Kiseljak: Promocija novog romana Isnama Taljića
U Kiseljaku je uprličena promocija romana našeg istaknutog književnika Isnama Taljića, u subotu 17. 11. 2012. godine. Roman “Opet ćemo se sresti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni” je 37. objavljena knjiga Isnama Taljića i njegov 11. roman, što je najveći romaneskni opus u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti.
Taljićeva knjiga „Roman o Srebrenici“ je najobjavljivanija knjiga pisca iz Bosne i Hercegovine u posljednjih 45 godina: šest izdanja na bosanskom jeziku, tri na engleskom, na slovenskom, arapskom i turskom.
Njegova knjiga „Srebrenica – Najtanja nit na Ovome svijetu“ objavljena je na bosanskom i na još devet jezika.
Na pomenutoj promociji pored autora, promotori su bili prof. Dženan Handžić, Kenan Bajrić i Adem Subašić, a dijelove romana čitala je prof. Zehra Šljivo. Prisutstvo velikog broja ljubitelja knjige pokazuje da je ovo jedna od bolje organizovanih i posjećenih promocija u Kiseljaku u posljednjih 10 godina.
Autor romana je na samoj promociji rekao: „Muslimanski učenjaci saglasni su da je sultan Fatih najavljen vjerodostojnim hadisom o osvojenju Carigrada i da je to potvrđeno događajem u budućnosti. Na tu veličinu nadovezuje se sudbinska povezanost opstanka Bosne i Bošnjaka sa životom sultana Fatiha. Također, sultan Fatih izrazito je omiljen među Bošnjacima, ali nam je ta ljubav vremenom postala više instinktivna nego što se o njemu zaista zna.
U nedostatku pisanih tragova koji bi bili tačni, sjećanje među Bošnjacima na njega sačuvano je brojnim legendama. Legende su, pak, izmišljene. Nažalost, u primjeru sultana Fatiha ništa nije bolje ni s podacima kojima se manipulira kao historijskim - kaže Taljić.
Na knjizi je rađeno četiri godine. Pokušao sam se u romanu obračunati s brojnim proturječnostima, neistinama i nametnutim predrasudama vezanim uz lik sultana Fatiha.
- Sultan Fatih bio je i ostao trn u oku zapadnog svijeta. S toliko ostrašćene mržnje nije pisano ni o jednoj drugoj muslimanskoj ličnosti. Osvjedočeno je, pak, da je lakše uzgajati mržnju nego biti zahvalan. To je već i literarna činjenica, a moj pristup ovoj temi bio je književni.
Od njega nema ni općenito značajnije ličnosti koja je boravila na teritoriji Bosne u njenoj dugoj historiji. Ne postoji ni značajnija ličnost za Bosnu i Bošnjake. U to vrijeme privođeni su kraju krajnje surovi križarski ratovi na konačnom istrebljenju Bošnjaka. Da sultan Fatih nije došao kad je došao, nestalo bi i Bosne i Bošnjaka. Jer, upravo u to vrijeme križari su završavali s posljednjim muslimanima na Pirinejskom poluostrvu. Od moćnog Endelusa/Andaluzije ostalo je samo takvo ime maloj pokrajini.
I ovdje bi ostala rijeka Bosna, ali i ona s drugim imenom, baš kao što su na naše oči nestala imena gradova u manjem entitetu. Cilj je bio - i, evo, ostao - uništiti i sve što podsjeća na Bosnu i Bošnjake.
Prof. Dženan Handžić je rekao: “Ovo je djelo o kojem se serbes može govoriti pod ahmedijom i kako kaže sam je već nekoliko puta koristio citate iz romana na sedmoj stepenici mimbera, a prvo čitanje romana je završio u haremu Fatihove džamije i u blizini njegovog turbeta u Istanbulu. Kakav je dojam roman na njega ostavio pokazuje i činjenica da sin kojeg je dobio prije više od mjesec dana nosi ime Fatih.”
Ovo je djelo za koje nakon čitanja prva tri poglavlja odlučite kako ćete ga čitati više puta, polahko i po istilahu. Značajno je iz više aspekata. Zbog istine o ovom velikom čovjeku kojeg je Poslanik, a.s, najavio u hadisu, zbog nas Bošnjaka i jedine nam domovine Bosne i Hercegovine. Važan je zbog naše sadašnjosti i budućnosti nas i naše djece, a svakako i u kontekstu popisa stanovništva koji nam predstoji, te važnosti izjašnjavanja na istom kao Bošnjaci i nikako drugačije, ako ovoj državi i generacijama koje dolaze poslije nas mislimo dobro.
Kenan Bajrić