Reisu-l-ulema: Sloboda je vrijednost koja krasi Islamsku zajednicu

Reisu-l-ulema IZ-e u BiH mr. Husein ef. Kavazović posjetio je 13.12.2012. godine (četvrtak) radio BIR kojom prilikom je gostovao u popodnevnom programu Radija.

Intervju reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića za Radio BIR prenosimo u cijelosti:

BIR: Skoro je mjesec dana od kada ste, uvaženi Reisu-l-ulema, primili Menšuru. Kako ocjenjujete ove prve momente od stupanja na dužnost?

Reisu-l-ulema: Prvi mjesec je već na izmaku. Ja već dugo radim u Islamskoj zajednici, znam njenu strukturu, međutim ovo mjesto Reisu-l-uleme i za mene je izazov. Ja sam u fazi privikavanja i sagledavanja situacije. Zajedno imamo sa službama sastanke, razgovaramo, radimo izvještaje, pripremamo budžet za narednu godinu. IZ je složena i ima jako puno posla.

BIR: Vaša nedavna posjeta Mostaru, ujedno i prva zvanična nekom gradu, odnosno muftijstvu, izazvala je posebno zanimanje. Kako vidite položaj Bošnjaka Mostara, odnosno uopće

Hercegovine?

Reisu-l-ulema: Mostar, kao i čitava Hercegovina, je specifikum Bosne i Hercegovine. Uređen je tako kako je uređen. Nažalost, u Mostaru imamo još uvijek izraženu liniju razdvajanja između dva naroda, Bošnjaka i Hrvata. Nešto zajedničkih institucija što funkcioniše na tom prostoru nije dovoljno da integriše ova dva naroda. Bošnjaci su tu u jednoj podređenoj poziciji. Čak i one izmjene koje je gosp. Ashdown vršio kada je u pitanju Mostar, išle su na štetu Bošnjaka. Mi ne možemo ostati u prošlosti. Moramo pokušati da prošlost sagledavamo iz perspektive budućnosti, da vidimo šta je to što bi bilo dobro da se učini i za jednu i za drugu zajednicu. Trebamo hrabriti i Bošnjake i Hrvate u Mostaru, i u cijeloj Hercegovini, da se iznađu rješenja za Mostar.

Ono što je danas slika istočnog dijela Mostara gdje su većinom nastanjeni Bošnjaci je uistinu jedna sumorna slika. Neki govore da Bošnjaci traže za sebe jedan čovjek - jedan glas, tzv. izborni način biranja vlasti, a onda i Hrvati to žele u Mostaru da bude na neki način. U svim ovim godinama koje su iza nas prema Bošnjacima je odašiljana jedna drugačija poruka koja ih nije uvjerila da jedno takvo rješenje može osigurati korpus prava koja oni imaju. Zbog toga smatram da je jako važno da se u Mostaru nađe rješenje. IZ ga ne može nuditi kao takva, ali može ukazivati na probleme i to je ono što mutija Smajkić čini. Moja posjeta Mostaru je bila otvaranje studentskog hotela kojeg su Bošnjaci, hvala Bogu, uspjeli uraditi. Ja se nadam da će doći bolji dani za Hercegovinu, kako za istočnu, tako i zapadnu.

BIR: Islamsku zajednicu, na čelu s Vama, osim uobičajene dinamike rada, čeka i prvi veliki zadatak, a to je izrada novog Ustava Islamske zajednice. To će, zapravo značiti i značajne konceptualne, organizacione, institucionalne, i za pretpostaviti je, administrativno-teritorijalne reforme u budućem radu i djelovanju Islamske zajednice?

Reisu-l-ulema: Ja sam i u programu najavio, koji je dobio podršku Izbornog tijela, da je došlo vrijeme da-se- naprave određene izmjene Ustava IZ-e. U međuvremenu su se desile određene promjene u strukturi IZ-e u Hrvatskoj, Srbiji, pa i u Sloveniji. Imamo dijasporu koja se bolje organizirala i narasla. Valjat će to sve sagledati. Naše potrebe unutar same IZ-e, naše službe, trebamo dinamizirati. Život se odvija brže i potrebne su nam reorganizacije.

Ja se nadam da ćemo u narednoj godini, s Božijom pomoći, uspjeti donijeti novi Ustav IZ-e, uz prethodno temeljito proučavanje stanja u zajednicama izvan ali i u Bosni i Hercegovini kako bi vidjeli koje su to naše stvarne potrebe. Kada donesemo novi Ustav on treba da zadovolji bar deceniju ili dvije, naše potrebe unutar IZ-e.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je od Štatuta 1909. godine do danas imala nekoliko Ustava, oni su se mijenjali i to nije ništa neuobičajeno. Oni, ustvari, treba da artikulišu naše trenutno stanje u Zajednici. Ja se nadam da ćemo mi, ako Bog da, na taj izazov odgovoriti na pravi način.

BIR: S obzirom i na skorašnji ulazak Hrvatske u EU te dalji razvoj procesa eurointegracija drugih susjednih država, kako vidite buduću organizaciju Bošnjaka u suverenim državama oko nas? Da li Islamska zajednica ima mogućnost organizovati i utjecati na organizaciju vjerskog života onih građana drugih država koji su zadržali državljanstvo BiH, ali i onih koji su ga se odrekli, ali

za sebe kažu da su Bošnjaci?

Reisu-l-ulema: Vjerske zajednice nisu teritorijalno nego duhovno organizirane i svi oni koji osjećaju pripadnost određenoj zajednici su njeni pripadnici, bez obzira gdje živjeli. Ali to ne znači da mi iz Bosne i Hercegovine kreiramo i njihov administrativni život, odnosno način kako će se oni organizirati: koliko će džemata imati, koliko medžlisa, da li će uspostavljati odgovarajuće škole, fakultete itd. To rade oni sami i odgovaraju svojim potrebama. Mi imamo, do određenog stepena, naše jedinstvo, ono je nekada simboličko, a nekada je i stvarno, kao što je Sabor Islamske zajednice koji je predstavničko tijelo gdje i sabornici iz susjednih država učestvuju u njegovom radu, u donošenju propisa koji uređuju naše živote, kako u BiH tako i van nje i to je ono što mi imamo.

Ništa se neće promijeniti time što će Hrvatska ući u EU. Slovenija je već tamo, a mi imamo dobre odnose i osjećamo se dijelom jedne zajednice. Na nama će uvijek biti jedna briga koju mi moramo pokazati kao Islamska zajednica u BiH, a to je da budemo na pomoći muslimanima ma gdje oni bili, da ne gledamo s koje strane oni dolaze. IZ ima, na neki način, odgovornost naspram muslimana Balkana, svejedno da li oni bili u Crnoj Gori, koja nije dio IZ-e u BiH, ili oni dolazili iz Beograda ili Makedonije, pa čak iz Albanije itd.

IZ u BIH nije nacionalna zajednica, njeni članovi su svi muslimani koji žive u Bosni i Hercegovini ili van nje i koji je osjećaju kao svoju. To je naša prednost jer nas u tome granice ne razjedinjuju, naprotiv, one za nas, na neki način, i ne postoje jer se mi duhovno ujedinjujemo u jednu zajednicu koja se zove Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

BIR: Stav islamske zajednice u odnosu na predstojeći popis stanovništva je, može se kazati, definisan proglasom Rijaseta IZ-e. Koliko se, po Vašem mišljenu, ističe odgovornost naroda i njegova svijest po ovom pitanju? Da li smatrate da su se Bošnjaci mogli bolje pripremiti za ovaj važan ispit?

Reisu-l-ulema: Svjestan narod se za važne ispite priprema od onog trenutka kada zna za sebe, tako je i sa Bošnjacima. U zadnjih stotinu godina na sceni su bili procesi koji su otežavali naš nacionalni razvoj, oni su ga gušili ali ga nisu uspjeli ugušiti. Duh našeg naroda je snažan i jak, on se ispoljio i dokazao bez obzira što smo imali olovni oklop, prije svega Austrougarske, a zatim Kraljevine Jugoslavije pa komunističke Jugoslavije koja nas je kao narod pogrešno imenovala, što je možda i teže nego da nas nisu nikako imenovali. Time su unutar nas napravili odvojenosti koje mi sada nastojimo izliječiti i pokazati sebe i ono što mi uistinu jesmo. U toku posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu uspjeli smo vratiti naše nacionalno ime.

Mi trebamo biti stalno spremni da odgovorimo na ova pitanja: šta smo mi u nacionalnom, smislu? Mi smo Bošnjaci. Koji je naš jezik? Mi govorimo bosanskim jezikom. Šta smo po vjeri? Mi smo - Muslimani, naša vjera je Islam i to je ono o čemu trebamo stalno voditi računa. Svjesni narodi vrlo lahko odgovaraju na ova pitanja, ali imajući u vidu da se u Bosni i Hercegovini sve politizira, kao i da se prema Bošnjacima političke strelice stalno odašilju u tom smislu da im se nudi muslimanstvo, pa nekakvo bosanstvo itd.

Mi kao Islamska zajednica smo kazali naš stav: proglas koji je potpisao reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić obavezuje nas u IZ-i ali mi ne možemo nikoga natjerati da se izjasni ovako ili onako. To je proces sazrijevanja našeg naroda, a ja se nadam da je naš narod dovoljno svjestan da prepozna zamke koje mu se postavljaju na putu i da će on, s Božijom pomoći, moći zapamtiti odgovore na nova tri pitanja o kojima smo govorili.

BIR: U obraćanju nakon preuzimanja Menšure bio je jasan Vaš poziv da su oni s dobrim idejama i konstruktivnim rješenjima dobro došli. Koliko nam kao Zajednici nedostaje ambijent dogovaranja, slobodnog protoka ideja i nuđenja konstruktivnih rješenja u različitim organizacionim strukturama Zajednice?

Reisu-l-ulema: Ono što smo osvojili unutar IZ-e je to da budemo slobodni ljudi, i ona vrijednost koja krasi IZ­-u i što uvijek apeliram i potičem jeste da budemo slobodni. Slobodna riječ će nam svima pomoći, pa i kritika koja popravlja stvari. Jer, odgovorni ljudi koji žive ovaj život i koji našu stvarnost sagledavaju iz različitih uglova mogu i da ponude određena rješenja.

Ono što smatram da je dostignuće IZ-e, između ostalih, jeste ta sloboda izražavanja, da možemo ukazati na one stvari koje nisu dobre kako bi se mogle popravljati. Uvijek sam za tu zdravu kritiku. Naravno, nisam za ogovaranja, ovakva ili onakva, koja su nam i po vjeri zabranjena. Ali oni ljudi koji brinu o boljitku Zajednice, a to smo svi mi, od Reisu-l-uleme do svakog džematlije, nama je Zajednica u srcu, nama je naš din u srcu, nama je dobro našeg naroda u srcu i to je ono s čime izlazimo i što imamo. Dogovaranje, naravno mora postojati, ono je imperativ ali isto tako u svakom društvu djeluju i one sile koje bi zadržale postojeće stanje. Međutim, takve život demantira.

Mi moramo biti u stalnoj progresiji, moramo stalno dolaziti do novih rješenja, pa čak i ona koja su dobra treba preispitati i vidjeti dali mogu biti još bolja, još brža itd. Zbog toga smatram da u našim organima, obrazovnim ustanovama i institucijama svake vrste u IZ-i, ali i društvu općenito, treba biti više otvorenog govora, iskrene kritike i dobronamjernih savjeta. I prema pretpostavljenima, svakako, koji su najodgovorniji ali im istovremeno treba i pomoći u realizaciji onog što je ranije dogovoreno.

BIR: Uvaženi Reisu-l-ulema, svjedoci smo da je Islamska zajednica u proteklom periodu bila pod izuzetnom pažnjom javnosti, počev od zamjerki s izgradnjom džamija, zamjeranja da se Islamska zajednica uključuje i želi biti aktivni sudionik političkih zbivanja. I ranije ste isticali da distanca koja Islamsku zajednicu stavlja na margine događaja nije poželjna. Da li je ta distanca uopće moguća, s obzirom na dinamičnost promjena i neminovnu uključenost članova Islamske zajednice, pa samim tim i Zajednicu, u ta kretanja?

Reisu-l-ulema: Vjerske zajednice nisu izolirane od društva, jer njih sačinjavaju vrlo konkretni ljudi sa svojom dušom i sa svim onim što nose sa sobom. Naravno da ti ljudi žele da djeluju u tom društvu i da nađu plodno tlo za svoje ideje. Nikada nismo tvrdili unutar Zajednice da će ono što smo zastupali naići na dobar prijem u društvenoj zajednici. Ali na nama je uvijek bilo da nudimo te vrijednosti i da ih pokazujemo, da ih zagovaramo itd. Ono što se vjerskim zajednicama i crkvama vrlo često spočitava jeste miješanje u politiku. Naravno da bi vjerske zajednice prevashodno morale biti posvećene svojoj misiji, a to je da običnom čovjeku pojašnjavaju smisao života, da govore o ciljevima ovog dunjalučkog života.

Međutim, ono što je stvarna politika danas jeste upravljanje sredstvima kojima se dostižu društveni ciljevi. Vjerske zajednice nemaju takva sredstva u svojim rukama i ne trebaju ih imati. Politike moraju da odlučuju kojim sredstvima će društveni ciljevi biti postignuti. Mi ne možemo voditi dnevnu politiku, mi kao vjerske zajednice treba da određujemo etičke i moralne ciljeve u životu i društvu. A političari koji bi trebali da to i realiziraju, moraju pokazati etičnost i potpunu odgovornost, te da ispune svoja obećanja koja su dali i da budu odgovorni naspram društvenog života koji svi mi živimo. U tom djelu smatram da vjerske zajednice ne treba da se miješaju. Međutim, kod nas je sve pomiješano pa ne čudi što je bilo, a treba priznati da je bilo, i takvih nastupa vjerskih zajednica. Mislim da je toga sve manje, ali i političari trebaju preuzeti veću odgovornost nego što je trenutno preuzimaju. Zato apeliramo na sve da se posvete svom poslu: Islamska zajednica i ostale vjerske zajednice i crkve svom poslu, a dnevna politika svom poslu, a to je odgovornost za život koji svi mi živimo.

Naravno da će Islamska zajednica reagirati kada vidi da je taj život u zastoju ili da propada, a mi trenutno, čini mi se, imamo jedan zastoj koji bi trebalo otkloniti što prije.

BIR: U januaru 2013. godine navršit će se pet godina rada radija BIR. Stoga je Vaše učešće u našem programu lijep uvod u sadržaje kojim ćemo obilježiti ovu godišnjicu. Kao jedan od mlađih projekata Zajednice, korak po korak radio BIR na svoj način doprinosi njenom razvoju. Kakvo

je Vaše mišljene o tome?

Reisu-l-ulema: Radio BIR se već afirmirao i pokazao i koliko ja znam, on je rado slušan. Rezultati nekih ankete koji do mene dolaze govore da je radio BIR u nekim dijelovima naše zemlje i na prvom mjestu, a negdje je u samom vrhu. Radio BIR je vrlo važan projekat za IZ-u. Kao i svaki projekti u IZ-i tako i on prolazi kroz svoje teškoće. Rijaset je učinio što je mogao učiniti, ali se nadam, uz Božiju pomoć, da će radio BIR još više i još snažnije biti prisutan u našem medijskom prostoru.

Nadamo se da će nam Dragi Allah dati snage da uz naše zalaganje postojeće frekvencije proširimo, što bi za nas bilo veoma značajno.

Radio BIR je u službi misije. Islamska zajednica postoji zbog misije, radio BIR je dio te misije i zbog toga nam je jako drago i čestitam vam na petogodišnjici i nadam se da ćemo doživjeti još puno takvih jubileja.