Devetnaest godina Sandžačkog Mešihata

Svečanost povodom obilježavanja devetnaestogodišnjice od osnivanja Sandžačkog mešihata održana je u Velikoj sali Mešihata u Novom Pazaru u utorak 30. oktobra 2012. godine.

Kao specijalni musafir svečanosti je prisustvovao reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, a sala je bila premala da primi sve imame, profesore Medresa i FIS-a, rukovodioce službi Mešihata, članove Sabora kao i ostale uposlenike Islamske zajednice na čijem je čelu bio glavni muftija Muamer ef. Zukorlić, a skupu su prisustvovali i predstavnici naučnog, političkog, kulturnog i javnog života Sandžaka, kao i mnogi pripadnici Islamske zajednice.

Skupu je trebao prisustvovati i novoizabrani reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović, ali je zbog bolesti jednog od članova porodice bio spriječen pa je pročitan njegov telegram podrške i čestitka Islamskoj zajednici.

Prije devetnaest godina, 30.10.1993. godine, osnovan je Sabor čiji je zadatak bio da osnuje Mešihat Islamske zajednice Sandžaka. Na čelu Mešihata svih ovih godina bio je muftija Muamer ef. Zukorlić. U svojem obraćanju prisutnima Glavni muftija je podsjetio na godine formiranja Mešihata, probleme, ali i uspjehe koje je Islamska zajednica postigla u ovom periodu. On je istakao da su sudionici tog događaja prije devetnaest godina bili svjesni da se radi o historijskom danu i period od devetnaest godina je podijelio u tri etape. Prve dvije je podijelio na po sedam godina, a treća etapa traje od 2007. godine do danas.

„Karakteristično za sve projekte koje smo pokrenuli na samom početku formiranja Mešihata je da smo od vlasti dobili odgovor da nam je to nepriznato. Kada bi smo osnovali nešto novo oni bi rekli da nam priznaju ono prvo, a da nam to novo ne priznaju. Mi smo shvatili da je najbolje da uvijek osnivamo nove institucije. Ministar vjera 1994. godine nam je poslao dopis u kojem se doslovce kaže nikada nećemo priznati takozvani Mešihat Sandžaka ali ćemo nastaviti saradnju sa svim Odborima Islamske zajednice na tom području. Tada sam odgovorio svako ko nas ne priznaje ni mi njega ne priznajemo. Sve ono što proizilazi iz našeg vjerskog izvora ne podliježe obavezi da ga drugi priznaju. To što proizilazi iz naših duhovnih resursa priznato je od Stvoritelja, a kad se god nešto prizna od najviše instance onda se niže instance i ne pitaju dali ga priznaju.“ – rekao je između ostalog Glavni muftija.

On je istakao da je izgledalo da period pod čizmom totalitarnog režima nikada neće prestati ali da je nastupio period nakon 2000. godine koji je Muftija nazvao periodom prosperiteta i ekspanzije Islamske zajednice u kojem se djelovanje Islamske zajednice izlilo iz konvencionalnog oblika isključivo vjerske usluge i Islamska zajednica je postala društveni faktor.

„Period od 14 godina završio se 2007. godine i tad je počeo novi period koji mogu označiti kao period odbrane svega onoga što je nastalo u prvih sedam godina i što je doživjelo svoju ekspanziju u narednih sedam godina.“ – rekao je Glavni muftija.

On je istakao da su imami i muslimani bili na nivou zadatka i kušnji u sva ta tri perioda i istakao da je jako bilo teško biti mlad a biti prvi u donošenju odluka.

„Najteži trenutci su bili u prvim godinama kada sam donosio teške odluke, a nisam se imao sa kim konsultirati. Nisam imao nekog iznad sebe sa kime bih mogao da se kao sa babom posavjetujem, a i da mu dio odgovornosti prenesem. Meni je to nedostajalo prvih godina, ali kada je ponovno proradila relacija sa Sarajevom ja sam u aktualnom reisu-l-ulemi dobio to što mi je nedostajalo. Bosna je dvije decenije imala aktualnog reisu-l-ulema i u početku, na sredini i na kraju nije shvatila koga je imala.“ – rekao je Muftija.

On je na kraju svog izlaganja istakao da i nakon devetnaest godina Islamska zajednica što se odlučnosti, energije i snage tiče nastavlja dalje sa više iskustva i mudrosti koji su potrebni bošnjačkom narodu.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić se zahvalio prisutnima što su ga pozvali da prisustvuje obilježavanju jubileja časne borbe za autonomiju Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji kao i za dostojanstvo i slobodu bošnjačkog naroda.

„Ja sam došao da vam čestitam tih devetnaest godina koje su obilježile povijest Sandžaka, Srbije i čitavog regiona. Došao sam da vam se zahvalim na pomoći i podršci koju sam imao iz Sandžaka za vrijeme ovih dvadeset godina mog obnašanja najčasnije i najteže dužnosti u Bošnjaka u zadnjih sto godina.“ – rekao je reisu-l-ulema.

reisu-l-ulema je rekao da je jedna od njegovih najvećih radosti što mu je Allah dž.š. dao mogućnost da radi i surađuje sa muftijom Muamer ef. Zukorlićem.

„Ja sam želio da u Sandžaku bude jaka osoba i jak moralni karakter u Muftiji sandžačkom, jer Muftija sandžački ima historijsko značenje za naš narod i za historiju Islama na Balkanu. Neću kazati da ostali muftije nisu dobri ali je muftija Muamer ef. Zukorlić dostojan te titule koju nosi.“ – rekao je reisu-l-ulema uz konstataciju da nije uvijek imao isto mišljenje sa muftijom Zukorlićem i da su često sukobljavali mišljenja i argumente ali da su muftijini argumenti pržili sve njegove.

„Taman kad se ja pripremim da mu kažem Muftija nisi u pravu, spremim argumente i dođem njemu i kažem slušaj Muftija i kažem mu sve po redu. On sve zapamti a ja imam utisak da me i ne sluša i on krene jedno po jedno i ovi moji argumenti svi se istope i izgore k`o slama. Onda sam ja rekao neću više da se mučim i da sabiram neke argumente nego mi je najbolje da prihvatim da je Muftija u pravu. Ako ne znaš vodit slijedi i veliko je zadovoljstvo biti pripadnik naroda u kojem imaju ljudi koji hoće krčiti nove puteve za nova spasenja naroda.“ – rekao je reisu-l-ulema.

On je Bošnjacima poručio da dignu glavu i rekao je da sa funkcije reisu-l-uleme odlazi ispunjen i sretan što pripada bošnjačkom narodu. On je istakao da pitanje Bošnjaka na Balkanu nije vjersko već nacionalno pitanje i da se Bošnjaci moraju nacionalno organizirati jer su trenutno najnezaštićeniji narod na Balkanu.

„Obaveza ove generacije je da sve što radi da ima na umu jedan cilj, a to je kako da postanemo sposobni i jaki da nam se više ne ponovi genocid. To je smisao našega postojanja od sada do Sudnjega dana. Za nas nema većeg prioriteta od ovoga. U našem narodu mora biti jedna grupa ljudi koja je spremna da žrtvuje i svoje zdravlje, i svoje vrijeme, i svoj život ako treba za ono što će biti za slobodu i sreću naroda.“ – rekao je reisu-l-ulema uz konstataciju da se za ovih dvadeset godina brinuo o naciji i da će nastaviti da se o naciji brine.

Reisu-l-ulema je izrazio žaljenje što novoizabrani Reis Kavazović nije mogao da doputuje u Novi Pazar i zamolio je prisutne da proprate tekbirom  i daju bej`at na poslušnost reisu-l-ulemi Kavazoviću kao vrhovnom poglavaru Islamske zajednice.

Reisu-l-ulema je obavijestio prisutne da će u petak 2.11.2012. godine biti klanjana džuma u obnovljenoj Ferhadiji džamiji u Banjaluci i da će biti postavljen alem na munari Ferhadije.

„Pošto je to jako važan čin ja sam razmišljao kakav alem da postavimo u Sandžaku. Ja sam došao da u Sandžaku postavimo alem koji ćemo nazvati Vasijet. Tamo alem postavljamo na munaru, a ovdje alem postavljamo u vaša srca i vaše duše.“ – rekao je reisu-l-ulema Cerić i pročitao Vasijet a prisutni su čitanje Vasijeta propratili učenjem tekbira.

Nermin Gicić (Mesihat.org)