevanju Kur'ana, o tumačenju Kur'ana i drugo.
Razgovarali: Špendi Fidani i Nevzet Porić
Poštovani profesore, hvala što se izdvojili vrijeme i pristali da razgovaramo za časopis Amber. Ovaj broj našeg časopisa posvećen je mjesecu ramaznu, a u mjesecu ramazanu počela je objava Kur'ana. Vi ste najpoznatiji mufesir u našem narodu, preveli Kur'an, stoga smo odlučili da s Vama razgovaramo o razumijevanju poruka Kur'ana u našem vremenu. Veliki je broj knjiga, radova, prijevoda koje ste objavili, a većinom su u duhu razumijevanja Kur'ana. Možete li nam za početak kazati kako se kod Vas rodila ljubav prema Kur'anu, odnosno proučavanju Božije Riječi?
Dr. Karić: Prvo, hvala vam na lijepim riječima, iako sebe ne smatram najpoznatijim »mufesirom u našem narodu«. Ali, vaše mišljenje o meni pobuđuje neku vrstu duga da još više radim na području koje me duhovno i egzistencijalno saodređuje već više od tri desetljeća.
Kad je posrijedi moja ljubav prema Kur'anu, rekao bih da sam je dobio u svojoj porodici. Ima jedna jasna slika u mome sjećanju: uvečer svakog četvrtka i svake nedjelje, posebno ujesen i zimu, učili smo suru Jasin.
Kur'an je bio »rasklopljen«, »otvoren« pred nama, postavljen na mali sto koji je moja majka prekrivala bosanskim peškirom, sa zida je na stranice Kur'ana i na naša lica padala svjetlost »lambe« petrolejke. Naša dječija lica pomaljala su se ne samo u svjetlosti ove »lambe«, već i u zvuku i zvonu kur'anskih riječi.
I danas, kad god radim na odgonetanju teških i kompliciranih tekstova iz tumačenja Kur'ana, ja se često sjetim tog ugođaja kad sam kao dijete slušao »nerazumljivi« Kur'an na arapskom, u slatkim zvucima, u ugodnoj tišini sela koje je ispraćalo u vječnost svoje dane i noći...
Pred nama je mjesec ramazan u kojem muslimani intenzivnije čitaju i proučavaju Kur'an. Razumiju li današnji muslimani Božiju Riječ pravilno, kakav je naš odnos prema Kur'anu?
Dr. Karić: Mislim da muslimani uvijek pravilno razumiju onaj pobožni, obredni sloj koji nam pritiče iz Kur'ana. Jer, Kur'an je knjiga koja snažno pobuđuje pobožnost i podstiče na nju. Muslimanski svijet, muslimanski narodi općenito – pobožni su danas. To je iznimno važno. Mi, ljudi, jesmo Božija stvorenja. Prema islamskom pogledu na svijet i čovjeka, posredstvom obreda i moralnoga življenja mi se »odužujemo« Bogu što nas je stvorio, što nam je dao mnoge darove, um, razum, osjetila, zdravlje. »Odužujemo« se Bogu za to što je stvorio ovaj zadivni svijet, što nam je podario radost života.
Međutim, današnji muslimani nisu uvijek u skladu sa kur'anskim porukama mira, recimo, tužno je, pa često i užasno, sve ovo što se događa u Siriji, Afganistanu, Pakistanu, Iraku... Ja uvijek govorim i poručujem: Ako smo se kroz vjerske obrede i moralnu smjernost pomirili sa Bogom, nužno je da to pomirenje transponiramo i prenesemo i na pomirenje i izmirenje sa drugim ljudima. Sa muslimanima, kršćanima, jevrejima, itd. Islam nije privilegija koja te opunomoćuje za bahate korake. Naprotiv, islam je prije svega odgovorna i moralna obaveza. Obaveza ne samo pred Bogom, već i pred ljudima, životinjama, biljkama, mineralima...
Vaš predmet je među studentima Fakulteta islamskih nauka jedan od najzanimljivijih. Poučavate studente različitim mufesirama i njhovom tumačenju i razumjevanju Kur'ana. Znamo da smo u povijesti imali velike mufesire poput Abduhua, Ibn Kesira, Taberija, Zamahšerija i druge. Imaju li muslimani danas učenjake poput ovih nabrojanih i je li im potrebno novo tumačenje Božije Riječi?
Dr. Karić: Muslimani danas imaju svoje vjerske znanstvenike i učenjake koji nimalo ne zaostaju za muslimanskim učenjacima klasičnog doba. Štaviše, ovo »doba mašine« je pred današnje muslimanske i islamske intelektualce postavilo i nove zahtjeve. Danas se teologija mnogo više mora baviti čovjekom i čovjekovim učincima u svijetu. Već od industrijske revolucije naovamo, naš svijet sve više postaje »ljudski, odviše ljudski svijet«, a sve je manje »prirodan«. Teologija danas mora imati svoj sektor bioetike, mora imati svoj sektor ekologije, itd. A bioetika i ekologija se, uz druge slične nauke, bave najčešće zlim učincima, zlim djelima čovjekovim. Muslimanski svijet, kao i tradicionalne muslimanske zajednice (mi, bosanskohercegovački muslimani smo jedna takva zajednica) imaju izvanredne intelektualce koji se bave svim tim pitanjima. Pa i dijasporalne muslimanske zajednice na Zapadu mogu se pohvaliti velikim imenima. Recimo, Seyyed Hossein Nasr, William Chitick, Tim Winter, Murad Hofmann, Ingrid Mattson... samo su neka, doista znamenita, imena među muslimanima koji posve meritorno tumače islam i mjesto islama i muslimana u današnjem dobu.
Svjedoci smo različitih interpretacija i tumačenja Kur'ana ljudi koji nemaju adekvatno obrazovanje. Ko može tumačiti Kur'an?
Dr. Karić: U pravu ste kad kažete da danas ima različitih interpretacija Kur'ana datih od strane nestručnih ljudi. Tu često vlada jedna velika pometnja, često i žalosno i haotično stanje. Prije negoli odgovorim na vaše pitanje »ko može tumačiti Kur'an?« dopustite mi da kažem sljedeće:
Kur'an ima svoje razine, svoje dubine, slojeve. U obrednoj razini Kur'ana svi ljudi mogu učestvovati. Potrebno je znati napamet tri ili četiri kratka poglavlja Kur'ana – i već smo spremni obavljati namaze, klanjati, štovati Boga.
Obredna razina Kur'ana su i naš post, naša obligatna i milodarna davanja, odlazak na hodočašće u Mekku, discipliniranje našeg govora, itd. Obredi su u islamu na neki način temelj moralnog zdanja islama. Da bismo bili dobri, pošteni, moralni – ne treba nam nikakva škola. Treba nam samo dobar odgoj.
Međutim, kad je posrijedi tumačenje Kur'ana, tu se moraju završiti mnoge pripremne škole, mora se proći kroz mnoge vještine, postići mnoge graduse. Kur'an je nalik svijetu, zapravo, Kur'an je na mnogim mjestima vjerna slika univerzuma. Pogledajte samo ovu našu planetu! Koliko na njoj ima vulkana, divljih rijeka, ogromnih oceana, velikih planinskih visoravni, užarenih pustinja, lednjaka?! Zar mi možemo u sve te različite pojaseve i oblasti Zemlje ići bosi, u kućnoj odori, u pidžami?! Ma ne, ni govora o tome! Baš nekako tako i u Kur'anu ima mjesta u koja ne možete kročiti niti ih razumjeti bez posebne pripreme, višegodišnjeg obrazovanja i studiranja. Kada neuk čovjek pokušava tumačiti Kur'an isto je kao kada neplivač želi preći uzbujalu rijeku.
Danas ima muslimana koji su neuki u tumačenju Kur'ana. I pritom su grubi. Pružaju lošu sliku o islamu i kod kuće, i na Zapadu. A kad je posrijedi Zapad, tamo ima mnogo neobrazovanih novinara koji o Kur'anu i o islamu pišu bedastoće.
Gdje je izlaz? Pa, izlaz je u dobrom obrazovanju, u moralnom i odgovornom tumačenju Kur'ana.
Nedavno je izašao vaš roman »Slučajno čovjek«. To je vaš treći roman. Da li su Vaši romani svojevrstno pretakanje kur'anskih poruka u svakodnevni život?
Dr. Karić: Ne bih rekao da moji romani idu u tom pravcu, ali je van svake sumnje da njima želim, kroz književnu fikciju, protumačiti današnje stanje muslimana u svijetu. »Jevrejsko groblje« je jedna lična, posve osobna i izbjeglička priča, nastala u ratu i dijelom poslije rata. Izbjeglici je Bog jedna velika utjeha. Ali i neko pred koga izbjeglica i stradalnik iznosi svoj protest. Također, »Slučajno čovjek« bavi se muslimanskom emigracijom u Evropskoj uniji, tu su muslimani često saodređeni svojim kulturalnim i vjerskim obilježjima, čak u tolikoj mjeri da ta obilježja počinju primjećivati zato jer ih drugi na njima primjećuju. Neki su rekli da ja želim iznova afirmirati »sveti roman«, ili neku vrstu »teološkog romana«. Možda, ali to je samo jedan nebitni usputni utisak koji se dobije čitanjem mojih romana. Ono što je moj cilj u mojim romanima, esejima, putopisima... jesu narativi mnogolikih susretanja. Mi mislimo da se danas susrećemo, da nam u tome pomažu moderne komunikacije, mediji, dijalozi... Možda se doista susrećemo, ali nisam siguran da se i razumijevamo...
Znamo da mnogo radite. Da li možemo uskoro očekivati neki novi naslov s kojim ćete nas počastiti?
Dr. Karić: Već nekoliko godina radim na jednom enciklopedijskom leksikonu Kur'ana. Nekoliko odrednica već sam objavio. Također, radim na bosanskom prijevodu i komentaru jednog bagdadskog kataloga knjiga nastalog prije više od hiljadu godina. Ima još mnogo toga što bih uskoro želio privesti kraju i objaviti. Bože nam lijepoga zdravlja i života.
Vaša ramazanska poruka muslimanima u Sloveniji?
Dr. Karić: Poruku bih rado iskazao kao želju. Želim da se svi muslimani u Republici Sloveniji lijepo osjećaju uz nastupajući mubarek mjesec ramazan, da sa svojim muftijom dr. Nedžadom Grabusom i svima vama, njegovim saradnicima, sudjeluju u tim divnim duhovnim darovima kojima nas ramazan obasipa.