ZAHTJEV ZA OSNIVANJE VIJEĆA ZA DIJASPORU I IMENOVANJE POČASNIH KONZULA BIH
Predsjedništvu Bosne i Hercegovine
NJ. E. Nebojša Radmanović
NJ. E. Željko Komšić
NJ. E. Haris Silajdžić
Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine
NJ. E. Beriz Belkić
NJ. E. Ilija Filipović
Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
NJ. E. Nikola Špirić
Ministarstvu za vanjske poslove Bosne i Hercegovine
NJ. E. Sven Alkalaj
Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine
NJ. E. Safet Halilović
Poštovani članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Poštovani predsjednici domova Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine
Poštovani Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Poštovani Ministre za ljudska prava i izbjeglice
Poštovani Ministre vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 6 Deklaracije Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} usvojene na 8. Skupštini KBSA održanoj 27. 05. 2007. u Seattlu predviđeno je da KBSA pokrene inicijativu za osnivanje Vijeća za dijasporu kao radnog tijela pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i institucije Počasnog konzula Bosne i Hercegovine.
Pravni osnov
Osnov za donošenje ove odluke sadržan je u članu III tačka 1 stav f) Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je određeno da je pitanje dijaspore u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, članu 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH" broj: 38/02, 30/03 i 42/03) kojim je utvrđeno da je kreiranje politike Bosne i Hercegovine prema dijaspori u nadležnosti Ministarstva za Ijudska prava i izbjeglice, i člana 8. istog Zakona kojim je utvrđeno da je podsticanje, razvijanje i koordinacija saradnje sa dijasporom iz BiH u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova
Pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u članu 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, prema kojem je u nadležnosti Vijeća ministara da u ostvarivanju svojih prava dužnosti donosi odluke. Također, pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je i u članu 22. stav 1 Zakona o Vijeću ministara kojim je utvrđeno da Vijeće ministara, radi osiguranja potpunog, kvalitetnog i usklađenog obavljanja svojih poslova, osniva stalne ili privremene urede, direkcije, službe, odbore ili druga radna tjela.
Aktuelno stanje
Pitanje dijaspore je u isključivoj nadležnosti države (član III tačka 1 stav f) Ustava Bosne i Hercegovine), odnosno radi se o podjeljenoj nadležnosti na državnom nivou između Ministarstva za Ijudska prava i izbjeglice i Ministarstva vanjskih poslova (član 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, kojim je utvrđeno da je kreiranje politike Bosne i Hercegovine prema dijaspori u nadležnosti Ministarstva za Ijudska prava i izbjeglice, i člana 8. istog Zakona kojim je utvrđeno da je podsticanje, razvijanje i koordinacija saradnje sa dijasporom iz BiH u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. U okviru Ministarstva za Ijudska prava i izbjeglice ustanovljen je Sektor za iseljeništvo, koji je manji sektor sa manjim brojem zaposlenih, dok u okviru Ministarstva vanjskih poslova ne postoji nikakav organizacioni dio Ministarstva koji se bavi isključivo dijasporom.
Danas u Bosni i Hercegovini postoji Matica iseljenika BiH, koja je osnovana Zakonom o Matici iseljenika Bosne i Hercegovine (« Službeni list SR BiH», broj 36/90 od 16.11.1990.godine), čije djelovanje je produženo Aneksom II Ustava Bosne i Hercegovine. Ova Matica se još nije transformisala u skladu sa važećim Ustavom BiH. Činjenica je međutim, da su mogučnosti djelovanja ove matice iz brojnih razloga ograničene, tako da ona nema značajnijeg uticaja na dijasporu, posebno u oblastima informiranja dijaspore, organiziranja kulturno umjetničkih i drugih manifestacija, kao ni drugih vidova povezivanja dijaspore sa domovinom, što je prema Zakonu po kojem je osnovana, osnovna djelatnost te organizacije.
Potreba osnivanja Vijeća za dijasporu
Prema zvaničnim podacima izvan Bosne i Hercegovine živi preko milion naših građana, od čega u Sjevernoj Americi oko 350.000. Tako brojna dijaspora svrstava Bosnu i Hercegovinu u red država sa velikom dijasporom u odnosu na broj stanovnika. Dijaspora predstavlja veliki politički, kulturni, ekonomski i intelektualni potencijal koji može značajno doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine. Također postoji značajna zainteresiranost dijaspore za uključivanje u društveni i ekonomski život Bosne i Hercegovine.
Osnivanjem Vijeća za dijasporu pri Vijeću ministara, dijaspori bi se posvetila dužna pažnja koju dijaspora s obzirom na svoju brojnost i značaj zaslužuje, te omogučilo uključivanje predstavnika dijaspore u riješavanje pitanja od značaja za dijasporu, jer bi u Vijeće pored predstavnika državnih institucija nadležnih za pitanje dijaspore bili uključeni i predstavnici dijaspore.
Osnivanjem Vijeća omogučilo bi se:
- usklađeno i jedinstveno djelovanje bh institucija prema dijaspori,
- uključivanje dijaspore u procese u Bosni i Hercegovini i mogućnost uticaja na donošenje odluka od značaja za dijasporu,
- razvijanje različitih oblika saradnje između države i dijaspore,
- razvijanje međusobne saradnje i objedinjavanja bh dijaspore
- bolja koordinacija sa državnog nivoa u riješavanju pitanja od značaja za
iseljeništvo koja su u nadležnosti različitih institucija (državnih i entitetskih
institucija) idr.
Prema podacima Minsitarstva za ljudska prava i izbjeglice građana Bosne i Hercegovine ima u više od 130 zemalja širom svijeta. Poslije rata iz Bosne i Hercegovine se iselilo više od 250.000, uglavnom mladih ljudi. Strano državljanstvo je već uzelo ili zatražilo 600.000 bosanskohercegovačkih građana. S druge strane i ako mlada i neiskusna bosanskohercegovačka dijaspora se sve više uspješno adaptira i integrira u zapadno društvo, sve više se odupire pretečoj asimilaciji i zadražava osobenosti svoga uglavnom nacionalnog i duhovnog bića. Tako nešto je moguće zbog demokratskih standarda i zakona zapadnog društva koje nacijama omogućava i podržava njegovanje i razvijanje nacionalnog i duhovnog identiteta. Danas je dijaspora posebno interesantna zbog ekonomske snage i podrške koju ona pruža svojoj matici, ali i zbog toga što ima svoju sekularnu, nacionalno i duhovno očuvanu inteligenciju, političke, ekonomske, kulturne i naučne lidere, biznismene, škole, medije, pisce, novinare. To omogućava dijaspori da se sve više sistematski i organizovano bavi sobom, da u sredinama u kojima radi i djeluje postane značajan faktor. Bosanskohercegovačka dijaspora je uglavnom organizovana na nacionalnom ili vjerskom osnovu. Kao takva ona njeguje vlastiti nacionalni, duhovni i kulturološki identitet, ima vlastitu kolektivnu memoriju, posjeduje vlastiti jasan i jak identitet o sebi, ima sposobnost adaptacije u sredini gdje djeluje, fleksibilna je u smislu na sve specifičnosti nove sredine i u stanju je održati svoj nacionalni i duhovni identitet. Takva dijaspora je dovoljna da zadovolji nacionalni i duhovni interes.
Ono što nemamo i što treba, a što se može postići formiranjem Vijeća za dijasporu i institucijom počasnih konzula Bosne i Hercegovine je okupljanje bosanskohercegovačkih građana u dijaspori na državotvornim osnovama i ciljevima. Vijeće za dijasporu bi bilo mjesto za sve one koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu, koji u njoj imaju svoje državotvorne i građanske interese. Na taj način bi se građani Bosne i Hercegovine u dijaspori bolje povezali i organizirali. Putem Vijeća za dijasporu građani bi bili direktno povezani sa svojim maticom.
Potreba za imenovanjem počasnih konzula Bosne i Hercegovine
U okviru Ministarstva vanjskih poslova ne postoji nikakav organizacioni dio koji se bavi isključivo dijasporom.
Članom 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine je utvrđeno da je kreiranje politike Bosne i Hercegovine prema dijaspori u nadležnosti Ministarstva za Ijudska prava i izbjeglice, i člana 8. istog Zakona kojim je utvrđeno da je podsticanje, razvijanje i koordinacija saradnje sa dijasporom iz BiH u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
U cilju podsticanja, razvijanja i koordinacije saradnje sa dijasporom KBSA traži od Predsjedništva Bosne I Hercegovine imenovanje počasnih konzula Bosne I Hercegovine u SAD I Kanadi.U dijaspori već imamo uglednih pojedinaca, državljana SAD i Kanade, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine i koji su očuvani u svojoj duhovnosti, kulturi, tradiciji, jeziku, koji su dobili najbolja znanja iz sekularnih nauka na zapadu, koji su u stanju da ponude najbolji model integracije građana BiH u zapadna društva, a da se ne asimiliraju u ista i koji su najbolji most u razvoju političkih, ekonomskih, kulturnih i naučnih veza najrazvijenih zemalja svijeta i Bosne i Hercegovine. KBSA traži od Ministarstva vanjskih poslova da preispita organizaciju diplomatsko konzularne mreže BiH u svijetu i istu usaglasi sa stvarnim potrebama Bosne i Hercegevine.
Poštovana gospodo,
Država Bosna i Hercegovina gubi pravo da postoji ako nije u stanju da ispuni svoje obaveze prema svojim građanima u dijaspori, ako nije u stanju prepznati jačinu dijaspore i istu institucionalizovati u procesu vlastitog razvoja. Nestankom brige za dijasporu bosanskohercegovačke političke elite gube pravo da govore u njeno ime. Samo ona politička elita koja prepoznaje i valorizuje ulogu dijaspore imaće ulogu u budućnosti Bosne i Hercegovine. Moralna superiornost žrtve za državu Bosnu i Hercegovinu može biti izgubljena ukoliko se politićke elite odreknu dijaspore.
KBSA koji zastupa interese više od 350.000 sjevernoameričkih Bošnjaka Vas moli da ozbiljno uzmete u razmatranje ove naše prijedloge. Institucionalizacijom uloge dijaspore u matici, dijaspora može dati svoj veliki doprinos demokratizaciji društva i države u BiH, ekonomskom jačanu Bosne i Hercegovine, ubrazanju procesa integracije Bosne i Hercegovine u Europsku Uniju i predstavljanju najboljih vrijednosti Bosne i Hercegovine na zapadu.
Za navedene prijedloge nije potrebna promjena Ustava BiH ili bilo kojeg zakona.Uporište imamo u postojećim pravnim normama. Sa svoje strane KBSA nudi formiranje Savjeta za dijasporu, organa sastavljenog od predstavnika svih najvažnijih organizacija u dijaspori.
S poštovanjem
Emir Ramić
Predsjednik KBSA