Promo banner

A+ A A-

NOVI MUALLIM BR. 28

Novi Muallim / Časopis za odgoj i obrazovanje

god. VII, br. 28, Sarajevo, 9. zu-l-hidždže1427. h.g. / 29. decembar 2006.

muallim_big

 

     Senada Hasanbašić - UVODNIK - 2

     PUTOKAZI

     Almir Fatić: UMMET U KUR’ANU DANAS  - 4

 

     SAGLEDAVANJA

     Hadždži Halifa(Katib Çelebi): MJERILO / KRITERIJ ISTINE - 12

    Murad Wilfried Hofmann: O ULOZI MUSLIMANSKIH INTELEKTUALACA - 18

 

    MUALLIM

    Remzija Pitić: SVETA MJESTA U VELIKIM SVJETSKIM TRADICIJAMA - 26

    Mehmed Halilović: ULOGA NASTAVNIKA U POTICANJU I RAZVIJANJU KREATIVNOSTI KOD UČENIKA - 31

    Azim Hodo: NUKLEARNA DOLINA  - 38

    Rasim Tobudić: KAKO SMO UPISALI DIJETE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U REDOVNU OSNOVNU ŠKOLU - 41

    Muamer Tinjak: ČOVJEK KOJI JE DAVAO ZEKAT - 48

 

    HISTORIJA OBRAZOVANJA

    Ahmed Mehmedović: ALIMSKE PORODICE: MUZAFERIJE – SABRIHAFIZOVIĆI - 54

 

    MUALLIMOV ESEJ

    Samedin Kadić: ESEJ O IDENTITETU  - 63

    Ferid Dautović: BAJRAM - SVJEDOK NAŠEG IDENTITETA - 70

 

    MUALLIMOVA POEZIJA

    Hadžem Hajdarević: NOVE PJESME  - 76

 

 

    PREGLED -   81

 

 

 

SAŽETAK

UMMET U KURANU I UMMET DANAS ILI: KA UMMETIZACIJI MUSLIMANSKOG UMMETA - Almir FATIĆ

    U tekstu se najprije isputuje leksičko-semantičko značenje riječi ummet, potom, navode kontekstualne situacije ili ''značenjska lica'' riječi ummet u Kur'anu. Ističe se, da prema semantičarima Kur'ana, riječ ummet u Kur'anu ima devet različitih kontekstualnih značenja. Nakon toga, pažnja je usmjerena ka tumačenjskom ispitivanju i značenjskom određenju kur'anske sintagme ummeten weseten u 143. ajetu sure El-Beqare, koji je poslužio kao svojevrsni motto ovoga teksta. Tunačenjsko ispitivanje spomenute sintagme urađeno je na temelju različitih komentara Kur'ana (tefsira) iz klasičnog i savremenog doba. Zatim, govori se o ummetu kao političkoj zajednici muslimana. Temeljni zaključak ovoga odjeljka ukazuje na dalekosežne i pogubne posljedice zamjene transnacionalnog koncepta ummeta u političkom uređenju muslimanskog svijeta u koncept nacionalnih muslimanskih država, koji je, kao takav, još uvijek dominantan na političkoj sceni Svijeta islama. Na kraju, nakon iznošenja odlika muslimanskog ummeta na temelju prethodnih razmatranja i analiza, autor poziva savremene muslimanske mislioce i ulemu da povedu široku međumuslimanku raspravu o ideju ummetizacije muslimankog ummeta, jer ponovno oživljavanje ideje ummeta, prema autoru, nameće se kao važno pa i sudbonosno vjersko i političko pitanje muslimanske savremenosti i budućnosti te je, stoga, potrebno snažnije govoriti o ummetizaciji muslimanskog ummeta na svim nivoima.

 

SVETA MJESTA U VELIKIM SVJETSKIM TRADICIJAMA

(KRATKE NAZNAKE O HODOČAŠĆU I HADŽU) - Remzija PITIĆ

    Fenomen posjećivanja svetih mjesta, hodočašća i hadža poznat je svim velikim svjetskim religijama i kulturama. Prvi je čovjek svoje religijske „sklonosti“ iskazivao na zidinama pećina, spilja i sličnih lokaliteta. Istočne religije svoj kult hodočašća grade na njihovoj povezanosti sa utemeljiteljima svojih religijskih sistema. Sa druge strane u judaizmu i islamu nije moguće hodočastiti, obaviti hadž nigdje drugdje izvan, od Boga, određenog svetog prostora. Hodočašće u judaizmu nije moguće bez hrama, dok u islamu hadža nema izvan Mekke, Artefata, Mine... u čijem središtu je Ka'ba sa kiblom – pravcem okretanja u namazu za sve muslimane svijeta. Hadž je tradicija Ibrahima, a.s., i jedna je od pet temeljnih dužnosti muslimana.

ULOGA NASTAVNIKA U POTICANJU I RAZVIJANJU KREATIVNOSTI KOD UČENIKA - Mehmed HALILOVIĆ

    U radu se elaborira utjecaj nastavnika na kreativnost učenika, ali se prije toga daje definicija djeteta, faze njegova razvoja, te osvrt na razvoj kreativnosti kod djece prije polaska u školu. U radu se također odgovara na značajno pitanje: Da li je škola protiv kreativnosti? te kako nastavnici mogu kod učenika poticati i razvijati tu osobinu. No prije svega, važno je istaći i neke karakteristike i odlike kreativnih nastavnika, te određene uvjete koji u školi mogu utjecati na razvoj kreativnosti, kao što je ocjenjivanje, aktivno učenje, osobine učenika… Na kraju rada se umjesto zaključka daje preporuka za formiranje institucije za kreativni razvoj gdje bi se istraživale i prikupljale kreativne ideje nastavnika, kreativna rješenja i realizacija nastavnih jedinica, ali i načini na koji nastavnici potiču kreativnost kod učenika. Jedan odjel te institucije bi bio namijenjen samim učenicima koji bi tokom vikenda i raspusta mogli svoje slobodno vrijeme upražnjavati baveći se kreativnim radom.

NUKLEARNA DOLINA - Azim HODO

    U prvom se ajetu spominje prostranstvo svemirsko, a u durgom se kaže da je On (Allah) Gospodar svemira veličanstvenog. Graf nuklearne doline ima oblik Lam-a , a Lam je jedan od suglasnika sadržanih u imenu Uzvišenog Allaha. Naveli smo da se na Suncu i zvjezdama vodik fuzijom pretvara u helij (vodik i helij su sastavni dio grfa), a nisu li zvjezde i Sunce naše dio prostrananstava svemirskih čiji je gospodar On – Allah uzvišeni.

KAKO SMO UPISALI DIJETE SA TEŠKOĆAMA U RAZVOJU  U REDOVNU OSNOVNU ŠKOLU ? - Rasim Tobudić

    Kako smo upisali dijete s teškoćama u razvoju u redovnu osnovnu školu, u vrijeme kada ovo pitanje nije bilo regulisano zakonom.

    U prvom dijelu autor ovog rada autor iznosi poteškoće,dileme,propuste ali i načine njihovog prevazilaženja.Posebno ističe fleksibilne procedure upisa i pripremu školske zajednice za inkluziju.

    Inkluzivna škola zahtijeva promjene u cjelokupnoj organizaciji rada.

    Autor ukazuje na značaj koji te promjene mogu imati na ljudska osjećanja.Predlaže,kolektivima škola koje žele postati inkluzivne,da nastavnicima predvide vrijeme prolaska kroz različite faze emotivnog podešavanja na promjene.

    U drugom dijelu,autor iznosi kako inkluzivna škola,danas kada je ovo pitanje zakonski regulisano,obavlja upis djeteta s teškoćama u redovnu osnovnu školu.Donosi savremena shvatanja i prijedloge oblika i načina organizacije nastave za učenike s teškoćama u razvoju.Razrađuje prijedloge zajedničkih modela inkluzije.Predlaže vođenje pedagoške opservacije djeteta…

 

ČOVJEK KOJI JE DAVAO ZEKAT

 

    Pismena priprema za realizaciju nastavnog sata - Muamer TINJAK

    Pismena priprema za realizaciju nastavnog sadržaja iz vjeronauke za uzrast trećeg razreda devetogodišnje osnovne škole.

    Obrađena je nastavna jedinica « Čovjek koji je davao zekat». Ona pripada tematskoj cjelini «Islamske dužnosti».

    Zekat je obavezno davanje dijela imovine koji imućni muslimani daju za opće dobro, a i pomažu siromašnim muslimanima.

    Allah, dž.š., voli onoga koji daje zekat, a vole ga i ljudi.

    Zekat čisti i uvećava našu imovinu.

    Kroz ovu nastavnu jedinicu smo pokušali da razvijemo kod djece osjećaj za pomaganje drugima. Shvatanje vrijednosti darivanja i pomaganja te zahvalnosti Allahu na svemu     što nam je podario. Poštovanje prava siromaha u imovini bogatih ljudi..Razvijanje urednosti prilikom rada.

    Navikavanje na grupni rad, razvijanje osjećaja međusobne solidarnosti, odgovornosti za zajednički uspjeh.

    Navikavanje na pristojno obraćanje starijim.

    Razvijanje ljubavi prema Allahovim propisima.

ALIMSKE PORODICE: MUZAFERIJE-SABRIHAFIZOVIĆI MUDERRISI, KNJIŽEVNICI, VAKIFI, “BEG-IMAMI” - Ahmed MEHMEDOVIĆ

    Jedna od najznačajnijih alimskih  porodica Sarajeva i cijele BiH jeste svakako, porodica Muzaferija-Sabrihafizović. Prvi poznati domaći muderris Gazi Husrevbegove mesrese u Sarajevu bio je hadži Husejn-efendija sin Muzafera, rodočelnik porodice Muzaferija, koji je više od 40 godina predavao u ovom najvišem učilištu u Bošnjaka osmanskog perioda. Husejn-efendija se bavio astronomijom i književnim radom, a iza njega je ostala jedna zanimljiva Hronika koja je sačuvana samo u fragmentima kod Muhameda Envera Kadića. Posjedovao je bogatu zbirku orijentalnih rukopisa koju su naslijedili i obogatili njegovi potomci i kasnije uvakufili za opće dobro. Sin mu Abdullah-efendija bio je svestrano obrazovan i sposoban čovjek, izumitelj prenosivog pontonskog mosta koji je korišten u odbrani Bosne prilikom silnih i opetovanih austrougarskih napada na našu zemlju. Unuk Husejn-efensijin, derviš Ibrahim-efendija bio je glasoviti astronom.

    Od Muhamed Sabri-efendije Muzaferija ova se porodica širi u dvije grane, njegovi sinovi se nadalje prezivaju Sabrihafizovići, a sinovi braće zadržavaju prezime Muzaferija.  Husejn-efendija i njegovi potomci bili su muderisi Gazi Husrev-begove medrese ili imami Begove džamije od 1681. godine do 1969. godine, 288 godina. Među ulemom ove porodice bilo je i zančajnih vakifa i odličnih kligrafa. O njima i ostalim alimima ove porodice riječ je u ovom tekstu.


     Slijedeće sadržaje možete downloadovati u PDF/doc formatu (Desni klik > Save As):

KORICA28

Uvodnik, Senada HASANBAŠIĆ

Sažetak Novog Muallima, broj 28.

MUALLIMOV ESEJ - ESEJ O IDENTITETU, Samedin KADIĆ

ČOVJEK KOJI JE DAVAO ZEKAT, Muamer TINJAK

KAKO SMO UPISALI DIJETE SA TEŠKOĆAMAU RAZVOJU U REDOVNU OSNOVNU ŠKOLU, Rasim TOBUDIĆ