SADRŽAJAN PREDRAMAZANSKI SUSRET SA GLAVNIM IMAMIMA

     Sastanak je bio posvećen analizi priprema za nadolazeći mubarek mjesec ramazan, upoznavanju sa problematikom nove mektebske godine i projektima koji se vode ili će se voditi vezano za mektebsku nastavu te pitanjima koja su vezana za vjeronauku u školama.

Škole su dužne osigurati uvjete za vjeronauku

     Na početku susreta Ibrahim ef. Begović savjetnik za islamsku vjeronauku u Vjerskoprosvjetnoj službi upoznao je glavne imame sa problematikom vezanom za održavanje vjeronauke u školama, posebno naglašavajući da je prema novousvojenom državnom zakonu o obrazovanju obaveza svih škola da omoguće i stvore uvjete za održavanje vjeronauke, dok je djeci i roditeljima pružena mogućnost izbora.

     Ibrahim ef. Begović ističući obaveze koje proističu iz različitih konvencija po pitanju prava na održavanje vjeronauke, te značaj koji Rijaset Islamske zajednice pridaje vjeronauci, kazao je da će se Rijaset odlučno suprotstaviti svim pokušajima devalviranja postojećg statusa i umanjivanja dostignutog položaja vjeronauke u školskom sistemu. 

Ulazak vjeronauke u srednje škole Sarajevskog kantona      

     Begović je važnim istakao da će od ove školske godine po prvi put u srednjim školama u Sarajevskom kontonu biti zastupljena vjeronauka, od ove školske godine u prvim razredima i postupno će se proširivati i na više razrede srednjih škola.

     Ibrahim ef. je preporučio glavnim imamima da se posebna pažnja posveti kontinuiranom radu na povećanju broja djece na vjeronauci, kvalitetu rada vjeroučitelja, uspostavljanju kontakata između mualima i vjeroučitelja u smislu međusobne koordinacije i da mualim uspostavi kontakt sa vjeroučiteljem njegove djece u školi  i razmjenjuje iskustva.

Mekteb u "Godini mekteba"

     Zijad ef Suljić referent za mektebe i mektebsku nastavu u Vjerskoprosvjetnoj službi osvrnuo se na značaj mekteba i mektebske nastave, različite forme i uloge koje su oni imali, a posebno odgojni aspekt mekteba u današnjim uslovima u smislu prevencije nemorala i raspada tradicionalnih bošnjačkih vrijednosti.

     On je podsjetio da je odlukom Rijaseta trekuća godina proglašena "Godinom mekteba" i da je na temelju te odluke urađen program rada i aktivnosti koje će se realizirati u naredne četiri godine s ciljem inovacije u mektebskoj nastavi, stvaranja boljih uslova i afirmacije mektebskog rada.

     Zijad ef. Suljić je istakao da je Vjerskoprosvjetna služba uradila dnevnike mektebske nastave, u toku su aktivnosti na izradi adekvatnih udžbenika za mektebsku nastavu, a prijedlog izmjene Pravilnika o mektebu u mektebskoj nastavi je u završnoj fazi.

     Također je zatraženo da ovogodišnja mektebska godina počne 8. septembra, upisom polaznika. Potencirana je i važnost rada mekteba tokom mjeseca ramazana.

Dijaspora jučer, danas, sutra    

     U drugom dijelu ovog sastanka Mirsad ef Mahmutović rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu u referatu pod naslovom: "Bošnjačka dijaspora jučer, danas, sutra" govorio je o stanju bošnjačke dijaspore, dilemama i izazovima s kojima se susreću i dijaspora i Islamska zajendica.

     Mirsad ef. Mahmutović dao je kraći historijski presjek nastanka bošnjačke dijaspore kroz iseljavanje u Tursku, zadržavanje naših iseljenika u Sandžaku, Kosovu, Makedoniji, Albabniji i odlasku u zapadne zemlje. Posebno je istakao problem koji se javlja usljed nebrige državnih organa i nepostojanja državnih institucija koje bi pomagale i organizirale rad dijaspore.

     Mirsad ef. Mahmutović ističući svu kompleksnost rada u dijaspori nazvao ga je "radom u vanrednim okolnostima" i naglasio opredjeljenje Islamske zajednice da pomogne u granicama svojih mogućnosti i kapaciteta.

Plan ramazanskih aktivnosti

     Muharem ef. Omerdić rukovodilac Vjerskoprosvjetno službe naglašavajući važnost misije glavnih imama i dolazak mubarek mjeseca ramazana, prezentirao je skup mjera i aktivnosti koje je Vjerskoprovjetna služba planirala da se realiziraju tokom mjeseca ramazana. Ovaj projekat u narednim danima bit će razmatran na sjednici Rijseta i po usvajanju poslan imamima na teren.

     Muharem ef. Omerdić je naglasio da Islamska zajednica pokušava da u suradnji sa medijima na državnom, regionalnom i lokalnom nivou pripremi odgovarajuća predavanja i emisije tokom mjeseca ramazana, a posebnno je istakao mukotrpne pregovore koji se vode sa javnim radio televizijskim servisima koji po ovim pitanjima imaju dosta krute stavove.

     U sklopu ramazanskih aktivnosti Vjerskoprosvjetna služba planira izlazak na teren predavača i istaknutih alima, priprema ramazanske hutbe koje će se distribuirati, priprema sadržaje na teletekstu, a stalno će biti otvorena telefonska linija u Službi za upite i pomoć džematlijama i imamima.

Preporuke za ramazan

     Muharem ef. Omerdić je od glavnih imama zatražio da se angažiraju kako bi se na prigodan način prezentirao dolazak ramazana i njegov značaj putem brošura, plakata, medijske kampanje i sl., da održe sastanke sa imamima na kojima će im dati zaduženja i upoznati sa planovima ramazanskih aktivnosti, da se organiziraju predavanja po džematima, organiziraju glavna predavanja u centralnim džamijama, makar jednom sedmično, odrede koordinatori za medijske nastupe, gdje se može organiziraju ramazanski kvizovi, iftarski i sehurski programi, da se u svim mesdžidima klanjaju teravih-namazi i da se uče mukabele u čije će se učenje uključivati izrasliji polaznici mekteba i učenici nižih razreda medresa, obilaze džemati i održavaju vazovi, posveti posebna pažnja sakupljanju zekata i sadekatul-fitra, i planiraju programi za oilježavanje dvaju mubarek noći, nastup mjeseca ramazana i dolaska bajrama.

     On je kazao da će se trevih-namazi klanjati od 20 rekata i predložio da se teravih klanja dva sata po iftaru. Iznio je prijedlog da se zaduže svi imami da prije teravih namaza održe svaku večer kraća predavanja u trajanju do 5 minuta.

     Rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe je zatražio da se imaju u vidu potrebe povratničkih džemata i osiguraju uvjeti da se u tim džematima organiziraju ramazanske aktivnosti, posveti pažnja radu sa ženama i obavijestio je prisutne da će tokom ramazana naše džemate zijaretiti trojica hafiza, jedan iz Irana i dvojica iz Egipta.

Diskusije i prijedlozi    

     Nakon izloženih referata otvorila se diskusija u kojima je iznešeno niz sugestija i primjedbi. Glavni imam Medžlisa IZ-e Jajce je zatražio da se skrene pažnja učenicima i studentima koji se raspoređuju za ramazan na njihovo propisno oblačenje i naglasio da oni vrlo teško i sramežljivo govore o sakupljanju zekata i sadekatu-fitra.

     Abdulah ef. Polovina imam u Seitlu i predstavnik glavnog imama IZ-e Bošnjaka Sjeverne Amerike upoznao je ukratko kolege imame sa reformskim procesima koji se vode u Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike i kazao da su ramazanske posjete Bošnjacima u Americi veliko osvježenje i predložio da se glavni imami pojedinih medžlisa šalju u ove posjete, posebno istaknuti i nagrađivani imami. On je ukazao na problem udžebenika za mektebe i potrebu da se oni štampaju dvojezično, jer "neka naša djeca imaju problema sa bosanskim jezikom".

     Pojedini imami su izrazili sumnju u mogućnost uspostavljanja kvalitetnih konatakata na realciji mualim-vjeroučitelj, pitali odakle će se plaćati imami u povratničkim naseljima i troškovi obilaska terena.    

     Sulejman ef. Čeliković glavni imam MIZ-e Kakanj je iznio prijedlog da imami iz većih medžlisa dobrovoljno odlaze po 7 dana u posjete medžlisima u RS i da tamo žive sa imamima i džematlijama i kroz druženje se upoznaju sa njihovim problemima i pokušaju im pomoći. U drugom dijeli diskusije on je zatražio je da se posebna pažnja posveti srednjoškolskoj omladini, da se osnivaju svojevrsni mektebski klubovi koji bi raznovrsnim akcijama privlačili srednjoškolce, kao najranjiviju mladu polulaciju.

     Senaid ef. Kobilica je predložio da se preferira, kao vid pomoći medžlisima koji djeluju u povratničkim područjima, da glavni imami tih medžlisa češće posjećuju dijasporu i zemlje u kojima žive njihovi sugrađani, jer će takvim kontaktima stvoriti se bolje pretpostavke za materijalno jačanje i pomoć ovim medžlisima. On je insistrirao na poštivanju radne discipline i odgovornost u realizaciji zacrtanih obaveza.

     Još neki imami su zamjerili Rijasetu da se vode blijede aktivnosti oko promocije zekata i sadekatul-fitra, da status ovih važnih materijalnih postulata posljednijih godina nije definiran, da nema oštrine u njihovoj promociji kako je to svojedobno radio Husein ef. Đozo, koji nije ostavljao nimalo sumnji u to da zekat i vitre trebaju da se daju u Bejtul-mal.

     Malik ef. Šljivo ispred glavnog imama sarajevskog Medžlisa založio se za agresivniji nastup Rijaseta po pitanju zekata i vitara i iznio stav da je malo toga urađeno u godini mekteba po pitanju mektebske nastave. Kazao je i da je malo da se imami jednom godišnje okupe i da ima drugih prigoda i pitanja čijim povodom bi se glavni imami trebali okupljati.

     U diskusijama je spomenuto pitanje penzijonog osiguranja imama, a Amir Karić glavni imam iz Tuzle založio se za sistematski pristup jačanju materijalnih resursa IZ-e na svim nivoima od džemata i medžlisa do Rijaseta i daljnju normativnu dogradnju i izradu potrebnih pravilnika.

     U završenom dijelu ovog sastanka glavnim imamima se obratio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovin dr. Mustafa ef. Cerić koji je pohvalio rad Vjerskoprosvjene službe koja "sa minimalnim ljudskim potencijalima ostvaruje velike rezultate". Izlaganje reisu-l-uleme na web portalu donosimo zasebno i u cjelosti.