Zagreb: Završen XIX Znanstveni skup „Bošnjačko iskustvo antifašizma“
Na Znanstvenom skupu „Bošnjačko iskustvo antifašizma“, održanom u Zagrebu 30. studenog i 1. prosinca 2012. godine, učesnici skupa su analizirali političko, socijalno i kulturno stanje i položaj Bošnjaka prije, tokom i poslije Drugog svjetskog rata, te načine na koje su Bošnjaci reagirali na različite manifestacije fašističke ideologije na prostorima Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.
U prilogu donosimo i zaključke ovog značajnog znanstvenog skupa.
Poruka sudionika XIX Znanstvenog skupa „Bošnjačko iskustvo antifašizma“
Na Znanstvenom skupu „Bošnjačko iskustvo antifašizma“, održanom u Zagrebu 30. studenog i 1. prosinca 2012. godine, učesnici skupa su analizirali političko, socijalno i kulturno stanje i položaj Bošnjaka prije, tokom i poslije Drugog svjetskog rata, te načine na koje su Bošnjaci reagirali na različite manifestacije fašističke ideologije na prostorima Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.
Brojni su primjeri angažiranog antifašizma i humanizma Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Bilo je i kontroverznih lutanja i zabluda pojedinaca koji su cijeli narod težili podrediti tuđim nacionalnim i političkim ambicijama.
U drugoj polovini 1941. godine Bošnjaci su digli svoj glas protiv nasilja i zločina koji su vršeni nad Srbima, Židovima, Romima i drugim skupinama i pojedincima „nepoćudnim“ u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njihove rezolucije nisu imale antifašistički prefiks, ali su izražavale neslaganje i osudu bitnih premisa fašističke ideje i prakse: rasizma, nacionalizma, terora, ratobornog šovinizma i nehumanog postupanja prema ljudima.
U Drugom svjetskom ratu Bošnjaci nisu poticali na zločine, etničko čišćenje, masovni teror, akte kolektivne represije i druge vidove nasilja, svojstvene ratnoj drami u okupiranoj Jugoslaviji, koje su provodili okupatori, četnici i ustaše. Izrazita manjina koja je uzela učešća u ovim nečasnim radnjama bila je nazvana od strane potpisnika rezolucija 1941. godine ološem i pojedincima s dna muslimanske društvene ljestvice. Sa druge strane, bošnjački vojni angažman u Drugom svjetskom ratu, u obliku tzv. muslimanskih milicija, imao je naglašeno obrambeni karakter i reducirano političko-ideološko značenje.
Od sredine 1943. godine Bošnjaci sve masovnije učestvuju u jedinicama Narodno-oslobodilačkog pokreta. Implicitni antifašizam ustupao je mjesto eksplicitnom antifašizmu, jasno izraženom u odlukama ZAVNOBiH-a, na kojem su Bošnjaci aktivno učestvovali. Značajno je učešće Bošnjaka u partizanskim uspjesima u borbama protiv Nijemaca, ustaša i četnika na ratnim poprištima Bosne i Hercegovine i širom bivše Jugoslavije, što je na Znanstvenom skupu više puta argumentirano historijski potvrđeno i dokumentirano.
Nažalost, i danas je u Bosni i Hercegovini prisutno ispoljavanje fašističkih ideja koje se provodi kroz političke programe i djelovanje određenih društvenih grupa, političkih stranaka i pojedinaca. Ovaj skup pridonosi pronalaženju adekvatnih odgovora na opasnosti koje donosi narasli neofašizam našeg vremena, što je analizirano iz različitih aspekata. Učesnici skupa pozivaju nadležna državna tijela, a i širu društvenu javnost da na ove pojave reagiraju bez oklijevanja, odlučno i djelotvorno.