Promo banner

A+ A A-

Pretraga pitanja

Klanjanje dženaze ljudima koji su za života bili veliki griješnici

Pitanje:

Selam!

Koji su propisi klanjana dženaza namaza ljudima za koje se zna da su vodili život protivno propisima vjere ali su se očitovali kao muslimani?

Npr. Upotrebljavali su alkohol, bili alkoholičari, nisu obavljali namaz (bar ne u džamijama) i tome slično?

 Treba li se njima uopšte klanjati dženaza?

Vezano za ovo kako pojašnjavamo činjenicu da se klanja dženaza namaz ljudima koji su izvršili samoubistvo? Osobno znam za slučaj da je čovjek izvršio vješanje a da mu je klanjana dženaza. Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru i da vas Allah nagradi za vaš rad i trud.

Odgovor:

Dženaza namaz je fard-i kifaje tj. kolektivna dužnost. Ko je izvrši zaslužuje nagradu, a ko je propusti izvršiti neće zaraditi grijeh. Općenito, neko od članova zajednice mora izvršiti ovu obavezu ili će svi zaraditi grijeh. Ukoliko se osoba izjašnjavala kao musliman, njoj se klanja dženaza, makar ta osoba za života činila i velike grijehe. Svi grijesi koje ste spomenuli ubrajuju se u velike grijehe, a samoubistvo je jedan od najvećih grijeha. Uzvišeni kaže: “I ne ubijajte sami sebe. Zaista je Allah prema vama bio milostiv”. (En-Nisa’, 29) “I na nezakonit način ne oduzimajte život koji je Allah zabranio…” (El-En’am, 151) Na to ukazuje hadis u kojem se navodi da je Poslanik a.s. kazao: “Neki je čovjek bio ranjen pa je izvršio samoubistvo. Allah je tada rekao: “Moj me je rob pretekao oduzimanjem života, pa mu zabranjujem Džennet”. (Buharija, Fethul-Bari, 6/496) U jednom drugom hadisu se navodi: “Ko skoči s visine i time počini samoubistvo, on će vječno u vatri boraviti…” (Buharija, Fethul-Bari, 10/247) Islamski pravnici su zaključili da je samoubica veći griješnik od ubice, da se tretira fasikom i nasilnikom prema samome sebi tako da su neki čak ustvrdili da se ne gasuli, da mu se ne klanja dženaza, poput pobunjenika, a neki su čak rekli da mu ni teoba neće biti primljena, kao vid pooštrene osude tog čina. (Ibn Abidin, 1/584) Međutim, ogromna većina islamskih pravnika i sve relevantne islamske pravne škole zauzele su stav da se osobi koja je izvršila samoubistvo klanja dženaza namaz i da se na nju primjenjuju svi ostali propisi koji važe za ostale muslimane. Iako je samoubistvo jedan od najtežih grijeha, ono ipak ne izvodi iz vjere i takva se osoba tretira muslimanom, ukoliko prije tog čina nije uradila neko djelo koje izvodi iz vjere. U jednom hadisu Poslanik a.s. je rekao: “Klanjajte dženazu onome ko je rekao La ilahe illellah!”. (Hadis je zabilježio Et-Taberani, ali mu je sened slab) Poslanik a.s. iako nije osobno klanjao dženazu samoubici, kada mu je rečeno da je umrla osoba izvršila samoubistvo, nije zabranio ostalim muslimanima da joj klanjaju dženazu. On je samo rekao: “Što se mene tiče, ja toj osobi neću klanjati dženazu”. (En-Nesai, 4/66) U početku islama Poslanik, a.s.,  nije osobno klanjao dženazu ni zaduženoj osobi, ali je naredio ostalim muslimanima da klanjaju dženazu takvoj osobi. Ovdje se može primijeniti analogija. Da samoubistvo ne izvodi iz vjere i da je samoubica u okrilju Božijeg htijenja,  te da je dozvoljeno tražiti oprosta za takvu osobu ukazuje slijedeći hadis: “Nakon što je Vjerovjesnik a.s. učinio hidžru, učinio ju je i Et-Tufejl b. ‘Amr u društvu jednog čovjeka iz njegova naroda. Nisu se mogli prilagoditi na život u Medini, pa se ovaj čovjek razbolio, pao u očaj i oštrim predmetom presjekao zglobove na ruci. Iskrvavio je i umro. Et-Tufejl b. ‘Amr ga je jedne noći usnio u lijepom izgledu, s prekrivenim rukama, pa ga je upitao: “Šta je Gospodar tvoj s tobom učinio?” “Oprostio mi je zbog moje hidžre koju sam učinio radi Njegovog Vjerovjesnika a.s.” - odgovorio mu je. “Zašto držiš prekrivenim svoje ruke?” - upitao ga je. “Rečeno mi je: “Nećemo ti popraviti ono što si sam uništio”. Et-Tufejl je Božijem Poslaniku a.s. ispričao svoj san, pa mu je on rekao: “Traži oprosta za njegove ruke!” (Muslim, 1/109) 

POSTAVITE PITANJE

muftija enes ef ljevakovic b

 

Pitanje možete postaviti putem emaila: pitanja@rijaset.ba

Na pitanja odgovara dr. Ahmed Purdić

Fetva-i emin Islamske zajednice u BiH