Proglas Svjetske unije islamskih učenjaka

ZAVRŠNI PROGLAS (AL-BEYAN AL-HITAMI)

SA KONFERENCIJE VIJEĆA POVJERENIKA

SVJETSKE UNIJE ISLAMSKIH UČENJAKA

U glavnom gradu Katara, Dohi, održana je, 15. i 16. decembra 2012. godine, konferencija Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka. Unija je osnovana 2004. godine i do sada je njeno sjedište bilo u Dablinu (Irska) a od ove godine u Dohi (Katar). Zahvaljujući ideji srednjeg puta (el-vesatijja) u tumačenju islama i njegovih učenja i propisa, koju vjerno zastupa predsjednik Unije šejh Jusuf el-Karadavi, Unija je, za osam godina svoga postojanja, okupila preko šezdeset hiljada članova (alima), koji dolaze iz gotovo svih zemalja svijeta. U radu Vijeća povjerenika (Medžlis el-umena’) učestvovao je i dr. hafiz Safvet Halilović, član Vijeća povjerenika i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici. Vijeće je raspravljalo o brojnim pitanjima, tražeći put prevazilaženja mnogih teškoća i problema koji bremene islamski svijet.

Na početku, Vijeću se obratio presjednik Unije, uvaženi šejh dr. Jusuf el-Karadavi, koji se, nakon pozdravne besjede, ukratko osvrnuo na razloge osnivanja Svjetske unije islamskih učenjaka, istakavši kako je formiranje Unije bilo ostvarenje sna učenjaka, te kako su se osnivači suočavali s teškoćama u ostvarenju tog cilja, dotle da nisu našli nijednu arapsku ili muslimansku zemlju u kojoj bi Uniju registrovali, što ih je primoralo da je registruju u Irskoj. „Međutim, sad smo, uz blagodarnu saglasnost emira Katara, neka je u Allahovoj zaštiti, stalno mjesto našli u državi Katar“. Šejh El-Karadvi je, potom, naglasio da emanet stavlja na pleća učenjaka Ummeta, kako bi se oni poduhvatali svoje obaveze koju imaju prema Ummetu i narodima, kako bi ih naprijed vodili, „nakon što nas je Allah darovao ovom Unijom“. Preporučio je učenjacima da koriste iskustva iz revolucija u sklopu Arapskog proljeća u usmjeravanju naroda i njihovog vođstva, a učenjaci trebaju uvijek biti u prethodnici. Potom je pohvalio arapske revolucije, ističući da je Unija bila jedan od najvažnijih podstrekača u tim revolucijama, da bi obraćanje zaključio dovom za uspjeh, da se s uspješno okonča pobuna u Siriji, koja će, kako je njegova eminencija, predsjednik, ustvrdio, s Allahovim dopuštenjem, uspješno i završiti. Zatim su učesnici započeli raspravu o Planu rada, a nakon rasprava i razgovora vođenih tokom dva cijela dana, iznijeli su jedan broj zaključaka i preporuka, da bi konferenciju okončali izdavanjem sljedećeg Proglasa/Deklaracije (al-bayan al-hitami), čiji prijevod donosimo u cijelosti: 

U vezi s Palestinom

Unija pozdravlja veliku stratešku pobjedu koju je ostvario otpor u Gazi, kojom se ponose svi Arapi i muslimani u svim krajevima svijeta. Unija pozdravlja i ulogu koju je odigrala egipatska vlada, a koja se posebno ogleda u hrabroj posjeti učinjenoj od strane predsjednika Egipatskoga ministarskog vijeća i prateće delegacije tokom raketiranja, kao i ulogu koju je nosio njegova ekselencija, dr. Muhammed Mursi, sve dok nije postignuta časna obustava vatre, s kojom su se ostvarila brojna dostignuća, kao što je ukidanje blokade i otvoreno stavljanje time do znanja da Gaza više nije sama, zatim to da Izrael mora znati da se Svijet promijenio nakon Arapskog proljeća. Veoma dragocjenom Unija smatra historijsku posjetu toj oblasti, koju je pred sami rat učinio njegova ekselencija, veleuvaženi šejh, Hamed ibn Halifa Al Thani, kao što cijeni i njegovu podršku projektima za ponovno naseljavanje Gaze. Unija pozdravlja i sve ono što su učinili Tunis, Turska i ministri vanjskih poslova nekih arapskih zemalja, kao i generalni sekretar Organizacije islamske saradnje, koji su posjetili Oblast tokom rata i nakon njega. S druge strane, Unija podržava napredak koji je postignut putem Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, da državu Palestinu prizna kao člana posmatrača u Skupštini.

S obzirom na ta dva važna dostignuća, pobjedu Otpora u Gazi i priznavanje države Palestine kao posmatrača u Ujedinjenim nacijama, Unija zahtijeva od sve braće iz redova Hamasa, Fetha i drugih grupacija, da tu blagodarnu okolnost krajnje ozbiljno iskoriste za vraćanje pomirenju i objedinjavanju palestinskoga borbenog reda, koji je, tokom posljednjih godina, gubitke trpio zbog nesloge i rastakanja, za vraćanje pomirenju na osnovama trajnih palestinskih načela (među koje spada i pravo na povratak i otpor, sve dok ne budu oslobođeni Palestina i njena prijestolnica, Jerusalim).

Unija, također, poziva vladare islamskih zemalja da čvrsto stanu protiv kampanje naseljavanja i izgradnje naselja na palestinskim teritorijama, posebno u gradu Jerusalimu, prvoj kibli i trećem od Časnih hramova, adresirajući na njih vjerničku i historijsku odgovornost za to. Učenjake Ummeta poziva da ustrajavaju u vršenju svoje legitimne uloge u jasnom upoznavanju javnog mnijenja, lokalnoga i svjetskoga, s historijskim opasnostima od politike požidovljenja časnog Jerusalima po jedinstvo palestinskih teritorija, te o nedopustivosti da se zanemari i pedalj te zemlje. 

U vezi sa zemljama Arapskog proljeća

Te zemlje još uvijek žive u teškome prijelaznom stanju iako su protekle približno dvije godine od početka revolucija. U njima i dalje kontrarevolucionarne snage, svim raspoloživim snagama i sredstvima, s pozicije trajnog opstajanja u vrhu države i uz izvanjsku podršku od strane nekih krugova, rade protiv dostignuća revolucija i na njihovom poništenju. 

Stanje u Egiptu

S velikom uznemirenošću Unija prati polarizaciju koju posvjedočuje stanje egipatske revolucije i njeno jasno ostavljanje traga na pobunu koja je ujedinila sve komponente egipatskog naroda i svrgnula diktatorski režim koji je ugnjetavao sve Egipćane.

Referendum o Novom egipatskom ustavu, za koji je postignuta saglasnost da u njemu sudjeluju sve strane, dobra je prilika za postizanje jedinstva i usaglašavanja oko ciljeva i dometa revolucije. Tim povodom Svjetska unija muslimanskih učenjaka ističe:

1. Sav egipatski narod, sa svim grupacijama, Unija poziva na jedinstvo uz odbacivanje razdora i surevnjivosti, na ispravno razumijevanje teškoga prijelaznog razdoblja radi mirnog prelaska zemlje u razdoblje konačnog smirivanja i uspostavljanja zakonodavnih državnih ustanova, te ulaska svih u borbu za ponovnu izgradnju Egipta, ekonomsku i društvenu, te njegovog vraćanja na dostojnu regionalnu i svjetsku poziciju.

2. Sve komponente egipatskog naroda Unija podstiče da se masovno odazovu na referendum o Novom ustavu, apelujući na sve političke opcije, ma s koje strane bile, da prihvate ono što o Novom ustavu odluči egipatski narod. U odsustvu zakonodavnih ustanova, narod je jedini nosilac vlasti nadležan da rješava svaki spor tokom prijelaznog razdoblja. 

Stanje u Tunisu

Unija prati zbivanja i događaje koji govore o teškoćama s kakvim se suočava prijelazno razdoblje nakon slavne revolucije u Tunisu, u kojem se i ono što je neočekivano pomiješalo s onim što se moglo očekivati, manifestujući se velikim razmjerama zaostataka anarhije i despotizma od bivšeg režima, kao i u neadekvatnom pružanju odgovora novog vođstva u otklanjanju prijetnji od revolta žitelja ugroženih i marginalizovanih zona, u pravcu promjene njihovog položaja na bolje, dok neke strane u redovima kontrarevolucije, nastoje taj revolt rasplamsati i iskoristiti ga za usložnjavanje prijelaznog perioda koji bi se morao okončati obznanjivanjem novog ustava, predsjedničkih i zakonodavnih izbora, što bi označilo početak razdoblja mira i izgradnje.

U vezi s tim što proživljava prva zemlja Arapskog proljeća, Unija vidi ističe:

1. Unija se protivi nastojanjima kontrarevolucionarnih snaga da otežaju put revolucije u njenome prijelaznom razdoblju.

2. Unija podstrekava Vladu trojnog saveza, koji zemlju vodi nakon izbora, na dodatno vođenje brige oko dinamike koordiniranja razvoja u ugroženim zonama i ubrzavanja razračunavanja s anarhijom.

3. Unija osuđuje manifestovanje sile i nasilja, kao i pribjegavanje paljenju i uništavanju državnih ustanova. Unija smatra da je svako iskazivanje nezadovoljstva mirnim putem i suprotstavljanje vlasti na miran način prihvatljiv postupak, kao što je i svaki čin nasilja, rušenja i uništavanja državnih ustanova, zakonom zabranjeno. Unija sve islamske struje i patriotske snage poziva ka jednoj dogovornoj središnjoj koncepciji i okretanju zemlje ka miru, koncepciji koja će podstrekavati na put ka razvoju, posebno u ugroženim i marginalizovanim zonama. 

Stanje u Libiji

Unija poziva sve strane da poštuju zabranu prolijevanja libijske krvi, da se klone svake manifestacije pojedinačne osvete, da to prepuste državnim ustanovama koje će se formirati radi provođenja pravde i odgovarajućega kažnjavanja onih koji su prava libijskog naroda kršili prije pobune. 

Stanje u Jemenu

1. Unija poziva jemenski narod da ubrza reformisanje bezbjednosnog i vojnog aparata, da sa svom ozbiljnošću poradi na otklanjanju patnji s jemenskog naroda koji pati od siromaštva i neimaštine, koje su se dodatno pooštrile tokom i poslije pobune.

2. Unija podržava arapske i islamske zemlje, posebno zemlje Savjeta zalivske kooperaacije, da Jemen pomažu novčano i ekonomski, kako bi uspješno prebrodio prijelazni period i došao do izbora koji bi zemlju doveli do mira i vladavine zakona. 

U vezi sa Sirijom

1. Unija pozdravlja herojski sirijski narod i njegovu trajnu pobunu protiv zlokobnog režima, jer je pobunu poveo mirnim putem, bez nasilja i nošenja oružja, nastojeći da ostvari slobodu i čast. Međutim, suočio se s ubijanjem, nasiljem i terorizmom od strane režima. Žrtva tih zahtjeva je premašila desetke hiljada poginulih i stotine hiljada ranjenih, te rušenje stotina hiljada kuća i progon miliona ljudi. Organizovano nasilje je primoralo narod na odbranu sebe, svoje časti i slobode. Ovom prilikom Unija pozdravlja Slobodnu sirijsku vojsku koja staje na stranu sirijskog naroda i stalno napreduje u razbijanju režimskih snaga, koje, iz dana u dan, stalno uzmiču.

2. Unija potvrđuje svoje ranije proglase o davanju podrške Sirijskom patriotskom savezu i poziva vladare i narode arapskih i islamskih zemalja, kao i liberalne snage u svijetu, da stanu na stranu sirijskog naroda u njegovoj pobuni, te da patriotski Savez priznaju kao legitimnog zastupnika sirijskog naroda.

3. Unija poziva sve humanitarne organizacije i imučne ljude da daju prilog stradalome sirijskom narodu, posebno sada u zimskoj studeni, kad hiljade pripadnika toga herojskog naroda, oskudno odjevene, žive kao prognanici u pustarama svoje zemlje, ili kao izbjeglice u nekim susjednim zemljama.

4. Unija poziva sve arapske i islamske zemlje da sve što je u njihovoj moći založe u organizovanju pristojnog života sirijskim izbjeglicama i pripremanju uvjeta za školovanje njihove djece, kako im ne bi tokom ove godine bilo uskraćeno školovanje. 

U vezi sa Somalijom

1. Unija visoko cijeni poboljšanje bezbjednosne situacije i proširenje centralne zone državnog teritorija koje pod kontrolom države nije bilo dugi niz godina, podržava novu vladu i novog predsjednika države.

2. Unija poziva arapske i islamske zemlje, Ligu arapskih zemalja i Organizaciju islamske kooperacije, da poveća brigu za probleme tog naroda i obezbjeđivanje uvjeta za njegov izlazak iz stanja rata i anarhije i prelazak u centralizovanje države i ponovno objedinjavanje teritorija pod njenom kontrolom, te olakšavanje stanja siromaštva uz obezbjeđivanje dovoljnih količina lijekova i hrane i ostvarivanje općeg napretka. 

U vezi s Irakom

Unija poziva Iračku vladu da prestane sa samovoljnom i ekstremnom politikom koju provodi protiv nekih skupina iračkog naroda. Unija osuđuje akcije masovnih pogubljenja, hapšenja i pretresa, kao i akcija protjerivanja i sličnih radnji kojim se zlostavljaju pripadnici iračkog naroda. 

U vezi s Bagladešom

Unija ponavlja i ustrajava na svojim zahtjevima upućenim vladi Bangladeša da islamski legitimitet te bratske zemlje štiti davanjem slobode svim islamskim vođstvima i liderima opozicije, koji su nepravedno i lažno optuženi za navodno počinjenje ratnog zločina prilikom oslobađanja Bangladeša. Polazeći od želje za mirom u islamskim zemljama i njihovim razvojem, Unija zahtijeva od vlade Bangladeša da zatvori zlokobni Sudački dosje o prekršajima koji zemlji donosi samo razdor i nered, dodatno kvareći ugled zemlje. 

U vezi s Afganistanom i Kašmirom

Unija podvlači svoje odbijanje strane okupacije islamskih zemalja kao što su Afganistan i Irak. Postojanje stranih okupacionih snaga u tim bratskim zemljama uvalilo je ljude i zemlju u zavađenost i razaranje koji prijete njihovoj budućnosti i pripremaju ih za dijeljenje na međusobno zavađene državice. Ono što u sve unosi još više gnusne prljavštine, jeste to što okupacione snage, koje tvrde da vode rat protiv terorizma, same vode terorističke aktivnosti koje uništavaju desetke hiljada života nedužnih ljudi i raspaljuju vatru različitih plemenskih i rasnih fanatizama.

Unija poziva Društvo naroda da u svjetlu rezolucija Ujedinjenih nacija, u skladu sa stavom muslimanskoga kašmirskog naroda, riješi problem Kašmira, utoliko prije što je kašmirski problem predmet spora dviju nuklearnih sila, Pakistana i Indije. 

U vezi s Malijem

Unija s nelagodom prati događanja koja prolaze sjeverni krajevi Malija i stalna nastojanja da se afričke islamske države uvuku u provaliju građanskog rata. U vezi s tim Svjetska unija muslimanskih učenjaka ističe slijedeće:

1. Unija od svih strana zahtijeva da obezbijede odgovarajuće ozračje za neophodni dijalog na koji će se svi obavezati, da obezbijede mir i sigurnost za sve. Unija poziva sve naoružane grupacije i Malijsku vladu da se odazovu pozivu na mudrost i razboritost, kako bi se otklonila ta kriza.

2. Unija poziva Organizaciju islamske kooperacije da sve što je u njenoj moći založi pomoći Maliju kako bi izašao iz te krize, da se miroljubivo umiješa u gašenju sukoba brije nego što se rasplamsa.

3. Unija poziva sve strane da sjednu i razgovaraju dok ne dođu do pravednog rješenja koje će zadovoljiti sve i zaštititi tu oblast od aveti izvanjskog upletanja koje neće biti korisno za narode Ummeta. Iskustva koja je donosilo upletanje i nesreće koje je ono povlačilo za sobom, najbolji su dokaz tome. 

U vezi sa Sudanom

Unija cijeni ono što čini Asocijacija sudanskih učenjaka u okupljanju muslimana i objedinjavanju njihove riječi, na osnovama pružanja savjeta vođama i pristalicama. Unija ima uvide u napor koji vlada ulaže u stabilizovanju islamskog usmjeravanja i dovršenja izgradnje ustavnog poretka koji će počivati na Kur'anu i Sunnetu.

Unija osuđuje svojevrsnu blokadu koju nad Sudanom provode međunarodne organizacije, kao što osuđuje i učestale napade na istok Sudana i na fabriku Jermuk. Unija pohvaljuje stav Sudana u podsticanju rješavanja palestinskog pitanja. Unija poziva sudanski narod na jedinstvo i slogu, uz otklanjanje plemenskog fanatizma i ekstremizma, kako bi se postigao željeni preporod. Unija od Sudanske vlade zahtijeva da ulaže sav napor u stizanju do političkih dogovora koji bi dobro donijeli svima. 

U vezi s Libanom

Unija od Libanske vlade zahtijeva da odustane od politike ravnodušnosti, da udovolji zahtjevima muslimana i izbjeglicama Sirijcima pruža humanitarnu pomoć, socijalnu, zdravstvenu i pedagošku. Unija zahtijeva da se Vlada obračuna s klanom koji kriminalističke skupine u Siriji otvoreno pomaže u opremi, ljudstvu i oružju, kako bi s Libana skinula ljagu. 

U vezi s Kosovom

Zemlje islamskog svijeta koje još nisu priznale državu Kosovo, Unija poziva da požure s priznavanjem, kako bi ta država dobila svoje punopravno članstvo u Ujedinjenim nacijama. 

U vezi s muslimanskim manjinama                                                

O stanju muslimanske manjine Ruhinga u Mjanmaru

Unija prati ono čemu se izlaže oblast Arakan u Mjanmaru (Burmi). Prati ubijanje, paljenje stotina sela, stalne napade uz pomoć lokalnih policijskih snaga i masovno protjerivanje muslimanske manjine Ruhinga koja je starosjedilačka na svojoj zemlji. Uniju iznenađuje uloga vlade Mjanmara u nemiješanju. Štaviše, vidi je kako u kolektivnom istrjebljenju aktivno sudjeluje putem policijskih snaga koje uvijek stoje na strani budističke većine. U vezi s istrjebljivačkim ratom protiv muslimana u oblasti Arakan, Unija poručuje slijedeće:

1. Unija osuđuje gnusne pokolje kojima se poništavaju prava braće muslimana u oblasti Arakan, ne samo pod nadzorom centralne vlade, već i uz njeno povremeno podsticanje.

2. Unija na vladu Mjanmara adresira političku, zakonsku i humanističku odgovornost za zločinačke postupke okrenute protiv prava jednog dijela stanovništva.

3. Unija poziva snage Organizacije islamske kooperacije i vlade islamskih zemalja da se pokrenu i stanu na stranu nejake braće u Mjanmaru. Unija ovom prilikom pozdravlja posjetu koju je Gospodin Tajib Erdogan sa suprugom učinio Mjanmaru i tamošnjim muslimanima. 

O stanju u Indiji

Svjetska unija muslimanskih učenjaka osuđuje kampanju koja se u Indiji, protiv muslimana, u ime borbe protiv terorizma, vodi uprkos sudskom oslobađanju stotina mladića muslimana, nakon što su duge godine u zatvorima proveli i pored postojanja jasnih dokaza da su optužbe protiv njih iskonstruisane, a priznavanja iznuđena primjenom sredstava mučenja zabranjenih međunarodnim konvencijama.

Unija zahtijeva od Indijske vlade da odustane od proganjanja muslimanskih mladića u ime borbe protiv terorizma, da formira urgentne sudove u vezi s optužbama onih koji su uhapšeni a nevinost im se ne utvrđuje prije navršavanja brojnih godina u zatvorima. Unija od Indijske vlade zahtijeva i da muslimanskim mladićima, čija nevinost je sudski utvrđena, da materijalnu naknadu i izrazi javno izvinjenje, njima lično i muslimanskoj zajednici u Indiji. 

Stav Unije o ismijavanju i omalovažavanju vjera

Unija ističe da je ismijavanje i omalovažavanje bilo koje vjere po islamu neprihvatljivo i sramotno, da ih odbacuje zdrav razum i urođeni ljudski osjećaj, jer se na ismijavanju i omalovažavanju bilo koje vjere zasnivaju osjećaji mržnje i smutnje koji pale vatru ratova, od kakvih ljudi zaziru i ne žele ih, a ako buknu, teško ih je ugasiti. To ne može biti pretpostavka nikakve slobode umjetnosti i izraza, već je to pretpostavka ljage, uznemiravanja i klevetanja, a to niko ne treba odobravati.

Stoga Unija sve razumne i razborite ljude cijelog svijeta poziva da donesu Povelju časti o nehuljenju svetinja, ili o nevrijeđanju vjerskih osjećanja, da donesu jedan svesvjetski kodeks – koji bi iznijele Ujedinjen nacije – o zabrani ismijavanja i omalovažavanja vjera i njihovih znanih svetinja. To je ono čemu teži Svjetska unija muslimanskih učenjaka. 

O općoj reformi

Svjetska unija muslimanskih učenjaka smatra da je jedna od njenih velikih zadaća korigovanje misaonih i djelatnih devijacija u islamskom svijetu, uz ulaganje maksimalnog napora i svih sredstava u širenju središnjosti (el-wesatijja), umjerenosti, zdrave svijesti i ispravnog razumijevanja islamskog vjerozakona. Iz toga proizlazi pridržavanje vjerozakonskih načela i odredbi, uz okupljanje muslimana oko njih, jednako vladara i potčinjenih, muškaraca i žena, te isticanje pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku, na razini pojedinca, kolektiva, naroda i države. Zadaća Unije je i pozivanje svih muslimana na privrženost ibadetima koji su izvor sreće i uspjeha, uz lijep odgoj koji štiti jedinstvo društva i snabdijeva ga pozitivnim duhom koji ga dovodi u poziciju dobroga uzora za ugledanje i garantuje civilizacijsko buđenje duha zajednice uz pružanje otpora slabostima i unutrašnjem defetizmu, da bi se došlo do željene promjene u psihi i ponašanju (Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni).                              

O pozivanju u sveobuhvatno izmirenje

Unija iznova poziva ka oživljavanju sveobuhvatnog izmirenja među svim faktorima ljudske zajednice, na razini vlada i naroda, učenjaka i da'ija, ustanova i organizacija, nacionalnih i etničkih pokreta, na osnovama garantovanja prava, poštivanja duha sloboda, proširenja baze participiranja, pridržavanja mirovnog plana riječju i djelom, utemeljenja načela pravednosti, hitnog izvršavanja presuda nezavisnog sudstva, potvrđivanja neprikosnovenosti zakona i nezavisnog suđenja, ukidanja prijekih sudova, hitnog oslobađanja nepravedno uhapšenih, olakšavanja povratka prognanih državljana, afirmisanja uloge učenjaka u reformisanju zajednice i pozivanju k Allahu i pridržavanja vjerskih i patriotskih načela zajednice, odbrane zajednice uz poštovanje njene uloge i presijecanje puta onima koji na nju iz zasjede stalno motre.

Unija pozdravlja nesebičan trud koji neke arapske i islamske zemlje ulažu u postizanju pomirenja među svim skupinama koje rade u službi islamske misli, posebno onim koje su određeni niz godina slijedile metod surovosti i promjena putem sile, nakon čega su se okrenule vladavini prava, vratile se koncepciji islamske središnjosti (al-wasatiyya al-islamiyya) koju Unija trasira i ka njoj poziva. U tom kontekstu Unija podvlači potrebu da se požuri s oslobađanjem preostalih političkih zatvorenika u svim islamskim zemljama i vraćanjem svih u djelatan život i aktivnost mirovnog pozivanja, radi iskorištavanja njihovih potencijala i iskustava u štićenju mladića muslimana od padanja u kandže onih koji pozivaju u pretjerivanje, nasilje i tekfir (proglašavanje ljudi nevjernicima).

Najzad, Unija obznanjuje čvrstinu svoje odluke da upućuje Ummet, koriguje njegova poimanja, usmjerava ga ka željenome civilizacijskom preporodu, poduhvatajući se donošenja jednog zbira odluka koje se tiču stalnog organizovanja naučnih skupova, seminara i štampanja naučnih i kulturoloških biltena, čiji zadatak će biti iznošenje svih tretiranih problema na islamsko poprište, da ih javnosti objavi u skladu s utvrđenim načelima i u saglasnosti sa svojim strateškim planom.

Na kraju, Unija koristi priliku da izrazi svoju istinsku zahvalnost i uputi dovu za dobro Katara, njegovog naroda, emira i vlade, a posebno emira koji je pokazao svoju plemenitu zainteresovanost, zajedno sa svojom vladom koja prednjači u svim političkim i humanističkim područjima.       

S arapskog preveo:

dr. Mehmed Kico