A+ A A-

Određivanje nisaba za kurban

Pitanje:

Esselamu alejkum!

U knjizi "Fikh-ul-ibadat", autora M. S. Serdarević, Sarajevo 1968, piše:  "Svakom imućnom i doraslom muslimanu kojem je dužnost davati sadekai-fitr vadžib mu je klati kurban za sebe na hadžinski Bajram (ako je mukim)."

U islamskim informativnim novinama "Preporod", br. 1/795, 1. januar 2005 godine, piše: "Svaki musliman i muslimanka koji u prva tri dana Kurban bajrama budu imali jedan nisab, tj. imovine bilo koje vrste čija vrijednost odgovara iznosu srebra od 641,5 grama, obavezni su, svako za sebe, zaklati kurban."  

S obzirom da je vrijednost iznosa srebra od 641,5 grama (oko 300 KM ) znatno veća od iznosa sadekai-fitra (od 10 do 20 KM), koje se pravilo trenutno primjenjuje u IZ BiH, tj koliko iznosi nisab za kurban?

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Nisab za obaveznost kurbana, prema propisu u našem mezhebu, jeste nisab za obaveznost zekjata i sadekatul-fitra (ne iznos sadekatul-fitra, kako navodite u svom pismu, već vrijednost nisaba za obaveznost sadekatul-fitra, a velika je razlika između ta dva pojma). Za  propis o preporučljivosti kurbana može se uzeti vrijednost nisaba za srebro (641,5 grama), a ne vrijednost nisaba za zlato, jer bi se time praktički postigla saglasnost s drugim mišljenjem o ovom pitanju, prema kojem kurban treba žrtvovati osoba koja pred Kurban-bajram ima dovoljno novca (imovine), mimo svojih osnovnih potreba, kojim može kupiti kurbana, a to je otprilike iznos koji odgovara vrijednosti nisaba u srebru. Ovaj stav bi se mogao uzeti u smislu preporučljivosti (sunnet) žrtvovanja kurbana za osobu koja posjeduje ovaj iznos uoči Kurban-bajrama, što je stav većine mezheba, dok stav našeg mezheba o obaveznosti kurbana, treba vezati za posjedovanje vrijednosti nisaba za zlato (91,6 grama) kao i u slučaju obaveznosti zekjata, što je zapravo granica između bogatstva i siromaštva u Šerijatu. Na taj način bi se približili stavovi u slučaju preporučljivosti kurbana, a istodobno bi se ispoštovao stav našeg mezheba o uvjetovanju obaveznosti kurbana posjedovanjem vrijednosti nisaba (za zlato), jer se obaveznost imovinskih ibadeta (zekjat i sl.) u Šerijatu uglavnom uvjetuje posjedovanjem imovine čija vrijednost dostiže iznos nisaba za zlato, mimo osnovnih životnih potreba, kao neka vrsta granice između bogatstva i siromaštva u Šerijatu. Za preporučljivost (sunnet) kurbana osnova bi bila nisab za srebro, a za obaveznost kurbana osnova bi bila nisab za zlato. Osoba koja posjeduje 300-400 maraka u ovom vremenu ne može se smatrati bogatom da bi se na temelju te kvalifikacije smatrala obaveznom izvršavati spomenute imovinske ibadete (prije svih zekjatom), uključujući i obavezu klanja kurbana. Ovdje se ne radi o upotrebi dva različita nisaba za jedan propis, već za dva različita propisa: preporučljivost i obaveznost. Naš mezheb uvjetuje obaveznost kurbana posjedovanjem nisaba, dok drugi mezhebi ne uvjetuju nisab, ali ovaj ibadet u osnovi ne tretiraju vadžibom (obaveznim), već sunnetom (preporučljivim). Za preporučljivost kurbana uvjetuje se posjedovanje imovine koja otprilike odgovara vrijednosti nisaba za srebro. A Allah najbolje zna.

POSTAVITE PITANJE

muftija enes ef ljevakovic b

 

Pitanje možete postaviti putem emaila: pitanja@rijaset.ba

Na pitanja odgovara muftija prof. dr. Enes Ljevaković 

Fetva-i emin Vijeća muftija Islamske zajednice