New York: Položen kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra

U povodu stoljeća od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, te pred duše žrtava genocida, u subotu, 15. decembra 2012., kod Islamskog centra u Monticello-u (New York), položen je kamen temeljac za izgradnju Memorijalnog centra „Šadrvan“.

 Kamen temeljac su položili gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, gradonačelnik Monticello-a Gordon Jenkins, njujorški savezni sudija Frank LaBuda i njujorški Odbor za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja, koji je ujedno organizator još jedne u nizu od memorijalnih manifestacija koje se odvijaju na području New Yorka, u kojem prema nepotvrđenim informacija živi više od 30,000 Plavljana i Gusinjana, odnosno potomaka žrtava genocida.

Ni prohladni decembarski zimski dan nije omeo nekoliko stotina Bošnjaka, Albanaca i Amerikanaca da prisustvuju najavljenom historijskom času i memorijalnom činu polaganja kamena temeljca.

Tri opcije 3d prikaza Memorijalnog centra koji će biti izgrađen u New Yorku

Na samom početku programa pred duše žrtava genocida Safet Ćatović, direktor Islamske škole u New Jerseyu, proučio je ajete iz sure Al-Imran, čiji prevod znači: „Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne, oni su živi i u obilju kod Gospodara svoga. Radosni zbog onoga što im je Allah od dobrote svoje dao i veseli zbog onih koji im se još nisu pridružil, za koje mikakva straha neće biti i koji ni za čim neće tugovati. Radovaće se Allahovoj nagradi i milosti i tome što Allah neće dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili vjernici“. Imam u Islamskom centru Fuad ef. Šabović proučio fatihu, dok svi nemuslimani pozvani da se za žrtve genocida pomole kako je u njihovoj tradiciji.

Smajle Srdanović obraćajući se u ime Odbora za obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja je istakao: 

- Pozivam vas da se molite za sve žrtve genocida. Isto tako ne zaboravite na djecu koja su nevino stradala u američkom gradu Newtown (Connecticut). Podsjećam sve nas na riječi iz Kur'ana časnog, ljudi koji su nevini ubijeni i koji su ubijeni na Allahovom putu nisu mrtvi. I zaista nisu mrtvi! Jer upravo i naše okupljanje pokazuje da smo ovdje da oživimo sjećanja na njih, i oni su zaista živi, rekao je Srdanović. On je posebno istakao: - Želimo da upoznamo naše prijatelje Amerikance, naši preci koji koja su prije jednog stoljeća ubijani u Crnoj Gori, ubijani su samo zato što su imali drugačije ime i što su se molili Bogu na drugačiji način. Njihovi potomci i rođaci tj. došli su u ovu prelijepu zemlju i ovdje smo sojetili punu slobodu i pravo na život, častan rad i da se molimo Bogu na svoj način. Mi to znamo cijeniti. 

- Srdanović je zaključio riječima: - Srdačno se zahvaljujem načelnicima Plava i Montecello-a, sudiji LaBudi, kao i svima vama na dolasku i prisustvu ovom historijskom trenutku postavljanja kamena temeljca za Memorijalni centar koji će nas u budućnosti stalno opominjati da smo dužni da se sjećamo onih koji su nevini dali svoje živote. Moje srce je slomljeno za sve one koji su nevino stradali a do danas im se ni mezara ne zna. Zato ostajem na ovim riječima, nadajući se da će u Crnoj Gori konačno imati razumijavanja prema žrtvama i potomcima žrtava i sprovesti u praksu zahtjeve deklaracije koju smo u oktobru uputili vlastima u CG, zaključio je on. 

Američkom advokatu i sudiji iz Monticello-a John R. Kelly-u organizator memorijala je dao obavezu da pročita Proglas Reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića koji je u oktobru 2012. uputio javnosti u povodu 100.godišnjice Prvog balkanskog rata i genocida nad muslimanima, Bošnjacima i Albancima, Plava i Gusinja. Američkom dikcijom čitanja proglasa, mnogi su ostali zamišljeni kao da ih je s proglasom vratio cijelo stoljeće u nazad. Nakon završetka čitanja proglasa gospodin Kelly je samo kratko rekao: Čitajući proglas Reisu-l-uleme dr. Cerića, i sam kažem nikad više genocid, ali još dublje sam osjetio razloge izgradnje Memorijalnog centra. Sa vama sam!

Voditeljica programa Jasmina Zekić, čitanjem kraćeg obrazloženja upoznala je američke prijatelje, i sve prisutne, šta je ključni povod izgradnje Memorijalnog centra u Monticello, citiramo: 

(…) Sto godina je od crnogorskog zločina genocida, 100 godina je skrivanja i zabranjivanja da se govori, piše, sjeća… o žrtvama genocida. Niko i nikada u Crnoj Gori niti je odgovarao niti se izvinio za ovaj gnusni zločin genocida. Čak što više, današnja Crna Gora koja sebe naziva demokratskom i europskom ima državne simbole, grb i zastavu, pod kojom su planirali i počinili genocid nad Bošnjacima i Albancima. Danas u toj europskoj Crnoj Gori slave najveće zločince, poput kralja Nikole, daju imena ulica, trgova i ustanova. Zar to dovoljno ne govori kakav odnos imaju prema žrtvama i prema potomcima žrtava, kojima se puno stoljeće ne dozvoljava, da se tamo na mjestu zločina sagradi Memorijalni centar koje će opominjati generacije koje dolaze, da se nikad i nikome ne dogodi genocid (…) 

Istovremeno jedan od razloga današnjeg okupljanja je i ukazivanje našim američkim prijateljima da smo potomci žrtava genocida, te da je u Plavu 1905. godine živjelo više od 26000 stanovnika, 100 godina kasnije ima ih manje od 14 hiljada. Dok u New Yorku živi preko 30 hiljada Plavljana i Gusinjana, koji u svojoj zemlji Americi u traganju za ljepotama svog rodnog zavičaja skrasiše ovdje u Montecello-u. Tu kupuju nekretnine, izgradili su Islamski i sportski rekreativni centar. Evo i sada se gradi Memorijalni centar. Zar to nije najbolji dokaz o crnogorskim vladajućim strukturama u kontinuitetu kako se ponašaju prema jednom dijelu građana.

Cijenjeni gradonačelniče i dragi prijatelji, zahvalni smo vama i svima u ovom gradu i SAD koji imaju razumijevanja za stradanje Bošnjaka i Albanaca od Previje do Srebrenice. Zato neka ovaj Memorijalni centar svjedoči budućim generacijama, a potomci onih nad kojim je činjen genocid, borit će se svim demokartskim sredstvima da se nikada i nikome više ne dogodi. Never Agin! 

Da bi u ovom historijskom momentu bio sa svojim sunarodnicima i sigrađanima i prisustvovao historijskom činu polaganja kamena temeljca za Memorijalni centar, doputovao načelnik općine Plav Orhan Šahmanović. Obraćajući se prisutnima između ostaloga je naglasio:

- Donosim vam selame Bošnjaka i Albanaca iz Plava i Gusinja. Mogu vam reći da smo ponosni smo na vas, jer ste se vi prvi drznuli da pokažete da se zločini nisu zaboravili. Sto godina se govorilo, ali je važno da neko jasno i glasno progovori o tome. Nikada više nećemo dozvoliti da se počini genocid nad Bošnjacima i Albancima. Vi imate djela, pamćenje i ono s čim smo mi tamo u Plavu i Gusinju ponosni. Sto godina šehidi žive među nama. Vjerujemo da će vrijeme pred nama i ono što radimo biti odgovor na mnoga pitanja vezana za ovaj genocid. Niko do sada se nije izvinio Bošnjacima i Albancima. Čak šta više negira se genocid. Stoga ja hoću da budem spona između onih tamo u Plavu i Gusinju i vas, i da budem ispred vas i s vama u odnosu s Vladom Crne Gore, uz nadu da se genocid neće nikad više ponoviti, - zaključio je načelnik Šahmanović, čiji govor je više puta prekidan gromoglasnim aplauzima.

Skoro da je nezamisliv važan skup u Islamskom centru a da se gradonačelnik Monticello-a Gordon Jenkins nije odazvao pozivu organizatora. Uglavnom je tu da podijeli sa nama radost ali za ovu priliku je došao da sa potomcima žrtava podijeli 100.godišnju tugu. U svom sjetnom obraćanju je istakao:

- Ponekad se čovjek čudi, kako je moguće da ljudi čine genocide? – pitao se načelnik američkog grada Monticello, nastavljajući sa obraćanjem sa pričom iz svog djetinstva: - Dok sam bio mali slušao sam priče od moje bake, kako su u 18. stoljeću robovali ljudi crne kože i kako su tretirani ovdje u SAD. Teško je slušati kroz kakve su patnje prolazili“, - pričao je načelnik gledajući negdje u daljinu kao da pogledom želi dotaći te tužne slike iz prošlosti njegovih predaka. Načelnik Jenkis je posebno istakao: - Mi smo ovdje da živimo zajedno kao braća, bez obzira na rasu, boju kože i vjeru. Važno je nezaboraviti genocid, jer ako se zaboravi opet će se ponoviti. Tu smo da oprostimo, ali ne i zaboravimo. Moja ruka je otvorena za sve ljude ovog mjesta.

Iskreno se zahvaljujem na konstantnim pozivima od vaše zajednice na ovakve i druge skupove. Ovo je prva džamija ovdje, to goivori da je svima sloboda vjere zagarantirana, zaključio je gradonačelnik Jenkins koji je nagrađen snažnim aplauzom.

Časni njujorški sudija Frank LaBuda, inače veliki prijatelj emigranata iz Plava i Gusinja, skoro da je nezamisliv skup a da on nije prisutan tu da da moralu podršku. Na dan 15.decembar u krugu svoje porodice trebao je slaviti svoj rođendan. Ipak on se odlučio da bude na polaganju kamena temeljca za Memrijalni centar. Nazivajući selam prisutnima, počeo je svoje obraćanje: 

- Hvala Bogu koji nam se danas osmjehnuo i podario nam lijepo vrijeme da možemo biti na otvorenome, rekao je časni sudija LaBuda, osvrćući se na povod memorijalnog skupa, žrtve genocida, te na tužni događaj koji se dogodio u Connectucutu gdje je na svirep način, par dana prije ovog skupa, ubijeno dvadesetero djece i osmoro odraslih. 

Časni sudija je također rekao da je ponosan što je na ovom mjestu danas, i pitao: Zašto ste vi tu danas? Bio sam američki vojnik u prvom iračkom ratu. Moj otac je bio vojnik u 2.svijetkom ratu, moj sin je bio vojnik u 2. Iračkom ratu. Bili smo vojnici da bi sprječavali genocide. Kao ljudi mi se isto ponašamo i jednako reagujemo na mnoge stvari. Volimo svoje familije, ne volimo nepravdu... Zašto onda ljudi čine genocide?

Riječ genocid egzistira od 2.svijetskog rata a kao pojam star je skoro kako ljudski rod postoji. Po definiciji genocid je sistematsko ubijanje ljudi. Ljudi pokušavaju da se odupru tom zlu a ono se kontinuirano ponavlja. Počinjen je genocid u 2. Svijetkom ratu. Genocid u Crnoj Gori. Genocid u BiH, Genocid u Ruandi, Genocid u Iraku....

Zato je neophodno energičnije raditi na sprječavanju genocida. Treba sve vlade i politike da rade u tom pravcu da se više ne ponavlja nikom i nigdje genocid. To bi se moglo postići sa „5 E“: Engage, Educate Energy, Empower, Enrich. Što bi u prijevodu značilo: zauzimati se, obrazovati se, širiti pozitivnu energiju, osnaživati se, bogatiti se. Časni sudija je posebno naglasio da je upravo u različitosti ljepota i bogastvo života, zato na sve načine treba sprječavati sve one koji planiraju, naređuju i čine genocide. 

Ispred albanske Fondacije „Plave e Guci“ obratio se Albert Gjombalaj, pozdravljajući organizatore i sve prisutne između ostaloga je naglasio: Pokolj na Previji, te Plavu i Gusinju, je jedna od najvećih tragedija u povijesti 20. stoljeća. U procentualnoj usporedbi sa brojem stanovništva sličan je pokolju Bošnjaka u Srebrenici od jula 1995. Masakr na Previji imao je i svoj specifičan cilj, etničko čišćenje Plava i Gusinja. Nažalost sto godina kasnije genocid Previje, Plava i Gusinja, još uvijek čeka istinu u državi u kojoj je počinjen, rekao je Gjombalaj završavajući: U ime Fondacije "Plave e Guci", bila nam je čast biti dio ovog događaja. Zahvaljujemo Odboru za obilježavanje 100.godišnjice što su nas okupili danas ovdje. Osim toga, zahvaljujemo se cijeloj zajednici Bošnjaka muslimana i veselimo se zajedno i radimo u budućnosti na zajedničkim incijativama, zaključio je Albert Gjombalaj.

Safet Ćatović jr. je govorio uopćeno o genocidima koji su kroz historiju počinjeni nad Bošnjacima. On je istakao da je iman onih koji su svirepo ubijeni prije 100 godina bio prejak da bi se prodali za nešto što malo vrijedi. Oni nisu htijeli živjeti na ovom svijetu bez islama. Mi se ponosimo na njih i oni su naš uzor.

Zatim je voditeljica programa Jamina Zekić pozvala načelnika Plava Orhana Šahmanovića, gradonačelnika Monticello-a Gordon Jenkinsa, njujorškog saveznog sudiju Frank LaBudu i članove Odbora za obilježavanje 100.godišnjice da priđu i polože kamen-ploču za izgradnju Memorijalnog centra za žrtva genocida.

Još da naglasimo da je sa načelnikom općine Plav doputovao Sulejman Šabović, direktor Dnevnog centra za djecu zaostalu u razvoju. Ovom centru je nepohodna financijska podrška, zato pozivamo naše čitaoce da podrže rad ovog centra.

U drugom dijelu programa bošnjački i albanski imami proučili su tewhid pred duše žrtava genocida. U programu su učestvovali dr. Omer ef. Musa, Edin ef. Gjoni, Fuad ef. Šabović, Nedžad ef. Avdović, Mehdija ef. Demirović, mr. Senahid Halilović i Saud Laličić.

(www.bosnjaci.net)