Reisu-l-ulema prisustvovao predstavljanju projekta rehabilitacije Aladža džamije u Foči
Završna ceremonija na kojoj su predstavljeni rezultati projekta rehabilitacije Aladža džamije u Foči održana je u petak, 21. 12. 2012. godine u Centru za kulturu Općine Foča, u organizaciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Prisutnim zvanicama su se obratili reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, ambasador SAD-a u BiH Patrick S. Moon, načelnik Opštine Foča Radisav Mašić i članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović.
U okviru završne ceremonije otvorena je i izložba panoa s fotografijama svih projekata finansiranih od Specijalnog fonda američkog ambasadora za naslijeđe, uključujući i likovne radove učenika osnovnih škola, koji su sudjelovali u edukativnoj komponenti projekta "Moja Bosna i Hercegovina-moje naslijeđe".
Projekt rehabilitacije Aladža džamije u Foči u iznosu od 98.287 dolara implementira Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH od septembra 2009.
Cilj projekta je zaštita i restauracija kompleksa Aladža džamije u Foči, a projekt je bio fokusiran na edukaciju studenata završnih godina arhitekture na bosanskohercegovačkim univerzitetima kroz konzervaciju fragmenata preostalih nakon rušenja džamije i restauraciju mihraba, i baza kamenih stupova, koji sadrže složene reljefne dekoracije.
Ovaj projekt se provodi u saradnji i uz pomoć sredstava Specijalnog fonda američkog ambasadora za zaštitu kulturnog naslijeđa Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država i Centra za kulturno naslijeđe Ministarstva obrazovanja i kulture SAD-a.
U projekt je, s ciljem praćenja realizacije, uključena Islamska zajednica u BiH, preko Ureda muftije goraždanskog.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u svom obraćanju je rekao:
- Cijenjeni muftija goraždanski Hamed ef. Efendiću,
Vaša ekselencijo ambasadore Patrick Moon,
Poštovani načelniče općine Foča g. Radisave Mašiću,
Poštovani prisutni!
Danas nas je u Foči okupila Aladža džamija, taj veličanstveni izraz prefinjene smjernosti i duhovnosti, taj naum da se ljepota ovoga kraja ukrasi ljepotom Božije kuće. Danas ćemo se prisjećati te kosmičke poruke u njenoj gradnji i trajanju u ovome gradu. Stoljećima je ona mamila uzdahe putnika i donosila okrepu vjernicima. Pa je onda prestala to činiti.
No, danas o njoj nećemo govoriti iz perspektive sramne prošlosti, koju poznajemo i preziremo, koju odbacujemo i označavamo kao anticivilizacijsku. Želimo o njoj govoriti kao o univerzalnoj, neprolaznoj vrijednosti ljudskog duha. Ovo izvanredno djelo islamske arhitekture, po mnogima, spada u sami vrh svjetske graditeljske baštine. Neki misle da ona nadmašuje ljepotu Ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu ili Starog mosta u Mostaru.
Aladža je sagrađena 957. godine po Hidžri, odnosno 1550/1551. „u ime Preuzvišenog Boga“. Sagradio ju je hajr-sahibija, inspektor sultanovih prihoda u Hercegovačkom sandžaku, ponizni Allahov rob Hasan Nazir, “želeći postići Božije zadovoljstvo“.
Punih 450 godina bila je dom vjernika, ukras grada i inspiracija zaljubljenicima u ljepotu i lijepo. Pripadala je i muslimanima i nemuslimanima podjednako. I danas je svojina svih nas. To potvrđujemo na ovome skupu.
Kada je porušena, izgubili su svi. Najviše je izgubila Foča, ovaj prelijepi grad i generacije njenih stanovnika, kojima je uskraćeno zadovoljstvo da se nadahnjuju njenim ljepotama. Istovremeno, zadovoljeni su silna ljudska mržnja i najprimitivniji porivi za uništavanjem.
Hasan Nazir sagradio je Aladžu iz ljubavi. Danas smo posramljeni zbog onoga što je učinjeno i što je oskrnavilo tu ljubav. Zato se i nadamo da će Foča obnoviti svoju džamiju. U tome ćemo pomoći svi, ali pravo je ovoga grada da zahtijeva da se ispravi nepravda koja mu je nanesena. Jer, Aladža pripada Foči. Ona nije samo muslimanska bogomolja. Ona je simbol ovoga grada i univerzalnih vrijednosti koje su ga krasile stoljećima. Bez Aladže Foča nije grad, a pogotovo nije grad kosmičkih vijednosti.
Poštovani načelniče, domaćine današnje Foče, poučite njene stanovnike da je nasljeđe ranijih generacija i njihovo, i to njih koji jesu i onih koji će doći. Uputite ih da su džamije ovoga grada dragulji na njegovoj kruni.
Prenesite im mudrosti naših umnih predaka. Jedna od njih je da smo mi samo prolaznici, najamnici u onome što je Božije vlasništvo. „Svakog umnog i razboritog čovjeka će se dojmiti da je ovaj svijet prolazan“, kazao je veliki Gazi Husrev-beg. „Dobra djela gone zlo, a najuzvišeniji od dobrih djela je milodar, a najuzvišeniji milodar je onaj koji traje zauvijek. Od dobrotvornih djela opet je najljepše ono koje će se trajno ponavljati“.
Danas smo ovdje da dobrim djelom poništimo zlo djelo koje je dotaklo Aladžu. Svjedočimo dobrotu ljudi iz Sjedinjenih Američkih Država. Milodar kojeg donose govori nam da je došlo vrijeme da zajedno obnovimo ono što je vrijedno za sve nas i što nam svima pripada.
Pouzdajmo se u Boga na tome putu. Aladža nije mogla biti izbrisana; nije mogla biti zaboravljena. Obnovit će je Fočaci kojima pripada. Zbog svoje teške povijesti, ovaj grad zaslužuje da ponovo uzdigne svoj duh.
Zbog Aladže i zbog svih nas, nadam se da će tako i biti.
Neka Uzvišeni Bog obaspe Svojom milošću ovaj skup. I neka bude naklonjen našim namjerama, kazao je na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović.