U BiH JE U BIVŠEM SISTEMU NACIONALIZIRANO I ODUZETO OKO 95% VAKUFSKE IMOVINE
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini 26. redžeb po hidžretskom kalendaru obilježava kao Dan vakifa, istodobno ovog datuma se muslimani prisjećaju i događaja Isra'a i Miradža, milosti koja je ukazana Muhammedu, a.s., prilikom njegovg noćnog putovanja i uzdignuća u nebeske sfere i Božiju blizinu.
Mubarek dani i noći predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom učenju, imaju značajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i noći i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima. Ti dani i noći su usko vezani za značajne događaje u povijesti islama i odraz su velike Božije milosti ljudima.
S druge strane, Dan vakifa je prigodna prilika da se istakne značaj vakufa i unapređivanja vakufske imovine za islam i muslimane u Bosni i Hercegovini, historijske uloge vakufa, posebno u obrazovnom i socijalnom pogledu.
Vakuf - uništavan, otiman i nacionaliziran
Prema podacima Vakufske direkcije IZ-e, u Bosni i Hercegovini je u bivšem sistemu nacionalizirano i oduzeto oko 95% vakufske imovine, izuzimajući džamije i prateće sakralne objekta. Međutim, veliki dio tog preostalog dijela vakufske imovine je porušen, uništen i devastiran tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine.
Prema procjenama Vakufske direkcije, trebat će još mnogo godina da se taj dio vakufske imovine dovede u stanje kakvo je bilo prije agresije. Ali i u ovo vrijeme Islamska zajednica se suočava sa velikim poteškoćama na očuvanju i zaštiti vakufske imovine posebno u RS-u.
U periodu poslije agresije, Islamska zajednica u BiH preduzima značajne aktivnosti na propagiranju načela uvakufljenja širom BiH, a rezultat tih aktivnosti je značajno povećanje broja lica koja žele da uvakufe svoja dobra.
Registrirano 47 novih vakufa i 401 uvakufljenje u novcu
Unatoč otimanju i devastaciji vakufske imovine Bošnjaci i nadalje nastoje ojačati institut vakufa na ovim prostorima i kontinuirano uvakufljavaju svoju pokretnu i nepokretnu imovinu. Tome u prilog govore činjenice da je po pitanju uvakufljenja nekretnina, Rijaset Islamske zajednice je u periodu od 01.01.2006. do 09.08.2007. godine, na prijedlog Vakufske direkcije, odobrio konstituiranje 47 novih vakufa na području medžlisa Islamske zajednice: Banovići, Banja Luka, Brčko, Bugojno, Doboj, Kiseljak, Konjic, Prnjavor, Sarajevo, Srebrenik, Teočak, Tešanj, Travnik Tuzla, Visoko, Vlasenica i Zavidovići.
Što se tiče uvakufljenja u novcu, Vakufska direkcija je u navedenom periodu registrovala 401 uvakufljenje u novcu, za što su vakifima dostavljene propisane vakufname.
Pojam vakufa
U povodu Dana vakifa, a imajući u vidu važnost vakufa za život i rad institucija Islamske zajednice i opstanak islama na ovim prostorima Vakufska direkcija podsjeća na osnovne informacije i propise koji su vezani za vakuf i vakufsku imovinu.
Riječ vakuf dolazi od arapskog glagola «veqafe», što znači zaustaviti, zadržati, posvetiti i ukazuje na to da je vakufska imovina (imovina koja se zavještava), ona imovina koja je izuzeta iz redovnog pravnog prometa stvarima i određena u neke druge svrhe. Tako se vakuf u fikhskim djelima obično definira kao izuzimanje imovine voljom nekog lica iz njegovog vlasništva i njeno posvećivanje određenim ciljevima. Ti ciljevi mogu biti: vjerski u užem smislu, društveni, prosvjetni, privredni i milosrdni. Važno je napomenuti da ekonomska funkcija vakufa mora biti takva da se koriste plodovi, a da se suština sačuva; drugim riječima da se osigura trajna korist vakufa.
Riječ vakufnama potječe od arapskog glagola veqafe i perzijske riječi name, što znači isprava, knjiga. Pravno gledano vakufnama ili vakfija ima karakter sudske presude, jer sadržava formu uvakufljenja koju je sudska praksa uvela zbog pravne sigurnosti.
Utemeljenost vakufa na Kur'anu i Hadisu
Vakuf je zasnovan na propisima šerijatskog prava, koji se temelji na dva osnovna izvora šerijata: Kur'anu i Hadisu. Gotovo svi kur'anski ajeti pravne naravi objavljeni su u Medini. Jedan od ovih kur'anskih ajeta u kome se može naći postavka i osnovanost vakufa i uvakufljenja je 92. ajet sure Al 'Imran koji glasi: «Nećete postići dobročinstvo sve dok ne udijelite dio onoga što vam je najdraže; a bilo što vi udijelite Allah će zasigurno to znati.»
Ovaj ajet, prema Buharijinom i Muslimovom Sahihu, Vjerovjesnik s.a.v.s. je protumačio riječima: "Poslije smrti čovjeka njegovi tragovi na ovome svijetu nestaju, osim u tri slučaja: ako ostavi trajno dobro (sadaku), znanje kojim će se drugi koristiti i odgojeno dijete koje će se za njega moliti."
Vakuf je u Šerijatu obuhvatan pojam i uklapa se u čitav ekonomski sistem. Vakufi su, nakon što je islamska država preuzela brigu o zdravstvenom, obrazovnom i socijalnom životu svojih građana, nastavili egzistirati i razvijati se prerasli su u poseban sistem. Vakuf kao pravni institut je bio tema istraživanja u mnogim institutima i centrima koji su u pogledu pravne regulative vakufa dublje ulazili u razradu šerijatskog prava i njegovih sastavnih dijelova.
Tradicija uvakufljavanja
Pojam vakufa i uvakufljenja vezan je za ime Božijeg poslanika Ibrahima, a.s. U Palestini i danas postoji grad pod nazivom Halilur-Rahman sagrađen od zadužbina Ibrahima, a.s. Daleko najveći njegov hajrat je Kaba u Mekki, koju je on sagradio po Božijoj odredbi.
Inspiriran naprijed navedenim tumačenjem 92. ajeta sure Ali 'Imran, Omer ibn Hattab r.a. je došao Vjerovjesniku s.a.v.s. i rekao da mu je njegovo imanje u Hajberu najkorisnije i najdraže te zatražio savjet kako da ga učini trajnom sadakom. Poslanik s.a.v.s., mu je rekao da će najbolje učiniti ako ga izuzme iz svog posjeda i odredi da se u buduće neće moći "ni prodati, ni naslijediti, niti pokloniti". Kada je saslušao savjet Poslanika s.a.v.s., Omer ibn Hattab r.a. određuje da se prihodi s njegovog imanja imaju koristiti za potrebe: siromaha, njegove rodbine, otkup robova, za ratnike, putnike i goste, a nema grijeha ni da upravnik (mutevelija) koristi prihode za svoju ishranu na umjeren način kao i da nahrani svog prijatelja.
Primjer Omera ibn Hattaba r.a. prihvatili su svi ashabi, saborci Poslanika s.a.v.s., tako da ima historičara koji tvrde da nije bilo niti jednog poznatog ashaba a da bar nešto nije uvakufio. I sam Poslanik s.a.v.s., je kao primjer korisnosti i dobročinstva uvakufljenja uvakufio sedam voćnjaka. Uvakufljavalo se sve što je služilo u općedruštvena dobra, bez obzira da li se radilo o pokretnim ili nepokretnim stvarima. Ilustrativan je primjer Halida ibn Velida r.a. da koji je uvakufio svoju ratnu opremu uključujući i konje.
Dugotrajnu raspravu o tome da li se mogu pokretne stvari uvakufiti prekinuo je Imam Ebu Jusuf jednostavnim iznošenjem činjenica kako se uvakufljavalo u vrijeme Poslanika, a.s.
U hanefijskoj školi usvojeno je gledište da se mogu uvakufiti kako nepokretne i nepotrošne tako i pokretne i potrošne stvari, da vakif može zadržati pravo doživotnog uživanja na uvakufljenom dobru i da vakuf postaje punovažan kada sud potvrdi izjavu vakifa.
Vakufi u BiH
Analizirajući tok nastanka vakufa u BiH može se uočiti da oni svoj pravi procvat doživljavaju u prvoj polovini XV i XVI stoljeća kada se pojavljuju i najznamenitiji vakifi kao što su: Ishak-beg Ishaković, Gazi Husrev-beg, Rustem-paša Opuković, Mehmed-paša Sokolović, Ferhad-beg Sokolović i dr. Uprkos svim nedaćama i presijama koje su vršene na vakufskoj imovini, pojedini vakufi ovih najznamenitijih dobrotvora su i danas sačuvani i služe svojoj svrsi.
U povodu Dana vakifa, Vakufska direkcija Sarajevo svim vakifima u BiH čestita ovaj dan, uz dovu Uzvišenom Allahu dž.š. da sve vakife obilato nagradi i da ih obaspe svojom neizmjerom milošću.
Amin!