Abdest sahibi-uzura

Pitanje:

U nekim djelima pročitao sam da abdest sahibi-uzura vrijedi za namasko vrijeme u kome se uzima. Ako osoba ima taj status, kako da uzme abdest i klanja u džematu ako abdest treba uzeti prije namaza, jer u tom slučaju abdest je uzet u vrijeme prethodnog namaza? Naprimjer, abdest za ikindiju koju želimo klanjati u džematu, uzet je u podnevsko vrijeme, i on je istekao jer traje dok ne nastupi ikindija. Ako bismo tek  počeli uzimati abdest kad nastupi ikindija, praktično propuštamo da u džematu klanjamo ikindiju. Još je veći problem za akšam jer se odmah po ezanu klanja farz, a ako bi sahibi-uzur tek po početku ezana počeo uzimanje abdesta, može da propusti namaz u džematu. Po nekoj mojoj logici, ako abdest uzmemo za ikindiju, a još je podnevsko vrijeme, on bi nam ipak trebao vrijediti dok ne klanjamo ikindiju.           

Odgovor:

Stav našega mezheba je da sahibi-uzur uzima abdest za svako namasko vrijeme i u tom smislu Ebu Hanifa prenosi jedan hadis od Poslanika, a.s. Vaše logičko promišljanje je u skladu sa stavom šafijskog i malikijskog mezheba (prema jednom od njihova dva mišljenja) da sahibi-uzur uzima abdest za svaki farz namaz, a ne za namasko vrijeme. I ovo mišljenje ima osnovu u jednom hadisu. U vezi ovog pitanja treba razjasniti sljedeće dvije situacije:

1. Sahibi-uzur koji se abdesti prije zevala (tj. ulaska vremena podne-namaza) abdest mu neće biti pokvaren ulaskom, već izlaskom podnevskog vakta prema mišljenju imama Ebu Hanife i Muhammeda, jer abdest sahibi-uzura kvari izlazak, a ne ulazak namaskog vakta. Ako bi se abdestio prije izlaska sunca, ne bi mu važio nakon izlaska. Vrijeme između izlaska sunca i zevala nije vrijeme farz namaza, pa istek tog vremena ne kvari abdest uzet u njemu, za razliku od drugih namaskih vremena, gdje kraj jednog predstavlja početak drugog namaskog vremena. Prema tome, dozvoljeno je spomenutoj osobi (sahibi-uzuru) da se abdesti prije dolaska u džamiju i klanja podne ili džumu-namaz s tim abdestom, bez potrebe za njegovim obnavljanjem u džamiji nakon ulaska podnevskog (džumanskog) vremena. Ovakav propis  za sahibi-uzura ne bi važio kada je riječ o drugim namazima (ikindiji, akšamu, jaciji i sabahu), jer istekom aktuelnog, odnosno ulaskom novog namaskog vremena, njegov abdest se tretira pokvarenim.

2. Izuzetak od spomenutog propisa (kvarenje abdesta) postoji u u situaciji kada se kod sahibi-uzura, nakon uzetog abdesta za aktuelno namasko vrijeme, ne desi pojava koja predstavlja ispriku, zbog koje inače ima status sahibi-uzura; njegov abdest u tom slučaju neće biti pokvaren ulaskom novog namaskog vremena, jer je postignuto stanje čistoće prethodnim abdestom i dalje na snazi. Prema tome, ako se sahibi-uzur abdesti neposredno prije ikindije ili akšam-namaza može klanjati s tim abdestom ukoliko se u međuvremenu ne desi pojava koja kvari abdest. U suprotnom, abdest će pokvariti izlazak namaskog vremena uz pojavu stanja koje kvari abdest. A Allah najbolje zna.