MOGU LI BOŠNJACI U BiH I DIJASPORI POMOĆI OPSTANKU JEDINOG LISTA NA BOSANSKOM JEZIKU NA KOSOVU?
Stoga se u nevjerici pitamo, da li će Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, državne institucije, Bošnjaci u dijaspori, zaista, dozvoliti da se desi ovakav rasplet događaja i, nemarno, sav teret egzistiranja ili gašenja prebaciti na redakciju Alema i finansijske mogućnosti kosovskih Bošnjaka?
Treći po brojnosti, ali narod u nestajanju
Po
brojnosti Bošnjaci su treći narod na Kosovu, iza Albanaca i Srba. Nema
pouzdanih podataka, ali se smatra da se iz mnogobrojnih razloga, uoči, tokom i
poslije rata, broj Bošnjaka prepolovio pa sada ih ima oko 50 000.
"Alem informira o nastojanjima
kosovskih Bošnjaka da se integriraju u novim okolnostima u kosovsko društvo nakon
rata 1999. godine. Objavljuje priloge o kosovskoj stvarnosti, posebno iz bosnjačkih
sredina: prizrensko-dragaškog područja, gdje je najveća koncentracija kosovskih
Bošnjaka kao i iz Peći, Vitomirice, Mitrovice, Istoka, Prištine i
drugih mjesta. Informira i o sunarodnjacima u Bosni, Sandžaku, Albaniji,
Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i zapadnim zemljama. Izdavač je NVO UBKA - Udruženje
Bošnjaka "Kosovski avaz"- kaže se na početnoj stranici web izdanja
ovog magazina.
Glavna i odgovorna urednica je Nadira
Avdić-Vllasi, zamjenik glavne urednice je Mustafa Balje (Prizren).
Adresa redakcije: Priština - Hajdar Dushi 1A/3, tel. +377 44 185 100
Prizren: Medinska 1, tel: +377 44 185 099
E-mail: alem.info@gmail.com / www.alemnet.info
Žiro račun: Raiffeisen Bank - Pristina br.
1501001002512780 EUR . 1501001002512974 USD
U cilju pružanja cjelovitijih informacija o magazinu Alem, njgovoj koncepciji i angažmanu objavljujemo tekst Mustafe Balje, zamjenika gl. urednice.
"Alem" je glas Bošnjaka Kosova
"ALEM je dio je NVO Udruženja Bošnjaka "Kosovski avaz" i uglavnom tretira političke probleme, kulturu, historiju i aktuelni trenutak bošnjačke zajednice na Kosovu.
Nastao je integracijom sa "Kosovskim avazom" iz Prizrena. Odlukom Redakcije, 2. marta 2001. godine ime "Kosovskog avaza" je promjenjeno u "Alem" sa pretenzijama da bude od značaja na cijelom Kosovu. Redakcija je proširena i na prištinski dio, dok se ovaj list štampao u Koha print, pa Siprintu u Prizrenu. Alem je uspio da bude prvi list na bosanskom, odnosno nealbanskom jeziku koji se slobodno distribuira, u područjima gdje žive Bošnjaci i u inozemstvu.
U središtu pažnje Alema je borba za afirmaciju bosanskog jezika i njegovo uvažavanje u obrazovnom sistemu, medijima, političkoj komunikaciji i drugim sferama života.
List insistira na uvođenju nastave na bosanskom jeziku na svim nivoima obrazovanja posebno u sredinama gdje su Bošnjaci najbrojniji.
Alem afirmiše pozitivne primjere i kritikuje vlasti i međunarodnu misiju na Kosovu zbog nerazumijevanja za specifiène potrebe Bošnjaka. Posebno je ukazivao na diskriminatorski odnos ekstremista prema Bošnjacima zbog bosanskog jezika (zbog sličnosti sa srpskim).
S vidnim zanimanjem, Alem prati događaje u susjedstvu, posebno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, sa posebnim akcentom na položaj Bošnjaka, posebno u Sandžaku i Crnoj Gori.
Međunarodnom faktoru i novostvorenim kosovskim institucijama na Kosovu Alem je ukazivao da Bošnjaci zaslužuju bolji tretman u sjenci albansko-srpskih previranja. Poseban udio u sadržaj ovog magazina daje i istraživaèko novinarstvo.
Pokretač kulturnih projekata Bošnjaka
List daje posebno mjesto i njegovanju lokalnih govora Bošnjaka koji naseljavaju prizrensko-dragašku oblast. Alem je pokretač desetak izdavačkih projekata sa ciljem kulturne afirmacije svoje zajednice.
Dimenzija djelovanja ovog magazina je i pokretanje humanitarnih akcija i projekata kao i animiranje bošnjačke/goranske dijaspore na pomoći i realizaciji projekata od značaja za opstanak i prosperitet Bošnjaka Kosova. Svijesni aktuelnog trenutka u Alemu su česti i dodaci za žene, mlade i najmlađe kako bi zadovoljili široku čitalaèku publiku. U listu kao mjesečni dodatak, nekoliko godina izlazio je i list za osobe sa posebnim potrebama.
Ovaj list ima svoja dopisnička/sradnička mjesta skoro iz svih bošnjačkih sredina na Kosovu; u Peći, Dragašu, ali i u Sarajevu, Novom Pazaru, Cirihu... Alem je i na netu www.alemnet.info.
Do sada se Alem na kioscima Kosova i inozemstva pojavio sa 169 broja. Osim što čini velike napore u izdavačkoj djelatnosti, u okviru Biblioteke Alem, pokretač je i realizator niza značajnih tribina, političkih i kulturnih događanja, a povodom stotog broja dodijeljena je Alemova nagrada za književno stvaralaštvo.
Alem je i jedan od pokretača Foruma Bošnjaka Kosova, koji je dao značajan udio u kreiranju Ahtisarijevog prijedloga za konačno rješenje statusa Kosova"- ističe Mustafa Balje, zamjenik glavne urednice magazina Alem.